Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je danas političare u toj zemlji da se tehničke izmjene izbornog zakona moraju usvojiti što prije kako bi se primijenile na lokalnim izborima planiranim za listopad, dok istodobno traju rasprave o tome može li se provesti cjelovita izborna reforma.
Schmidt se oglasio posebnom izjavom u trenutku u kojemu je, na inicijativu bošnjačko-građanskog bloka, održan sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH kako bi se utvrdilo postoji li dvotrećinska većina spremna poduprijeti izmjene ustava i na taj način osigurati promjene izbornog zakona.
Tim bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Predstavnici najvećih oporbenih stranaka nisu došli na sastanak
Na sastanak nisu došli predstavnici najvećih oporbenih stranaka pa je čelniku Naroda i pravde (NiP) i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću ostalo samo konstatirati kako nema širokog dogovora o izmjenama ustava.
"Nedostajali su oni koji su trebali shvatiti važnost aktualnog trenutka za BiH", kazao je novinarima Konaković potvrdivši kako bošnjačko-građanski blok ostaje rezerviran prema prijedlogu HDZ BiH po kojemu bi se, bez interveniranja u ustav, sada mijenjao samo izborni zakon ne bi li se osigurao novi model biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Šef diplomacije BiH smatra da prijedlog HDZ-a i Čovića ne rješava pitanje diskriminacije
Prema prijedlogu kojega je ranije obrazložio čelnik HDZ BiH Dragan Čović, hrvatski bi član Predsjedništva BiH ubuduće bio onaj kandidat koji dobije većinu glasova u pet županija u Federaciji BiH u kojima su Hrvati značajnije zastupljeni.
Konaković kaže kako bi pitanje biranja hrvatskog člana državnog vrha trebalo biti dijelom cjelovitog reformskog paketa usmjerenog i na provedbe presuda ECHR-a, a prijedlog HDZ-a smatra nedostatnim jer ne rješava pitanje diskriminacije.
Izjavio je kako je stoga u sadašnjem trenutku jedino realno rješenje uvesti tehničke izmjene kojima bi se osigurala bolja kontrola identiteta birača i prebrojavanja glasova, a upravo je to ono na čemu inzistira i Schmidt.
Tehničke mjere izbornog zakona
On je poručio kako bi politički akteri u zemlji u ovom trenutku trebali izbjegavati povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s provedbom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konzultacije i podršku.
"Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o europskim integracijama, onda bi se izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje (novih) tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića", izjavio je Schmidt.
Tehničke izmjene izbornog zakona BiH jedan su od preduvjeta da bi Europsko vijeće u ožujku odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Schmidt se oglasio posebnom izjavom u trenutku u kojemu je, na inicijativu bošnjačko-građanskog bloka, održan sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH kako bi se utvrdilo postoji li dvotrećinska većina spremna poduprijeti izmjene ustava i na taj način osigurati promjene izbornog zakona.
Tim bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Predstavnici najvećih oporbenih stranaka nisu došli na sastanak
Na sastanak nisu došli predstavnici najvećih oporbenih stranaka pa je čelniku Naroda i pravde (NiP) i ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću ostalo samo konstatirati kako nema širokog dogovora o izmjenama ustava.
"Nedostajali su oni koji su trebali shvatiti važnost aktualnog trenutka za BiH", kazao je novinarima Konaković potvrdivši kako bošnjačko-građanski blok ostaje rezerviran prema prijedlogu HDZ BiH po kojemu bi se, bez interveniranja u ustav, sada mijenjao samo izborni zakon ne bi li se osigurao novi model biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Šef diplomacije BiH smatra da prijedlog HDZ-a i Čovića ne rješava pitanje diskriminacije
Prema prijedlogu kojega je ranije obrazložio čelnik HDZ BiH Dragan Čović, hrvatski bi član Predsjedništva BiH ubuduće bio onaj kandidat koji dobije većinu glasova u pet županija u Federaciji BiH u kojima su Hrvati značajnije zastupljeni.
Konaković kaže kako bi pitanje biranja hrvatskog člana državnog vrha trebalo biti dijelom cjelovitog reformskog paketa usmjerenog i na provedbe presuda ECHR-a, a prijedlog HDZ-a smatra nedostatnim jer ne rješava pitanje diskriminacije.
Izjavio je kako je stoga u sadašnjem trenutku jedino realno rješenje uvesti tehničke izmjene kojima bi se osigurala bolja kontrola identiteta birača i prebrojavanja glasova, a upravo je to ono na čemu inzistira i Schmidt.
Tehničke mjere izbornog zakona
On je poručio kako bi politički akteri u zemlji u ovom trenutku trebali izbjegavati povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s provedbom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konzultacije i podršku.
"Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o europskim integracijama, onda bi se izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje (novih) tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića", izjavio je Schmidt.
Tehničke izmjene izbornog zakona BiH jedan su od preduvjeta da bi Europsko vijeće u ožujku odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
