Čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, optuženik Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) koji je u pritvorskoj jedinici u Den Haagu već 11 godina, stigao je u Beograd, nakon odluke Sudskog vijeća o privremenom puštanju na slobodu kako bi se nastavio liječiti u 'primjerenijem okružju'.
Šešelja su na aerodromu dočekali obitelj i najuže vodstvo stranke. Dužnosnici Srpske radikalne stranke najavili su veliki skup u subotu na središnjem trgu u Beogradu, na kojem će Vojislav Šešelj održati govor.
Nakon dočeka na aerodromu, na kojem se okupilo nekoliko stotina pristaša Srpske radikalne stranke, Šešelj se uputio u središte SRS-a u Zemunu. Ondje su ga dočekali trubači i opća histerija među prisutnima. Nakon što se pozdravio s prisutnima, Šešelj se povukao u kabinet s najbližim suradnicima.
Komentirajući navode da će se nakon povratka u Srbiju osvetiti, Šešelj je istaknuo da je to rekao za slučaj da mu vlada da jamstvo mimo njegovih želja. Budući da su te želje ispoštovane, on ne sprema osvetu, ali se, kako je rekao, s izdajnicima neće rukovati. Čeka me stolica u stranci, odmah se bacam na politiku, rekao je Šešelj za Blic.
Sudsko vijeće Haškog suda (ICTY) odlučilo je u četvrtak Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetra, ocijenivši da bi 'privremeno puštanje na slobodu omogućilo okrivljeniku skrb u najprimjerenijem okružju i pri tome osiguralo sigurnost svjedoka i cjelokupni sudski proces'.
Srbijanska vlada dala je jamstvo ICTY-ju za Vojislava Šešelja, uz uvjet da on prihvati to jamstvo i pristane poštovati uvjete za privremeno puštanje na slobodu koje mu odredi ICTY.
Šešelj je optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te nad vojvođanskim Hrvatima.
Šezdesetogodišnji srbijanski radikal, poznat po ispadima u sudnici i vrijeđanju članova Sudskog vijeća, predao se ICTY-ju 2003., a njegov dugovječni postupak postao je sramotom za Haški sud. Osim što se suđenje često prekidalo zbog opstruiranja optuženika, izbio je i spor među sucima, a Šešelj je zbog objavljivanja imena zaštićenih svjedoka bio optužen i za nepoštovanje suda.
On je treći haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. iz pritvora je na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je manje od mjesec dana nakon izlaska iz pritvorske jedinice.
Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo nakon što je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, a preminuo je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji.
Bez obzira na tešku dijagnozu, Šešelj je, prema pisanju srbijanskih medija, iz pritvora poručio da ne namjerava privremenu slobodu iskoristiti za nastavak liječenja već najavljuje osvetu.
HRT
Šešelja su na aerodromu dočekali obitelj i najuže vodstvo stranke. Dužnosnici Srpske radikalne stranke najavili su veliki skup u subotu na središnjem trgu u Beogradu, na kojem će Vojislav Šešelj održati govor.
Nakon dočeka na aerodromu, na kojem se okupilo nekoliko stotina pristaša Srpske radikalne stranke, Šešelj se uputio u središte SRS-a u Zemunu. Ondje su ga dočekali trubači i opća histerija među prisutnima. Nakon što se pozdravio s prisutnima, Šešelj se povukao u kabinet s najbližim suradnicima.
Komentirajući navode da će se nakon povratka u Srbiju osvetiti, Šešelj je istaknuo da je to rekao za slučaj da mu vlada da jamstvo mimo njegovih želja. Budući da su te želje ispoštovane, on ne sprema osvetu, ali se, kako je rekao, s izdajnicima neće rukovati. Čeka me stolica u stranci, odmah se bacam na politiku, rekao je Šešelj za Blic.
Sudsko vijeće Haškog suda (ICTY) odlučilo je u četvrtak Šešelja privremeno pustiti na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, nakon što se rak debelog crijeva proširio na jetra, ocijenivši da bi 'privremeno puštanje na slobodu omogućilo okrivljeniku skrb u najprimjerenijem okružju i pri tome osiguralo sigurnost svjedoka i cjelokupni sudski proces'.
Vojislav Šešelj u avionu iz Haga! #vojislavšešelj #najnovijevesti http://t.co/YmDfcv2jHo pic.twitter.com/Kfla9kkWI2
— Telegraf (@telegrafrs) November 12, 2014
Srbijanska vlada dala je jamstvo ICTY-ju za Vojislava Šešelja, uz uvjet da on prihvati to jamstvo i pristane poštovati uvjete za privremeno puštanje na slobodu koje mu odredi ICTY.
Šešelj je optužen za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te nad vojvođanskim Hrvatima.
Šezdesetogodišnji srbijanski radikal, poznat po ispadima u sudnici i vrijeđanju članova Sudskog vijeća, predao se ICTY-ju 2003., a njegov dugovječni postupak postao je sramotom za Haški sud. Osim što se suđenje često prekidalo zbog opstruiranja optuženika, izbio je i spor među sucima, a Šešelj je zbog objavljivanja imena zaštićenih svjedoka bio optužen i za nepoštovanje suda.
On je treći haški pritvorenik koji se pušta na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravlja. U travnju 1996. iz pritvora je na privremenu slobodu zbog uznapredovalog karcinoma na kućnu njegu pušten Đorđe Đukić, koji je bio optužen za zločine u BiH, a preminuo je manje od mjesec dana nakon izlaska iz pritvorske jedinice.
Ista situacija je bila i s načelnikom Generalštaba Vojske Republike Srpske Momirom Talićem koji je umro nedugo nakon što je pušten na liječenje. Talić je 1999. optužen za ratne zločine protiv Hrvata i Bošnjaka u BiH, a preminuo je u svibnju 2003. u Beogradu od raka pluća, nakon dozvole ICTY-ja da liječenje nastavi u beogradskoj Vojnomedicinskoj akademiji.
Bez obzira na tešku dijagnozu, Šešelj je, prema pisanju srbijanskih medija, iz pritvora poručio da ne namjerava privremenu slobodu iskoristiti za nastavak liječenja već najavljuje osvetu.
HRT
