Građani Njemačke nagomilali su ogromne sume novca tijekom krize, piše Deutsche Welle dodajući kako izgleda da će se to tako nastaviti, jer ekonomisti ne predviđaju skori značajniji rast potrošnje. Jedino bi, navodi se, turizam mogao profitirati.
Na prvi pogled, ekonomska kriza uslijed korone dovodi do paradoksalne situacije - mnogi građani Njemačke imaju na računu znatno više novca nego prije godinu dana. I - tome se ne nazire kraj. Odnosno, ne predviđa se neki kratkoročni preokret - u pravcu veće potrošnje.
''Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura'', prenosi Deutsche Welle pisanje novinske agencije dpa koja se poziva na statistiku u mjesečnom izvještaju za ožujak.
''U svojoj najnovijoj ekonomskoj prognozi ekonomski Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu povećanje ušteđevine u 2020. procjenjuje na 100 milijardi eura - i pretpostavlja da će ta svota u prvom kvartalu nastaviti rasti'', navedeno je.
Osim toga, tijekom pandemije korone znatno manje ljudi je podizalo gotovinu na bankomatima.
''Kao rezultat korona-krize, potražnja za gotovinom na našim mašinama opala je za 75 posto'', rekao je Kersten Trojanus, izvršni direktor operatera bankomata IC Cash za list Welt am Sonntag. Oko 1.000 od 5.000 bankomata ovog operatera u Njemačkoj već je isključeno iz uporabe, a 200 do 300 je potpuno demontirano.
Banke su također zabilježile značajan pad potražnje za gotovinom, piše ovaj list. U Commerzbank, primjerice, navode: „U proteklih dvanaest mjeseci zabilježili smo prosječan pad potražnje za gotovinom između deset i 15 posto".
Štedionice su prošlog proljeća zabilježile kratkotrajni juriš na bankomate. Neki potrošači su se u početku bojali da možda neće biti dovoljno gotovine tijekom pandemije. Kada su se njihove sumnje pokazale neosnovanima, potražnja za gotovinom se normalizirala. Slično je i kada se radi o kreditima: količina potrošačkih kredita je znatno smanjena, a smanjena je i razina ulaženja u minus građana na tekućim računima.
Jürgen Gros je uvjeren da će se taj trend smanjenog trošenja novca nastaviti "jer su ljudi vrlo nesigurni".
Djelomično se tu radi i o nedobrovoljnoj štednji, smatra Christian Nau, izvršni direktor online-portala Check24.
"Potrošači naprosto imaju manje mogućnosti za trošenje novca. Putovanja gotovo da nisu bila moguća, a i veće nabavke su bile znatno otežane." Uz to su i banke bile znatno suzdržanije u davanju kredita, kaže Nau. Neki ljudi nisu dobivali kredite koje bi prije krize s lakoćom dobili.
Stručnjaci su uvjereni da će prije ili kasnije ljudi ponovo početi trošiti, ali je još nejasno kada će to biti jer se ne zna koliko dugo će ova kriza trajati. Ali i kada do povećanja potrošnje dođe, "to neće biti neki veliki boom, jednako kao što kriza neće ni nestati preko noći", smatra Nau.
Uz to se neki oblici potrošnje neće moći nadoknaditi: "Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići", kaže Rolf Bürkl iz nirnberške banke GfK.
"No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propuštenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima", smatra Bürkl.
On, međutim, predviđa da će putovanja postati skuplja, budući da će turistička branša pokušati bar dio svojih velikih gubitaka nadoknaditi kada se koronska kriza ublaži.
"Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti nešto drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju više novca, biti spremni i više platiti", uvjeren je ekonomist Markus Demary iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna, navodi Deutsche Welle.
Na prvi pogled, ekonomska kriza uslijed korone dovodi do paradoksalne situacije - mnogi građani Njemačke imaju na računu znatno više novca nego prije godinu dana. I - tome se ne nazire kraj. Odnosno, ne predviđa se neki kratkoročni preokret - u pravcu veće potrošnje.
''Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura'', prenosi Deutsche Welle pisanje novinske agencije dpa koja se poziva na statistiku u mjesečnom izvještaju za ožujak.
''U svojoj najnovijoj ekonomskoj prognozi ekonomski Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu povećanje ušteđevine u 2020. procjenjuje na 100 milijardi eura - i pretpostavlja da će ta svota u prvom kvartalu nastaviti rasti'', navedeno je.
Osim toga, tijekom pandemije korone znatno manje ljudi je podizalo gotovinu na bankomatima.
''Kao rezultat korona-krize, potražnja za gotovinom na našim mašinama opala je za 75 posto'', rekao je Kersten Trojanus, izvršni direktor operatera bankomata IC Cash za list Welt am Sonntag. Oko 1.000 od 5.000 bankomata ovog operatera u Njemačkoj već je isključeno iz uporabe, a 200 do 300 je potpuno demontirano.
Banke su također zabilježile značajan pad potražnje za gotovinom, piše ovaj list. U Commerzbank, primjerice, navode: „U proteklih dvanaest mjeseci zabilježili smo prosječan pad potražnje za gotovinom između deset i 15 posto".
Štedionice su prošlog proljeća zabilježile kratkotrajni juriš na bankomate. Neki potrošači su se u početku bojali da možda neće biti dovoljno gotovine tijekom pandemije. Kada su se njihove sumnje pokazale neosnovanima, potražnja za gotovinom se normalizirala. Slično je i kada se radi o kreditima: količina potrošačkih kredita je znatno smanjena, a smanjena je i razina ulaženja u minus građana na tekućim računima.
Jürgen Gros je uvjeren da će se taj trend smanjenog trošenja novca nastaviti "jer su ljudi vrlo nesigurni".
Djelomično se tu radi i o nedobrovoljnoj štednji, smatra Christian Nau, izvršni direktor online-portala Check24.
"Potrošači naprosto imaju manje mogućnosti za trošenje novca. Putovanja gotovo da nisu bila moguća, a i veće nabavke su bile znatno otežane." Uz to su i banke bile znatno suzdržanije u davanju kredita, kaže Nau. Neki ljudi nisu dobivali kredite koje bi prije krize s lakoćom dobili.
Stručnjaci su uvjereni da će prije ili kasnije ljudi ponovo početi trošiti, ali je još nejasno kada će to biti jer se ne zna koliko dugo će ova kriza trajati. Ali i kada do povećanja potrošnje dođe, "to neće biti neki veliki boom, jednako kao što kriza neće ni nestati preko noći", smatra Nau.
Uz to se neki oblici potrošnje neće moći nadoknaditi: "Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići", kaže Rolf Bürkl iz nirnberške banke GfK.
"No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propuštenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima", smatra Bürkl.
On, međutim, predviđa da će putovanja postati skuplja, budući da će turistička branša pokušati bar dio svojih velikih gubitaka nadoknaditi kada se koronska kriza ublaži.
"Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti nešto drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju više novca, biti spremni i više platiti", uvjeren je ekonomist Markus Demary iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna, navodi Deutsche Welle.
