Pršut, buđola, pečenica i slavonska salama 'Dobro' osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića izišla je na inozemno tržište. Proizvodi se od sada mogu kupiti u austrijskom trgovačkom lancu Penny Markt Österreich, a krenuo je izvozi i u Češku
Trajni mesni proizvodi osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića od sada su dostupni u 290 trgovina jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Austriji, Penny Markt, objavljeno je na facebook stranici brenda 'Dobro'
Uz Austrijance proizvode 'Dobro' će od sada moći probati i Česi.
'Dogovorene količine su poslovna tajna pa ih ne možemo komunicirati', odgovorila je tportalu Andrea Biglbauer Mijić, voditeljica odjela marketinga Žito grupe.
U izvoz je krenuo pršut, buđola, pečenica i slavonska salama. U posao su krenuli direktno s trgovačkim lancem.
'Tek smo na početku suradnje i ne možemo očekivati velike iznose. No, radi se o tržištu koje ima veliki potencijal za distribuciju naših proizvoda', odgovaraju iz Žita na pitanje koliki promet očekuju od ove prodaje.
Pipunićevo Žito pregovara i s Makedoncima, Slovencima, Talijanima, Poljacima, Nijemcima, Švicarcima te Skandinavcima o plasmanu svojih proizvoda jer im je plan, kako su rekli, povećanje udjela na europskom tržištu kao i povećanje same proizvodnje.
Pipunić je u mesne pogone investirao 500 milijuna kuna. Dio te investicije trebao se realizirati iz Programa ruralnog razvoja, koji su zbog određenih nepravilnosti revizori Europske komisije dijelom osporili, pa je njegovom projektu uskraćena potpora. Unatoč tome, u Čepinu kraj Osijeka radovi nisu stali pa se ondje sada proizvodi 150.000 komada pršuta godišnje. Upravo taj projekt predstavljao je i Hrvatsku na ovogodišnjem Svjetskom izboru poduzetnika u Monte Carlu.
Za nositelja brenda 'Dobro' osječko Žito se umjesto očekivanog slavonskog kulena odlučilo za – pršut.
'Za nositelja smo izabrali pršut jer je puno veći potencijal u tome i to ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj. Treba mi tržište od milijardu ljudi koji žele jesti pršut', odgovorio je ovoga proljeća Marko Pipunić tportalu na pitanje kako i zašto baš pršut u Slavoniji.
Kada smo ga upitali, kome će ga prodavati, dodao je:
'Ideja i cilj je Japan, ali je Europa tržište na koje računamo. Može i Hrvatska pojesti 150.000 komada pršuta godišnje, nisu to neke količine. U Slavoniji imamo potencijal za 10, pa čak i 15 puta veće kapacitete od onih koje sada imamo u obliku sljedive proizvodnje, od polja do stola i cjelokupno kontroliranog procesa, a to je najmanje dva milijuna komada pršuta godišnje. Treba samo pronaći zainteresirane koji žele raditi, toviti svinje i uvjeriti banke'.
Trajni mesni proizvodi osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića od sada su dostupni u 290 trgovina jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Austriji, Penny Markt, objavljeno je na facebook stranici brenda 'Dobro'
Uz Austrijance proizvode 'Dobro' će od sada moći probati i Česi.
'Dogovorene količine su poslovna tajna pa ih ne možemo komunicirati', odgovorila je tportalu Andrea Biglbauer Mijić, voditeljica odjela marketinga Žito grupe.
U izvoz je krenuo pršut, buđola, pečenica i slavonska salama. U posao su krenuli direktno s trgovačkim lancem.
'Tek smo na početku suradnje i ne možemo očekivati velike iznose. No, radi se o tržištu koje ima veliki potencijal za distribuciju naših proizvoda', odgovaraju iz Žita na pitanje koliki promet očekuju od ove prodaje.
Pipunićevo Žito pregovara i s Makedoncima, Slovencima, Talijanima, Poljacima, Nijemcima, Švicarcima te Skandinavcima o plasmanu svojih proizvoda jer im je plan, kako su rekli, povećanje udjela na europskom tržištu kao i povećanje same proizvodnje.
Pipunić je u mesne pogone investirao 500 milijuna kuna. Dio te investicije trebao se realizirati iz Programa ruralnog razvoja, koji su zbog određenih nepravilnosti revizori Europske komisije dijelom osporili, pa je njegovom projektu uskraćena potpora. Unatoč tome, u Čepinu kraj Osijeka radovi nisu stali pa se ondje sada proizvodi 150.000 komada pršuta godišnje. Upravo taj projekt predstavljao je i Hrvatsku na ovogodišnjem Svjetskom izboru poduzetnika u Monte Carlu.
Za nositelja brenda 'Dobro' osječko Žito se umjesto očekivanog slavonskog kulena odlučilo za – pršut.
'Za nositelja smo izabrali pršut jer je puno veći potencijal u tome i to ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj. Treba mi tržište od milijardu ljudi koji žele jesti pršut', odgovorio je ovoga proljeća Marko Pipunić tportalu na pitanje kako i zašto baš pršut u Slavoniji.
Kada smo ga upitali, kome će ga prodavati, dodao je:
'Ideja i cilj je Japan, ali je Europa tržište na koje računamo. Može i Hrvatska pojesti 150.000 komada pršuta godišnje, nisu to neke količine. U Slavoniji imamo potencijal za 10, pa čak i 15 puta veće kapacitete od onih koje sada imamo u obliku sljedive proizvodnje, od polja do stola i cjelokupno kontroliranog procesa, a to je najmanje dva milijuna komada pršuta godišnje. Treba samo pronaći zainteresirane koji žele raditi, toviti svinje i uvjeriti banke'.
