Srpski istraživački tim dobio je gotovo dva milijuna eura od Europskog istraživačkog vijeća (ERC) kako bi pokušao odgonetnuti tajnu nagle demografske ekspanzije čovječanstva u neolitu.
Kako piše Blic, srpski tim će istražiti zbog čega se u neolitu povećao broj stanovništva, je li za to "kriva" ishrana ili kultura, koliko su žene rađale u prapovijesti i koja vrsta hrane je povećala plodnost kod žena.
Tim arheologa i bioarheologa s beogradskog Filozofskog fakulteta prvi je istraživački tim iz Srbije koji je od ERC-a dobio sredstva u iznosu od 1,7 milijuna eura za istraživanje neolitizacije Europe.
Profesorica Sofija Stefanović navela je kako su ljudi živjeli na demografskom minimumu do neolita, a onda je povećan natalitet, ali nisu pronađeni biološki dokazi za tu tvrdnju.
S tim u vezi, tim znanstvenika je došao na ideju da istraži utjecaj kulture i ishrane na porast broja porođaja u vrijeme mezolita i neolita - od 10.000. do 5000. godine prije nove ere.
"Mišljenje je da je u neolitu zbog uvođenja nove ishrane - ugljikohidrata i žitarica, došlo do veće plodnosti kod žena. Međutim, ne postoje kliničke studije koje potvrđuju da ugljikohidrati utječu na trudnoću. Naša je teza da to prije može imati veze s uvođenjem ribe u ishranu, koja je bogata cinkom, što ćemo i istražiti", kaže Stefanović.
Istraživački tim Srbije radit će na ovom projektu pet godina. U prvoj studiji obavit će analizu izotopa iz kostiju i skrobnih zrnaca u zubnom kamencu, jer je dokazano da svaka trudnoća ostavlja trag na zubu, kao godovi kod drveta, pa je moguće utvrditi koliko je žena imala djece.
Najveći dio materijala koji će biti korišten u ovom istraživanju je s đerdapskog lokaliteta, gdje je nalazište od čak 500 kostura, od kojih su neki živjeli prije neolita, a neki poslije.
bljesak.info
Kako piše Blic, srpski tim će istražiti zbog čega se u neolitu povećao broj stanovništva, je li za to "kriva" ishrana ili kultura, koliko su žene rađale u prapovijesti i koja vrsta hrane je povećala plodnost kod žena.
Tim arheologa i bioarheologa s beogradskog Filozofskog fakulteta prvi je istraživački tim iz Srbije koji je od ERC-a dobio sredstva u iznosu od 1,7 milijuna eura za istraživanje neolitizacije Europe.
Profesorica Sofija Stefanović navela je kako su ljudi živjeli na demografskom minimumu do neolita, a onda je povećan natalitet, ali nisu pronađeni biološki dokazi za tu tvrdnju.
S tim u vezi, tim znanstvenika je došao na ideju da istraži utjecaj kulture i ishrane na porast broja porođaja u vrijeme mezolita i neolita - od 10.000. do 5000. godine prije nove ere.
"Mišljenje je da je u neolitu zbog uvođenja nove ishrane - ugljikohidrata i žitarica, došlo do veće plodnosti kod žena. Međutim, ne postoje kliničke studije koje potvrđuju da ugljikohidrati utječu na trudnoću. Naša je teza da to prije može imati veze s uvođenjem ribe u ishranu, koja je bogata cinkom, što ćemo i istražiti", kaže Stefanović.
Istraživački tim Srbije radit će na ovom projektu pet godina. U prvoj studiji obavit će analizu izotopa iz kostiju i skrobnih zrnaca u zubnom kamencu, jer je dokazano da svaka trudnoća ostavlja trag na zubu, kao godovi kod drveta, pa je moguće utvrditi koliko je žena imala djece.
Najveći dio materijala koji će biti korišten u ovom istraživanju je s đerdapskog lokaliteta, gdje je nalazište od čak 500 kostura, od kojih su neki živjeli prije neolita, a neki poslije.
bljesak.info
