Povlačenjem sa sjevera Sirije SAD su izdale svog najvjernijeg saveznika u borbi protiv "Islamske države". To bi moglo da se pokaže kao velika greška za buduću sigurnosnu situaciju u Europi, ocjenjuje Matthias von Hein.
"Nema prijatelja osim planina". Čini se da najnovije vijesti iz Washingtona potvrđuju tu staru kurdsku poslovicu. SAD su najavile da više neće biti protiv turske invazije u kurdskim oblastima na sjeveru Sirije.
Tako je Washingto svog najbližeg saveznika u borbi protiv takozvane "Islamske države" ostavio na milost i nemilost nadmoćnoj Erdoganovoj vojnoj mašineriji.
Više od 10.000 kurdskih boraca proteklih godina izgubilo je život u borbi protiv ID. Kurdske poliocije činile su okosnicu Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje su na kopnu predvodile lavovski dio borbe protiv ID. Sada je jasno: jalove su bile nade Kurda da su time zaslužili zaštitu SAD od napada Turske.
'Sigurnosna zona'
Turski predsjednik odavno je bacio oko na sjevernu Siriju. A nedavno, na Generalnoj skupštini UN, Erdogan je predstavio svoje planove za "sigurnosnu zonu! južno od turske granice. To je ogromna teritorija, s obzirom na to da je ta granica duga skoro 500 kilometara i da je predviđeno da zona bude širine 30 kilometara.
U ratom razrušenoj Siriji, te oblasti koje su kontrolirali Kurdi, do sada su bile oaza stabilnosti. Vojna operacija Turske, koja očigledno samo što nije počela, to će sigurno promijeniti, prenose Nezavisne.
Kakve posljedice po Siriju imaju turske invazije moglo se vidjeti početkom 2018, prilikom okupacije Afrina – što je cinično nazvano "Operacija maslinova grančica“. Turska vojska tada je operirala zajedno sa džihadistima.
Prema podatcima UN, iz Afrina i okoline tada je izbjeglo 140.000 ljudi. Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu govori o čak 350.000 raseljenih. Organizacije za ljudska prava žalile su se na sistematsko uništavanje sredstava za život Kurda: oni se protjerani iz svojih kuća, a tu su onda naseljeni sirijski Arapi.
Erdoganov plan
Erdogan sada ima sličan plan – i to ne krije. Želi da se oslobodi više od tri milijuna sirijskih izbjeglica koje u Turskoj više nisu dobrodošli. To znači da Erdogan u suštini planira etničko čišćenje i kasnije preseljenje duž sirijsko-turske granice, navodi von Hein.
Pored svega toga, ne smije se zaboraviti da je borba protiv "Islamske države" daleko od pobjede. Iako je izgubila teritorije početkom godine, njeni borci još uvijek se kriju u prostranstvima Sirije. Ideologija „Islamske države“ još uvijek je u glavama oko 12.000 zarobljenika koje na sjeveru Sirije čuvaju Kurdi. A i u glavama otprilike 70.000 izbjeglih sljedbenika IS u kampovima, također na sjeveru Sirije.
Kada turska vojska krene u akciju, Kurdi će imati drugih briga i neće više moći se baviti tom ljudskom zaostavštinom terorističkog kalifata. Američki predsjednik Donald Trump je doduše obvezao Erdogana: za zarobljene borce i pripadnike ID tada će biti odgovorna Turska. Ali ta turska ofanziva svijet neće učiniti sigurnijim, zaključuje von Hein za "Deutsche welle".
"Nema prijatelja osim planina". Čini se da najnovije vijesti iz Washingtona potvrđuju tu staru kurdsku poslovicu. SAD su najavile da više neće biti protiv turske invazije u kurdskim oblastima na sjeveru Sirije.
Tako je Washingto svog najbližeg saveznika u borbi protiv takozvane "Islamske države" ostavio na milost i nemilost nadmoćnoj Erdoganovoj vojnoj mašineriji.
Više od 10.000 kurdskih boraca proteklih godina izgubilo je život u borbi protiv ID. Kurdske poliocije činile su okosnicu Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje su na kopnu predvodile lavovski dio borbe protiv ID. Sada je jasno: jalove su bile nade Kurda da su time zaslužili zaštitu SAD od napada Turske.
'Sigurnosna zona'
Turski predsjednik odavno je bacio oko na sjevernu Siriju. A nedavno, na Generalnoj skupštini UN, Erdogan je predstavio svoje planove za "sigurnosnu zonu! južno od turske granice. To je ogromna teritorija, s obzirom na to da je ta granica duga skoro 500 kilometara i da je predviđeno da zona bude širine 30 kilometara.
U ratom razrušenoj Siriji, te oblasti koje su kontrolirali Kurdi, do sada su bile oaza stabilnosti. Vojna operacija Turske, koja očigledno samo što nije počela, to će sigurno promijeniti, prenose Nezavisne.
Kakve posljedice po Siriju imaju turske invazije moglo se vidjeti početkom 2018, prilikom okupacije Afrina – što je cinično nazvano "Operacija maslinova grančica“. Turska vojska tada je operirala zajedno sa džihadistima.
Prema podatcima UN, iz Afrina i okoline tada je izbjeglo 140.000 ljudi. Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu govori o čak 350.000 raseljenih. Organizacije za ljudska prava žalile su se na sistematsko uništavanje sredstava za život Kurda: oni se protjerani iz svojih kuća, a tu su onda naseljeni sirijski Arapi.
Erdoganov plan
Erdogan sada ima sličan plan – i to ne krije. Želi da se oslobodi više od tri milijuna sirijskih izbjeglica koje u Turskoj više nisu dobrodošli. To znači da Erdogan u suštini planira etničko čišćenje i kasnije preseljenje duž sirijsko-turske granice, navodi von Hein.
Pored svega toga, ne smije se zaboraviti da je borba protiv "Islamske države" daleko od pobjede. Iako je izgubila teritorije početkom godine, njeni borci još uvijek se kriju u prostranstvima Sirije. Ideologija „Islamske države“ još uvijek je u glavama oko 12.000 zarobljenika koje na sjeveru Sirije čuvaju Kurdi. A i u glavama otprilike 70.000 izbjeglih sljedbenika IS u kampovima, također na sjeveru Sirije.
Kada turska vojska krene u akciju, Kurdi će imati drugih briga i neće više moći se baviti tom ljudskom zaostavštinom terorističkog kalifata. Američki predsjednik Donald Trump je doduše obvezao Erdogana: za zarobljene borce i pripadnike ID tada će biti odgovorna Turska. Ali ta turska ofanziva svijet neće učiniti sigurnijim, zaključuje von Hein za "Deutsche welle".
