Slijetanje na Mjesec bez sumnje je jedan od najvećih pothvata ljudske vrste. Neil Armstrong je prije 47 godina napravio taj prvi korak, malen za njega, ali kao što su i potvrdile njegove riječi, ogroman za čovječanstvo.
Ubrzo je za njim na Mjesec zakoračio i Buzz Aldrin i sljedećih dva i pol sata dvojac je hodao po Mjesecu i skupljao prve uzorke. Postavili su i američku zastavu s pločicom na kojoj je pisalo "Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo."
Na put prema Mjesecu krenuli su na današnji dan, 16. srpnja 1969. godine, a prema Mjesecu ih je ponijela raket Saturn V koja i dalje ostaje najveća i najsnažnija u operativnom statusu.
Svemirsku utrku dobili su Amerikanci
Ljudi su zakoračili na Mjesec samo osam godina nakon što je američki predsjednik John F. Kennedy najavio da želi dovesti ljude na Mjesec. Nakon njegovog govora pred Kongresom 1961. taj se cilj vjerojatno činio dalekim kao sam Mjesec. Samo mjesec dana ranije Alan Shepard je postao prvi Amerikanac u svemiru. Sljedećih godina uslijedila je prava svemirska utrka sa Sovjetskim savezom, a NASA je svoj put gradila na sve kompleksnijim misijama
No, Apollo 11 i pet sljedećih slijetanja između 1969. i 1972. i dalje ostaju među najvećim postignućima ljudske vrste. Politika, Hladni rat i rezanje financiranja sljedećih su desetljeća snažno usporili izlazak ljudske vrste u svemir, koji tek sada ponovno boja pojačanim interesom za povratak na Mjesec, ali i sljedeći veliki korak - Mars.
Od baza na Mjesecu krenut ćemo prema Marsu
Brojne svemirske agencije planiraju se vratiti na Mjesec, ali tamo i izgraditi prve stalne baze, a ostvare li se brojne najave u sljedećih dvadesetak godina trebali bi napraviti i prve korake na Marsu. Europska svemirska agencija još je prije tri godine objavila da bi bazu na Mjesecu isprintali, a slične planove imaju i Rusi.
Oni planiraju kroz 20.ak godina u nekoliko misija izgraditi bazu, odnosno postaviti solarnu elektranu, telekomunikacijsku i tehnološku postaju te znanstvenu stanicu. Poslat će i rover za duga istraživanja, a izgradit će se područje za lansiranje i slijetanje dok će u orbiti Mjeseca biti novi satelit.
Među ljudima koji su uvjereni da ćemo na Mars stići već za desetak godina prednjači Elon Musk. Slavni biznismen ima i dobre temelje za svoje tvrdnje, a to je njegova kompanija SpaceX koja već prevozi teret na Međunarodnu svemirsku postaju, a sljedeće godine trebali bi početi voziti i astronaute. Musk i njegova kompanija rade na razvoju kapsule koja bi mogla sletjeti i na druga svemirska tijela, ali i na raketama koje bi se mogle više puta koristiti što bi cijenu svemirskih misija moglo drastično sniziti.
Astronauti su tijekom svih Apollo misija, što uključuje i prvo slijetanje na Mjesec, snimili tisuće i tisuće fotografija. Najpoznatije od njih obilježile su prošlo stoljeće, a prošle godine NASA ih je odlučila sve objaviti na jednom mjestu. U galeriji na Flickru tako se mogu vidjeti sve fotografije koje su nastale Hasselblad kamerama.
Kod računala s Apolla 11 stavili na Github
Izvorni kod računala koje su koristili astronauti na Apollu 11 mogao se i ranije naći online, ali nakon što je postavljen na GitHub sada ga je iznimno lako pronaći i pretraživati. Chris Garry koji je radio u NASA-i postavio je kod na platformu za developere i svima omogućio detaljniji uvid u softver koji je astronautima omogućio da slete na Mjesec. No pogled na kod pokazuje i da su inženjeri bili prilično šaljivi u ono vrijeme. Tako 666. linija koda za slijetanje ima oznaku 'numero mysterioso', a tu je i fraza 'burn, baby, burn' poznatog američkog radijskog DJ-a. Da bi dobili uvid u količinu koda koja se tu nalazi, pogledajte fotografiju Margaret Hamilton s MIT-a koja stoji pored isprinta cijelog koda za računalo Apolla.
24sata.hr
Ubrzo je za njim na Mjesec zakoračio i Buzz Aldrin i sljedećih dva i pol sata dvojac je hodao po Mjesecu i skupljao prve uzorke. Postavili su i američku zastavu s pločicom na kojoj je pisalo "Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo."
Na put prema Mjesecu krenuli su na današnji dan, 16. srpnja 1969. godine, a prema Mjesecu ih je ponijela raket Saturn V koja i dalje ostaje najveća i najsnažnija u operativnom statusu.
Svemirsku utrku dobili su Amerikanci
Ljudi su zakoračili na Mjesec samo osam godina nakon što je američki predsjednik John F. Kennedy najavio da želi dovesti ljude na Mjesec. Nakon njegovog govora pred Kongresom 1961. taj se cilj vjerojatno činio dalekim kao sam Mjesec. Samo mjesec dana ranije Alan Shepard je postao prvi Amerikanac u svemiru. Sljedećih godina uslijedila je prava svemirska utrka sa Sovjetskim savezom, a NASA je svoj put gradila na sve kompleksnijim misijama
No, Apollo 11 i pet sljedećih slijetanja između 1969. i 1972. i dalje ostaju među najvećim postignućima ljudske vrste. Politika, Hladni rat i rezanje financiranja sljedećih su desetljeća snažno usporili izlazak ljudske vrste u svemir, koji tek sada ponovno boja pojačanim interesom za povratak na Mjesec, ali i sljedeći veliki korak - Mars.
Od baza na Mjesecu krenut ćemo prema Marsu
Brojne svemirske agencije planiraju se vratiti na Mjesec, ali tamo i izgraditi prve stalne baze, a ostvare li se brojne najave u sljedećih dvadesetak godina trebali bi napraviti i prve korake na Marsu. Europska svemirska agencija još je prije tri godine objavila da bi bazu na Mjesecu isprintali, a slične planove imaju i Rusi.
Oni planiraju kroz 20.ak godina u nekoliko misija izgraditi bazu, odnosno postaviti solarnu elektranu, telekomunikacijsku i tehnološku postaju te znanstvenu stanicu. Poslat će i rover za duga istraživanja, a izgradit će se područje za lansiranje i slijetanje dok će u orbiti Mjeseca biti novi satelit.
Među ljudima koji su uvjereni da ćemo na Mars stići već za desetak godina prednjači Elon Musk. Slavni biznismen ima i dobre temelje za svoje tvrdnje, a to je njegova kompanija SpaceX koja već prevozi teret na Međunarodnu svemirsku postaju, a sljedeće godine trebali bi početi voziti i astronaute. Musk i njegova kompanija rade na razvoju kapsule koja bi mogla sletjeti i na druga svemirska tijela, ali i na raketama koje bi se mogle više puta koristiti što bi cijenu svemirskih misija moglo drastično sniziti.
Astronauti su tijekom svih Apollo misija, što uključuje i prvo slijetanje na Mjesec, snimili tisuće i tisuće fotografija. Najpoznatije od njih obilježile su prošlo stoljeće, a prošle godine NASA ih je odlučila sve objaviti na jednom mjestu. U galeriji na Flickru tako se mogu vidjeti sve fotografije koje su nastale Hasselblad kamerama.
Kod računala s Apolla 11 stavili na Github
Izvorni kod računala koje su koristili astronauti na Apollu 11 mogao se i ranije naći online, ali nakon što je postavljen na GitHub sada ga je iznimno lako pronaći i pretraživati. Chris Garry koji je radio u NASA-i postavio je kod na platformu za developere i svima omogućio detaljniji uvid u softver koji je astronautima omogućio da slete na Mjesec. No pogled na kod pokazuje i da su inženjeri bili prilično šaljivi u ono vrijeme. Tako 666. linija koda za slijetanje ima oznaku 'numero mysterioso', a tu je i fraza 'burn, baby, burn' poznatog američkog radijskog DJ-a. Da bi dobili uvid u količinu koda koja se tu nalazi, pogledajte fotografiju Margaret Hamilton s MIT-a koja stoji pored isprinta cijelog koda za računalo Apolla.
24sata.hr
