Sjeverna Koreja gradi zid na nekoliko lokacija blizu svoje granice s Južnom Korejom, otkrivaju satelitske snimke koje je analizirao BBC. Osim toga, zemljište unutar demilitarizirane zone (DMZ) je očišćeno, a stručnjaci kažu da bi to moglo predstavljati kršenje dugotrajnog primirja s Južnom Korejom.
DMZ je, inače, četiri kilometra široka tampon zona između Koreja koje su, tehnički, još uvijek u ratu jer nikada nisu potpisale mirovni sporazum. Zona je podijeljena na dva dijela, a svaka država kontrolira svoju stranu. Stručnjaci gradnju zida za BBC komentiraju kao "neobičnu aktivnost" koja dolazi u vrijeme porasta napetosti između dviju zemalja.
"Sjeverna Koreja želi ojačati vojnu prisutnost duž granice"
"U ovom trenutku možemo samo nagađati da Sjeverna Koreja želi ojačati svoju vojnu prisutnost i utvrde duž granice", kaže Shreyas Reddy, dopisnik specijalizirane stranice NK News sa sjedištem u Seulu. BBC je naručio satelitske snimke sedam kilometara duge dionice granice u sklopu projekta razmatranja promjena koje je Sjeverna Koreja uvela u to područje.
Snimke prikazuju najmanje tri dijela na kojima su postavljene barijere u blizini demilitarizirane zone, a pokrivaju ukupno kilometar istočnog kraja granice. Moguće je i da je došlo do daljnje izgradnje barijera. No, zbog nedostatka prethodnih snimki tog područja u visokoj rezoluciji ne zna se kada je izgradnja točno počela. Međutim, takvih struktura nema na snimkama iz studenog 2023. godine.
"Postavljaju zidove visoke dva do tri metra"
"Moja procjena je da je ovo prvi put da su izgradili barijeru u smislu odvajanja mjesta jedni od drugih", rekao je za BBC Uk Yang, vojni i obrambeni analitičar na Institutu za političke studije Asan u Seulu. "Još 1990-ih, Sjeverna Koreja je postavila protutenkovske zidove kako bi odvratila napredak tenkova u slučaju izbijanja rata. No, u posljednje vrijeme Sjeverna Koreja postavlja zidove visoke dva do tri metra", rekao je Yang.
"Oblik zidova sugerira da oni nisu samo zapreke za tenkove, već su namijenjeni podjeli područja", dodaje Yang, koji je pregledao satelitske snimke. Najnovije satelitske snimke istočnog kraja granice pokazuju, čini se, novonastalu pristupnu cestu.
Dužnosnik Združenog stožera Južne Koreje (JCS) rekao je u nedavnom intervjuu da je vojska identificirala tekuće aktivnosti povezane s "jačanjem taktičkih cesta, postavljanjem mina i čišćenjem pustoši". "Čišćenje zemljišta moglo bi biti namijenjeno i vojnim i nevojnim aspektima", rekao je Kil Joo Ban, profesor međunarodne sigurnosti na Korejskom sveučilištu.
Korejski rat završio je 1953. godine
"To omogućuje lako uspostavljanje opservatorijskih mjesta", kaže i dodaje "da Sjeverna Koreja prati vojne aktivnosti u Južnoj Koreji".
Korejski rat, podsjetimo, završio je 1953. godine, a tada su se obje strane obvezale da neće "izvršiti bilo kakav neprijateljski čin unutar, iz ili protiv demilitarizirane zone". Ali nije bilo konačnog mirovnog dogovora. Iako se ponovno ujedinjenje godinama činilo malo vjerojatnim, to je uvijek bio zacrtani cilj sjevernokorejskih čelnika do početka 2024. godine, kada je Kim Jong Un objavio da njegova zemlja više neće slijediti tu ambiciju.
Neki stručnjaci nazvali su te izjave "bez presedana" i vidjeli značajnu promjenu politike kada je Kim Jong Un početkom ove godine označio Južnu Koreju kao "glavnog neprijatelja". Od tada je Sjever počeo uklanjati simbole koji predstavljaju jedinstvo dviju zemalja - poput rušenja spomenika i brisanja referenci na ponovno ujedinjenje na vladinim web stranicama.
"Sjever signalizira da ne želi ponovno ujedinjenje"
"Podizanjem tih graničnih barijera Sjever signalizira da ne traži ponovno ujedinjenje", kaže Ramon Pacheco Pardo, voditelj europskih i međunarodnih studija na Kings Collegeu u Londonu. "Sjeverna Koreja se čak i ne pretvara da želi pregovarati sa Sjedinjenim Državama ili Južnom Korejom i odbacila je nedavne pokušaje Japana da se uključi u razgovore", kaže Edward Howell, istraživač Korejskog poluotoka na Oxfordu.
"S obzirom na zatopljenje odnosa Sjeverne Koreje s Rusijom, ne bismo se trebali iznenaditi ako se ove godine povećaju međukorejske provokacije", dodao je.
DMZ je, inače, četiri kilometra široka tampon zona između Koreja koje su, tehnički, još uvijek u ratu jer nikada nisu potpisale mirovni sporazum. Zona je podijeljena na dva dijela, a svaka država kontrolira svoju stranu. Stručnjaci gradnju zida za BBC komentiraju kao "neobičnu aktivnost" koja dolazi u vrijeme porasta napetosti između dviju zemalja.
"Sjeverna Koreja želi ojačati vojnu prisutnost duž granice"
"U ovom trenutku možemo samo nagađati da Sjeverna Koreja želi ojačati svoju vojnu prisutnost i utvrde duž granice", kaže Shreyas Reddy, dopisnik specijalizirane stranice NK News sa sjedištem u Seulu. BBC je naručio satelitske snimke sedam kilometara duge dionice granice u sklopu projekta razmatranja promjena koje je Sjeverna Koreja uvela u to područje.
Snimke prikazuju najmanje tri dijela na kojima su postavljene barijere u blizini demilitarizirane zone, a pokrivaju ukupno kilometar istočnog kraja granice. Moguće je i da je došlo do daljnje izgradnje barijera. No, zbog nedostatka prethodnih snimki tog područja u visokoj rezoluciji ne zna se kada je izgradnja točno počela. Međutim, takvih struktura nema na snimkama iz studenog 2023. godine.
"Postavljaju zidove visoke dva do tri metra"
"Moja procjena je da je ovo prvi put da su izgradili barijeru u smislu odvajanja mjesta jedni od drugih", rekao je za BBC Uk Yang, vojni i obrambeni analitičar na Institutu za političke studije Asan u Seulu. "Još 1990-ih, Sjeverna Koreja je postavila protutenkovske zidove kako bi odvratila napredak tenkova u slučaju izbijanja rata. No, u posljednje vrijeme Sjeverna Koreja postavlja zidove visoke dva do tri metra", rekao je Yang.
"Oblik zidova sugerira da oni nisu samo zapreke za tenkove, već su namijenjeni podjeli područja", dodaje Yang, koji je pregledao satelitske snimke. Najnovije satelitske snimke istočnog kraja granice pokazuju, čini se, novonastalu pristupnu cestu.
Dužnosnik Združenog stožera Južne Koreje (JCS) rekao je u nedavnom intervjuu da je vojska identificirala tekuće aktivnosti povezane s "jačanjem taktičkih cesta, postavljanjem mina i čišćenjem pustoši". "Čišćenje zemljišta moglo bi biti namijenjeno i vojnim i nevojnim aspektima", rekao je Kil Joo Ban, profesor međunarodne sigurnosti na Korejskom sveučilištu.
Korejski rat završio je 1953. godine
"To omogućuje lako uspostavljanje opservatorijskih mjesta", kaže i dodaje "da Sjeverna Koreja prati vojne aktivnosti u Južnoj Koreji".
Korejski rat, podsjetimo, završio je 1953. godine, a tada su se obje strane obvezale da neće "izvršiti bilo kakav neprijateljski čin unutar, iz ili protiv demilitarizirane zone". Ali nije bilo konačnog mirovnog dogovora. Iako se ponovno ujedinjenje godinama činilo malo vjerojatnim, to je uvijek bio zacrtani cilj sjevernokorejskih čelnika do početka 2024. godine, kada je Kim Jong Un objavio da njegova zemlja više neće slijediti tu ambiciju.
Neki stručnjaci nazvali su te izjave "bez presedana" i vidjeli značajnu promjenu politike kada je Kim Jong Un početkom ove godine označio Južnu Koreju kao "glavnog neprijatelja". Od tada je Sjever počeo uklanjati simbole koji predstavljaju jedinstvo dviju zemalja - poput rušenja spomenika i brisanja referenci na ponovno ujedinjenje na vladinim web stranicama.
"Sjever signalizira da ne želi ponovno ujedinjenje"
"Podizanjem tih graničnih barijera Sjever signalizira da ne traži ponovno ujedinjenje", kaže Ramon Pacheco Pardo, voditelj europskih i međunarodnih studija na Kings Collegeu u Londonu. "Sjeverna Koreja se čak i ne pretvara da želi pregovarati sa Sjedinjenim Državama ili Južnom Korejom i odbacila je nedavne pokušaje Japana da se uključi u razgovore", kaže Edward Howell, istraživač Korejskog poluotoka na Oxfordu.
"S obzirom na zatopljenje odnosa Sjeverne Koreje s Rusijom, ne bismo se trebali iznenaditi ako se ove godine povećaju međukorejske provokacije", dodao je.
