Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u utorak prihvatili nove standarde za pravednije digitalno tržište i sigurniji digitalni prostor za korisnike, sadržane u Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima kojima se reguliraju internetske platforme.
Prema Aktu o digitalnim uslugama, koji je na konačnom glasanju usvojen s 539 glasova za, 54 protiv i 30 suzdržanih, internetske platforme – poput društvenih mreža i online tržnica – morat će poduzeti mjere za zaštitu svojih korisnika od nezakonitog sadržaja i roba.
“Moramo paziti da ne dođe do negativnih posljedica za maloljetnike, za svu djecu, da se ljude potiče na kupnju na nedozvoljeni način. Digitalno okruženje treba biti sigurnije i to je ono što ćemo uspostaviti. Platforme trebaju korisnicima dati više informacija”, rekla je izvjestiteljica, socijaldemokratkinja Christel Schaldemose tijekom rasprave u ponedjeljak.
Vrlo velike internetske platforme i usluge bit će podložne strožim obvezama, razmjerno rizicima koje predstavljaju za društvo. Velike tehnološke tvrtke morat će transparentnije poslovati, djelovati protiv širenja dezinformacija, nezakonitih sadržaja, suzbijati negativne učinke na temeljna prava i biti predmet neovisnih revizija.
“Najveće platforme moraju svoje algoritme učiniti transparentnima. Ako algoritmi upućuju na nezakoniti sadržaj, na dezinformacije ili teorije zavjere, možemo reagirati zato što je to nešto što za nas može imati negativne posljedice. Stoga algoritmi trebaju biti dostupni institucijama, vladama, nadležnim tijelima kako bismo uistinu mogli pratiti situaciju”, dodala je Schaldemose.
U fokusu Akta o digitalnim tržištima, usvojenog s 588 glasova za, 11 protiv, i 31 suzdržan, nepoštene su prakse najvećih internetskih platformi koje djeluju kao nadzornici pristupa digitalnom tržištu, poput društvenih mreža i tražilica.
“Platforme će se sada morati pobrinuti za zakonitost sadržaja koje nude. Morat će poštovati pravila tržišnog natjecanja. Same kompanije, a ne samo Komisija, morat će se pobrinuti da je slobodno tržišno natjecanje na njihovim platformama dozvoljeno”, rekao je izvjestitelj Andreas Schwab (EPP) tijekom zajedničke rasprave o aktima u ponedjeljak.
Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, internetske tražilice, operativne sustave, usluge internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge razmjene videozapisa.
“Zbog korištenja ovih propisa, društvene mreže i platforme morat će osigurati poštenu uporabu i pristup neće više funkcionirati po principu ‘tko jači, taj tlači’. Korisnicima se više neće moći tako lako manipulirati niti ih se iskorištavati. Mi u Europskoj uniji želimo najbolje kompanije, a ne samo najveće”, dodao je Schwab.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je u ponedjeljak da velike platforme više ne mogu reći da su samo posrednici, već da su odgovorni i za sadržaj.
“Sada se daje pristup velikom digitalnom tržištu, gdje se primjenjuju jednostavna, poštena i transparentna pravila. Dajemo mogućnost da se otvori ta crna kutija algoritama kojima su se platforme predugo služile kao krinkom pod kojom su često narušavale interese naših građana”, rekao je Breton.
Hrvatska zastupnica iz redova socijalista Biljana Borzan rekla je da će ovi zakoni “promijeniti internet kakav znamo i uspostaviti standard za zaštitu građana na svjetskoj razini”.
“Internet je kroz godine postao divlji zapad. Svi se tamo mogu lažno predstavljati, svatko svakoga može pratiti, uzimati mu podatke, prevariti, novčano oštetiti, svatko o svakome može nešto loše i lažno reći i napisati bez ikakvih posljedica. Predugo su naši građani bili prepušteni samovolji Googlea i Facebooka koji su debelo profitirali na našim podacima, čak i na onim najosjetljivijim”, priopćila je Borzan.
Nadzornici pristupa više ne smiju davati prednost vlastitim proizvodima i uslugama niti obrađivati osobne podatke korisnika za ciljano oglašavanje, osim ako za to nemaju izričitu privolu.
Ako budu kršili nova pravila bit će novčano kažnjeni iznosom do najviše 10 posto njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20 posto u slučaju ponovnog kršenja pravila.
Nakon što ih Vijeće službeno usvoji, oba akta bit će objavljena u Službenom listu EU-a i stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave, priopćio je Europski parlament.
Prema Aktu o digitalnim uslugama, koji je na konačnom glasanju usvojen s 539 glasova za, 54 protiv i 30 suzdržanih, internetske platforme – poput društvenih mreža i online tržnica – morat će poduzeti mjere za zaštitu svojih korisnika od nezakonitog sadržaja i roba.
“Moramo paziti da ne dođe do negativnih posljedica za maloljetnike, za svu djecu, da se ljude potiče na kupnju na nedozvoljeni način. Digitalno okruženje treba biti sigurnije i to je ono što ćemo uspostaviti. Platforme trebaju korisnicima dati više informacija”, rekla je izvjestiteljica, socijaldemokratkinja Christel Schaldemose tijekom rasprave u ponedjeljak.
Vrlo velike internetske platforme i usluge bit će podložne strožim obvezama, razmjerno rizicima koje predstavljaju za društvo. Velike tehnološke tvrtke morat će transparentnije poslovati, djelovati protiv širenja dezinformacija, nezakonitih sadržaja, suzbijati negativne učinke na temeljna prava i biti predmet neovisnih revizija.
“Najveće platforme moraju svoje algoritme učiniti transparentnima. Ako algoritmi upućuju na nezakoniti sadržaj, na dezinformacije ili teorije zavjere, možemo reagirati zato što je to nešto što za nas može imati negativne posljedice. Stoga algoritmi trebaju biti dostupni institucijama, vladama, nadležnim tijelima kako bismo uistinu mogli pratiti situaciju”, dodala je Schaldemose.
U fokusu Akta o digitalnim tržištima, usvojenog s 588 glasova za, 11 protiv, i 31 suzdržan, nepoštene su prakse najvećih internetskih platformi koje djeluju kao nadzornici pristupa digitalnom tržištu, poput društvenih mreža i tražilica.
“Platforme će se sada morati pobrinuti za zakonitost sadržaja koje nude. Morat će poštovati pravila tržišnog natjecanja. Same kompanije, a ne samo Komisija, morat će se pobrinuti da je slobodno tržišno natjecanje na njihovim platformama dozvoljeno”, rekao je izvjestitelj Andreas Schwab (EPP) tijekom zajedničke rasprave o aktima u ponedjeljak.
Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, internetske tražilice, operativne sustave, usluge internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge razmjene videozapisa.
“Zbog korištenja ovih propisa, društvene mreže i platforme morat će osigurati poštenu uporabu i pristup neće više funkcionirati po principu ‘tko jači, taj tlači’. Korisnicima se više neće moći tako lako manipulirati niti ih se iskorištavati. Mi u Europskoj uniji želimo najbolje kompanije, a ne samo najveće”, dodao je Schwab.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je u ponedjeljak da velike platforme više ne mogu reći da su samo posrednici, već da su odgovorni i za sadržaj.
“Sada se daje pristup velikom digitalnom tržištu, gdje se primjenjuju jednostavna, poštena i transparentna pravila. Dajemo mogućnost da se otvori ta crna kutija algoritama kojima su se platforme predugo služile kao krinkom pod kojom su često narušavale interese naših građana”, rekao je Breton.
Hrvatska zastupnica iz redova socijalista Biljana Borzan rekla je da će ovi zakoni “promijeniti internet kakav znamo i uspostaviti standard za zaštitu građana na svjetskoj razini”.
“Internet je kroz godine postao divlji zapad. Svi se tamo mogu lažno predstavljati, svatko svakoga može pratiti, uzimati mu podatke, prevariti, novčano oštetiti, svatko o svakome može nešto loše i lažno reći i napisati bez ikakvih posljedica. Predugo su naši građani bili prepušteni samovolji Googlea i Facebooka koji su debelo profitirali na našim podacima, čak i na onim najosjetljivijim”, priopćila je Borzan.
Nadzornici pristupa više ne smiju davati prednost vlastitim proizvodima i uslugama niti obrađivati osobne podatke korisnika za ciljano oglašavanje, osim ako za to nemaju izričitu privolu.
Ako budu kršili nova pravila bit će novčano kažnjeni iznosom do najviše 10 posto njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20 posto u slučaju ponovnog kršenja pravila.
Nakon što ih Vijeće službeno usvoji, oba akta bit će objavljena u Službenom listu EU-a i stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave, priopćio je Europski parlament.
