Krađa glasova trebala bi se onemogućiti već na lokalnim izborima sljedeće godine.
"Tehničkim dijelom" promjena Izbornog zakona BiH, u vezi kojih je deklarativno postignut opći kompromis, trebale bi se uvesti i prozirne glasačke kutije radi bolje kontrole i sprečavanja zloupotreba.
Svaka razina vlasti imala bi svoju kutiju. Uz to bi "kabine" za glasovanje također bile prozirne i to tako da bi se glasač mogao vidjeti dok ispunjava svoj listić, ali ne i za koga glasuje. Ideja je da se time spriječi "bugarski vlak", odnosno fotografiranje listića što je služilo kao dokaz na osnovu kojeg bi glasač dobio novac ili neku drugu protuuslugu za svoj glas, kao i iznošenje jednog ili više glasačkih listića koji se kasnije popunjavaju i vraćaju u kutiju.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH su i uoči proteklih izbora uputio zahtjev za novčanim sredstvima kako bi se kupile prozirne kutije umjesto sadašnjih metalnih.
– Od tog na kraju, jer to nije zakonski bilo uređeno, nije bilo ništa – kaže član SIP-a Stjepan Mikić.
Iz Saveza za promjene u RS-u na čelu sa SDS-om, PDP-om i NDP-om ističu kako će, u ovom tehničkom dijelu, to biti njihov ključni zahtjev.
– Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH još uvijek nije formirana niti se zna kad bi ona mogla početi raditi. Sljedeće godine su lokalni izbori i izmjena Izbornog zakona BiH je imperativ – kazao je za Faktor.ba Ognjen Tadić, prvi zamjenik predsjedavajućeg i izaslanik SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH te član ove grupe.
On ističe kako takve promjene izbornih pravila za SDS nisu sporne i da ne bi trebale biti sporne niti jednoj političkoj stranci. Šefik Džaferović, zastupnik SDA i drugi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ističe kako je ova stranka za to da izborni proces bude potpuno transparentan i takav da rezultati izbora održavaju stvarnu volju glasača.
– Ako su to prozirne glasačke kutije, SDA je svakako za to – naglasio je Džaferović.
Međutim, i tehničke promjene mogle bi biti blokirane zbog političkog dijela vezanog za provedbe odluke suda u Strasbourgu u predmetima "Sejdić i Finci" i "Zornić" i odluke Ustavnog suda koji je poništio Statut Grada Mostara koji sad već sedam godina nije imalo lokalne izbore. Kompromis nije ni na vidiku.
Osim izmjene ovih tehničkih detalja uvođenjem prozirnih glasačkih kutija i prozirnih glasačkih "kabina", nevladine organizacije, ali i pojedine, istina "manje" političke stranke, traže i promjene načina izbora biračkih odbora. Ideja je da se u biračke odbore imenuju nestranačke osobe koje bi se za izbore posebno obučile.
Kod lokalnih izbora jedna kutija bila za izbor (grado) načelnika, a druga za općinska vijeća, odnosno gradske i skupštine općina. Kod općih izbora jedna kutija bila bi za izbor članova Predsjedništva BiH, druga za Zastupnički dom Parlamenta BiH, treća za Zastupnički dom Parlamenta FBiH i četvrta za skupštine županija, piše Faktor.ba
"Tehničkim dijelom" promjena Izbornog zakona BiH, u vezi kojih je deklarativno postignut opći kompromis, trebale bi se uvesti i prozirne glasačke kutije radi bolje kontrole i sprečavanja zloupotreba.
Svaka razina vlasti imala bi svoju kutiju. Uz to bi "kabine" za glasovanje također bile prozirne i to tako da bi se glasač mogao vidjeti dok ispunjava svoj listić, ali ne i za koga glasuje. Ideja je da se time spriječi "bugarski vlak", odnosno fotografiranje listića što je služilo kao dokaz na osnovu kojeg bi glasač dobio novac ili neku drugu protuuslugu za svoj glas, kao i iznošenje jednog ili više glasačkih listića koji se kasnije popunjavaju i vraćaju u kutiju.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH su i uoči proteklih izbora uputio zahtjev za novčanim sredstvima kako bi se kupile prozirne kutije umjesto sadašnjih metalnih.
– Od tog na kraju, jer to nije zakonski bilo uređeno, nije bilo ništa – kaže član SIP-a Stjepan Mikić.
Iz Saveza za promjene u RS-u na čelu sa SDS-om, PDP-om i NDP-om ističu kako će, u ovom tehničkom dijelu, to biti njihov ključni zahtjev.
– Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH još uvijek nije formirana niti se zna kad bi ona mogla početi raditi. Sljedeće godine su lokalni izbori i izmjena Izbornog zakona BiH je imperativ – kazao je za Faktor.ba Ognjen Tadić, prvi zamjenik predsjedavajućeg i izaslanik SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH te član ove grupe.
On ističe kako takve promjene izbornih pravila za SDS nisu sporne i da ne bi trebale biti sporne niti jednoj političkoj stranci. Šefik Džaferović, zastupnik SDA i drugi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ističe kako je ova stranka za to da izborni proces bude potpuno transparentan i takav da rezultati izbora održavaju stvarnu volju glasača.
– Ako su to prozirne glasačke kutije, SDA je svakako za to – naglasio je Džaferović.
Međutim, i tehničke promjene mogle bi biti blokirane zbog političkog dijela vezanog za provedbe odluke suda u Strasbourgu u predmetima "Sejdić i Finci" i "Zornić" i odluke Ustavnog suda koji je poništio Statut Grada Mostara koji sad već sedam godina nije imalo lokalne izbore. Kompromis nije ni na vidiku.
Osim izmjene ovih tehničkih detalja uvođenjem prozirnih glasačkih kutija i prozirnih glasačkih "kabina", nevladine organizacije, ali i pojedine, istina "manje" političke stranke, traže i promjene načina izbora biračkih odbora. Ideja je da se u biračke odbore imenuju nestranačke osobe koje bi se za izbore posebno obučile.
Kod lokalnih izbora jedna kutija bila za izbor (grado) načelnika, a druga za općinska vijeća, odnosno gradske i skupštine općina. Kod općih izbora jedna kutija bila bi za izbor članova Predsjedništva BiH, druga za Zastupnički dom Parlamenta BiH, treća za Zastupnički dom Parlamenta FBiH i četvrta za skupštine županija, piše Faktor.ba
