Britanski mediji donijeli su listu od 12 zemalja čiji bi teritoriji mogli biti najmanje opasna mjesta u ovom katastrofičnom slučaju. Na prvom mjestu liste, koja je sastavljena abecednim redom, nalazi se cijeli kontinent, a ne država – Antarktika.
Porast broja ratova u svijetu doveo je do špekulacija da bi mogao izbiti treći svjetski rat. Iako mnogi analitičari naglašavaju da su šanse za time male, nekima je palo na pamet pitanje koje su zemlje najsigurnije u slučaju da novi globalni rat zaista izbije. Britanski mediji donijeli su listu od 12 zemalja čiji bi teritoriji mogli biti najmanje opasna mjesta u ovom katastrofičnom slučaju.
Na prvom mjestu liste, koja je sastavljena abecednim redom, nalazi se cijeli kontinent, a ne država – Antarktika. Njezino uključivanje na ovaj popis samo je po sebi razumljivo: kontinent je to bez autohtonog ljudskog stanovništva koji vjerojatno ne bi bio meta razaranja. Iduća je Argentina, koja bi mogla biti zemlja u kojoj bi velik broj stanovnika mogao preživjeti glad nakon eventualnog katastrofalnog nuklearnog rata. U Argentini je velika količina otpornih usjeva poput pšenice.
Treći je na popisu Butan koji je, nakon pridruživanja Ujedinjenim narodima, proklamirao svoju neutralnost, što bi zemlji, u kombinaciji s teško prohodnim planinskim lancima moglo dati dozu sigurnosti. Zatim slijedi Čile s najduljom svjetskom obalom koja, poput Argentine, također ima veliku količinu različitih usjeva i prirodnih resursa.
Fidži je peti na popisu – potpuno izolirana otočna država u Tihom oceanu u kojoj živi oko milijun ljudi. Najbliža susjedna država, a pojam 'susjedna' valja shvatiti vrlo uvjetno, jest Vanuatu, udaljen više od tisuću kilometara. Zemlja je bogata mineralima i ribom te bi mogla biti dobar odabir za one koji se žele izolirati od ostatka svijeta.
Na popisu se nalazi i Grenland koji također nije samostalna država, već pripada Danskoj. Vrlo je izoliran te politički neutralan, a ima i stanovništvo od samo 50-ak tisuća ljudi. Sljedeći je na popisu Island, koji se redovito smješta na vrhu zemalja prema Globalnom mirovnom indeksu, što znači da je među najmirnijim zemljama na svijetu. Island je izrazito bogat svježom vodom i drugim resursima.
Uz ove male zemlje, osma je na popisu ogromna Indonezija, sa svojih 270 milijuna stanovnika, koja se tu našla zbog svog neutralnog statusa. Zemlja posljednjih 80-ak godina slijedi nezavisnu vanjsku politiku i tvrdi da je predana stvaranju svjetskog mira. Deveti je Novi Zeland koji se također nalazi pri vrhu Globalnog mirovnog indeksa, a planinski teren na teritoriju pruža dobro utočište ljudima u slučaju eventualnog napada.
Južna Afrika svoje je mjesto na popisu našla jer je dom velikoj količini raznovrsne hrane, a ima i velike količine plodnog tla i svježe vode. Tvorci liste ističu i njezinu modernu infrastrukturu. Švicarska je također na popisu zbog svoje poznate politike neutralnosti koja traje više stotina godina. Također ju štite planine na njezinu teritoriju, kao i mnogobrojna izgrađena nuklearna skloništa. Posljednja je zemlja na popisu Tuvalu, otočna država također smještena u Tihom oceanu. U njoj živi samo 11 tisuća ljudi, i čini se da bi joj manje razvijena infrastruktura i nedostatak prirodnih resursa činio manjom metom za ratovanje.
Porast broja ratova u svijetu doveo je do špekulacija da bi mogao izbiti treći svjetski rat. Iako mnogi analitičari naglašavaju da su šanse za time male, nekima je palo na pamet pitanje koje su zemlje najsigurnije u slučaju da novi globalni rat zaista izbije. Britanski mediji donijeli su listu od 12 zemalja čiji bi teritoriji mogli biti najmanje opasna mjesta u ovom katastrofičnom slučaju.
Na prvom mjestu liste, koja je sastavljena abecednim redom, nalazi se cijeli kontinent, a ne država – Antarktika. Njezino uključivanje na ovaj popis samo je po sebi razumljivo: kontinent je to bez autohtonog ljudskog stanovništva koji vjerojatno ne bi bio meta razaranja. Iduća je Argentina, koja bi mogla biti zemlja u kojoj bi velik broj stanovnika mogao preživjeti glad nakon eventualnog katastrofalnog nuklearnog rata. U Argentini je velika količina otpornih usjeva poput pšenice.
Treći je na popisu Butan koji je, nakon pridruživanja Ujedinjenim narodima, proklamirao svoju neutralnost, što bi zemlji, u kombinaciji s teško prohodnim planinskim lancima moglo dati dozu sigurnosti. Zatim slijedi Čile s najduljom svjetskom obalom koja, poput Argentine, također ima veliku količinu različitih usjeva i prirodnih resursa.
Fidži je peti na popisu – potpuno izolirana otočna država u Tihom oceanu u kojoj živi oko milijun ljudi. Najbliža susjedna država, a pojam 'susjedna' valja shvatiti vrlo uvjetno, jest Vanuatu, udaljen više od tisuću kilometara. Zemlja je bogata mineralima i ribom te bi mogla biti dobar odabir za one koji se žele izolirati od ostatka svijeta.
Na popisu se nalazi i Grenland koji također nije samostalna država, već pripada Danskoj. Vrlo je izoliran te politički neutralan, a ima i stanovništvo od samo 50-ak tisuća ljudi. Sljedeći je na popisu Island, koji se redovito smješta na vrhu zemalja prema Globalnom mirovnom indeksu, što znači da je među najmirnijim zemljama na svijetu. Island je izrazito bogat svježom vodom i drugim resursima.
Uz ove male zemlje, osma je na popisu ogromna Indonezija, sa svojih 270 milijuna stanovnika, koja se tu našla zbog svog neutralnog statusa. Zemlja posljednjih 80-ak godina slijedi nezavisnu vanjsku politiku i tvrdi da je predana stvaranju svjetskog mira. Deveti je Novi Zeland koji se također nalazi pri vrhu Globalnog mirovnog indeksa, a planinski teren na teritoriju pruža dobro utočište ljudima u slučaju eventualnog napada.
Južna Afrika svoje je mjesto na popisu našla jer je dom velikoj količini raznovrsne hrane, a ima i velike količine plodnog tla i svježe vode. Tvorci liste ističu i njezinu modernu infrastrukturu. Švicarska je također na popisu zbog svoje poznate politike neutralnosti koja traje više stotina godina. Također ju štite planine na njezinu teritoriju, kao i mnogobrojna izgrađena nuklearna skloništa. Posljednja je zemlja na popisu Tuvalu, otočna država također smještena u Tihom oceanu. U njoj živi samo 11 tisuća ljudi, i čini se da bi joj manje razvijena infrastruktura i nedostatak prirodnih resursa činio manjom metom za ratovanje.
