Politički sukob na relaciji SDA - SNSD, a potaknut izjavom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o srpskom narodu i njegovu biranju Milorad Dodika, u ovom trenutku nešto je što najmanje treba Bosni i Hercegovini, njezinim narodima i građanima.
Ekonomski oporavak
Zemlja koja je u novu godinu ušla s brojnim ekonomskim problemima, dijelom nastalim zbog pandemije, a drugim dijelom zbog višegodišnjeg nečinjenja pravih poteza, kao i s nizom otvorenih političkih pitanja, od kojih neka opterećuju međunacionalne odnose, jednostavno si ne može priuštiti novu političku krizu koja bi se mogla izroditi zbog navedenog sukoba.
Krenimo redom. Vlasti u BiH, počevši od županija, preko entiteta pa do države upravo bi ove mjesece trebale iskoristiti za početak rada na procesima ekonomskog oporavka, i to sukladno procjeni Svjetske banke u kojoj se prognozira kako bi BDP BiH u 2021. godini trebao porasti za 2,8 posto zauzda li se epidemija koronavirusa i obnove ekonomske aktivnosti. Pritom bi vlasti u BiH morale početi provoditi nekoliko značajnih reformskih zahvata kako bi u 2022. godinu ušle sa snažnijim oporavkom. No prije rasta ekonomije potrebno je sanirati postojeće stanje, a u tom je kontekstu potrebno postići dogovor MMF-om o novom financijskom aranžmanu vrijednom 750 milijuna eura.
Pregovori koji su prekinuti početkom siječnja mogli bi biti nastavljeni u ožujku, potvrdio je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH u intervjuu za RSE. Pritom je kazao kako sve ovisi o vlasti u zemlji i njihovoj političkoj volji te dodaje da uvjeti koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši za ispuniti da bi se dobio novac koji bi pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomije pogođene pandemijom.
U političkom kontekstu kriza, koja bi mogla nastati zbog sukoba SDA - SNSD, odnosno posljedično Bošnjaka i Srba, vrlo će se loše reflektirati na dinamiku rada institucija države, kao i stupanj suradnje entiteta. To je važno iz konteksta ispunjavanja 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije o BiH kako bi počeli pregovore o članstvu, a kriza bi pritom mogla ugroziti optimistične najave prema kojima bi BiH polovinom ove godine mogla dobiti status kandidata.
Loše ozračje
U konačnici, srpsko-bošnjački politički sukob reflektira se i na tematiku koja posebno zanima Hrvate, a to je promjena Izbornoga zakona kako bi se zajamčilo legitimno predstavljanje. Naime, već dulje vrijeme, a praktički od samog potpisivanja sporazuma HDZ-a BiH i SDA prošlog ljeta, u političkom Sarajevu nije pokazana spremnost za realizaciju dijela sporazuma koji govori o promjeni Izbornoga zakona. Sada, kada je fokus ponovno na sukobu s Banjom Lukom, pitanje Izbornoga zakona ponovno pada u drugi plan, a što se posredno reflektira na nerješavanje jednog od srži problema u BiH, a to su neriješeni međunacionalni odnosi.
Uzavrelo ozračje u konačnici dobro je došlo SDA zbog skretanja pozornosti s procesa kojima gubi vlast u pojedinim sredinama, poput Tuzlanske i Sarajevske županije, dok je SNSD-u dalo dodatni motiv da ojača svoju ulogu u Republici Srpskoj, piše Večernji list.
Ekonomski oporavak
Zemlja koja je u novu godinu ušla s brojnim ekonomskim problemima, dijelom nastalim zbog pandemije, a drugim dijelom zbog višegodišnjeg nečinjenja pravih poteza, kao i s nizom otvorenih političkih pitanja, od kojih neka opterećuju međunacionalne odnose, jednostavno si ne može priuštiti novu političku krizu koja bi se mogla izroditi zbog navedenog sukoba.
Krenimo redom. Vlasti u BiH, počevši od županija, preko entiteta pa do države upravo bi ove mjesece trebale iskoristiti za početak rada na procesima ekonomskog oporavka, i to sukladno procjeni Svjetske banke u kojoj se prognozira kako bi BDP BiH u 2021. godini trebao porasti za 2,8 posto zauzda li se epidemija koronavirusa i obnove ekonomske aktivnosti. Pritom bi vlasti u BiH morale početi provoditi nekoliko značajnih reformskih zahvata kako bi u 2022. godinu ušle sa snažnijim oporavkom. No prije rasta ekonomije potrebno je sanirati postojeće stanje, a u tom je kontekstu potrebno postići dogovor MMF-om o novom financijskom aranžmanu vrijednom 750 milijuna eura.
Pregovori koji su prekinuti početkom siječnja mogli bi biti nastavljeni u ožujku, potvrdio je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH u intervjuu za RSE. Pritom je kazao kako sve ovisi o vlasti u zemlji i njihovoj političkoj volji te dodaje da uvjeti koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši za ispuniti da bi se dobio novac koji bi pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomije pogođene pandemijom.
U političkom kontekstu kriza, koja bi mogla nastati zbog sukoba SDA - SNSD, odnosno posljedično Bošnjaka i Srba, vrlo će se loše reflektirati na dinamiku rada institucija države, kao i stupanj suradnje entiteta. To je važno iz konteksta ispunjavanja 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije o BiH kako bi počeli pregovore o članstvu, a kriza bi pritom mogla ugroziti optimistične najave prema kojima bi BiH polovinom ove godine mogla dobiti status kandidata.
Loše ozračje
U konačnici, srpsko-bošnjački politički sukob reflektira se i na tematiku koja posebno zanima Hrvate, a to je promjena Izbornoga zakona kako bi se zajamčilo legitimno predstavljanje. Naime, već dulje vrijeme, a praktički od samog potpisivanja sporazuma HDZ-a BiH i SDA prošlog ljeta, u političkom Sarajevu nije pokazana spremnost za realizaciju dijela sporazuma koji govori o promjeni Izbornoga zakona. Sada, kada je fokus ponovno na sukobu s Banjom Lukom, pitanje Izbornoga zakona ponovno pada u drugi plan, a što se posredno reflektira na nerješavanje jednog od srži problema u BiH, a to su neriješeni međunacionalni odnosi.
Uzavrelo ozračje u konačnici dobro je došlo SDA zbog skretanja pozornosti s procesa kojima gubi vlast u pojedinim sredinama, poput Tuzlanske i Sarajevske županije, dok je SNSD-u dalo dodatni motiv da ojača svoju ulogu u Republici Srpskoj, piše Večernji list.
