Bijeli luk je izuzetno popularan izbor za sve one koji žele da uzgajaju svoje organske bašte.
Slično ostalim lukovima, bijeli luk je usjev koji preferira hladnije vrijeme; da bi se luk podijelio na čenove i, kod nekih sorti, da bi pokrenuo ćelijsku diobu, potrebna je hladnoća.
Stoga je najbolje vrijeme za sadnju kraj jeseni ili početak zime, otprilike dva tjedna prije prvih mrazeva.
Savjeti za uzgoj bijelog luka
Kupite kvalitetan sjetveni materijal
- Stopa klijanja za domaći bijeli luk je obično prilično niska, jer su sjemenke većine sorti sterilne zbog dugogodišnjeg odabira karakteristika koje sprečavaju plodnost. Danas se gotovo sav bijeli luk razmnožava iz čenova.
Pravilna dubina sadnje zavisno o klimi
- Da biste započeli uzgoj, trebat će vam zdravi lukovi. Nakon toga, razdvojite ih u pojedinačne čenove i posadite najveće i najzdravije čenove u rupe, sa korijenom okrenutim na dole. U blagim zimama, dubina od 2,5 cm je dovoljna, dok se u područjima sa strogim zimama čenovi mogu saditi i 5-7cm duboko.
- Preporučljivo je nabaviti sjetveni bijeli luk od lokalnih izvora kako bi se bolje prilagodio vašoj klimi.
Upotreba prirodnog malča
- Malčiranje predstavlja mjeru pokrivanja tla organskim ili anorganskim materijalima s ciljem zaštite tla od negativnog utjecaja atmosferskih pojava…
- Uklonite cvijetnu stabljiku za veće lukoviceVećina biljaka bijelog luka će na nekom trenutku razviti drvenastu cvijetnu stabljiku, poznatu kao stapka. Da biste sačuvali energiju za razvoj lukovica, neophodno je ukloniti stapku.
Pravilno đubrenje za zdrav rast
- Bijeli luk ima povećane zahtjeve prema plodnosti zemljišta, a to znači i potrebe za obilnijim đubrenjem. Do skora se smatralo da bijjeli luk (kao i ostale lukove) ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utječu na formiranje krupnih ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode pa nisu pogodne za duže čuvanje, jer brzo prorastaju i češće se kvare.
- Međutim novija istraživanja su pokazala da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvaliteta bijelog luka. Zato se i u našim proizvodnim područjima preporučuje đubrenje zgorelim stajnjakom koji treba unijeti u jesen, pred osnovnu obradu u količini od 20-25t/ha.
Bijeli luk sa prinosom od 10t usvaja 80kg azota, 20kg fosfora i 40kg kalija. Najčešće se đubri sa 80-100kg azota, 60-80kg fosfora, 40-80kg kalija. Ukoliko se ne koristi stajnjak količinu mineralnih đubriva treba povećati za 30-40%.
Pod osnovnu obradu unosi se polovica NPK đubriva a na proljeće u vidu prihranjivanja (kod ozimih) odnosno startno (kod jarih) sa trećinom đubriva i u fazi najintenzivnijeg rasta kod jesenjeg u travnju, a kod proljećnog u svibnju. Samo kod izrazito slabog porasta listova ( u aprilu) đubri se sa oko 50kg azota.
Zaključno, pridržavanje ovih savjeta će vam pomoći da postignete uspešan uzgoj biujelog luka u vašoj bašti, bez obzira na to da li ste iskusni baštovan ili početnik.
Izvor: Agrosavjet
Slično ostalim lukovima, bijeli luk je usjev koji preferira hladnije vrijeme; da bi se luk podijelio na čenove i, kod nekih sorti, da bi pokrenuo ćelijsku diobu, potrebna je hladnoća.
Stoga je najbolje vrijeme za sadnju kraj jeseni ili početak zime, otprilike dva tjedna prije prvih mrazeva.
Savjeti za uzgoj bijelog luka
Kupite kvalitetan sjetveni materijal
- Stopa klijanja za domaći bijeli luk je obično prilično niska, jer su sjemenke većine sorti sterilne zbog dugogodišnjeg odabira karakteristika koje sprečavaju plodnost. Danas se gotovo sav bijeli luk razmnožava iz čenova.
Pravilna dubina sadnje zavisno o klimi
- Da biste započeli uzgoj, trebat će vam zdravi lukovi. Nakon toga, razdvojite ih u pojedinačne čenove i posadite najveće i najzdravije čenove u rupe, sa korijenom okrenutim na dole. U blagim zimama, dubina od 2,5 cm je dovoljna, dok se u područjima sa strogim zimama čenovi mogu saditi i 5-7cm duboko.
- Preporučljivo je nabaviti sjetveni bijeli luk od lokalnih izvora kako bi se bolje prilagodio vašoj klimi.
Upotreba prirodnog malča
- Malčiranje predstavlja mjeru pokrivanja tla organskim ili anorganskim materijalima s ciljem zaštite tla od negativnog utjecaja atmosferskih pojava…
- Uklonite cvijetnu stabljiku za veće lukoviceVećina biljaka bijelog luka će na nekom trenutku razviti drvenastu cvijetnu stabljiku, poznatu kao stapka. Da biste sačuvali energiju za razvoj lukovica, neophodno je ukloniti stapku.
Pravilno đubrenje za zdrav rast
- Bijeli luk ima povećane zahtjeve prema plodnosti zemljišta, a to znači i potrebe za obilnijim đubrenjem. Do skora se smatralo da bijjeli luk (kao i ostale lukove) ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utječu na formiranje krupnih ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode pa nisu pogodne za duže čuvanje, jer brzo prorastaju i češće se kvare.
- Međutim novija istraživanja su pokazala da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvaliteta bijelog luka. Zato se i u našim proizvodnim područjima preporučuje đubrenje zgorelim stajnjakom koji treba unijeti u jesen, pred osnovnu obradu u količini od 20-25t/ha.
Bijeli luk sa prinosom od 10t usvaja 80kg azota, 20kg fosfora i 40kg kalija. Najčešće se đubri sa 80-100kg azota, 60-80kg fosfora, 40-80kg kalija. Ukoliko se ne koristi stajnjak količinu mineralnih đubriva treba povećati za 30-40%.
Pod osnovnu obradu unosi se polovica NPK đubriva a na proljeće u vidu prihranjivanja (kod ozimih) odnosno startno (kod jarih) sa trećinom đubriva i u fazi najintenzivnijeg rasta kod jesenjeg u travnju, a kod proljećnog u svibnju. Samo kod izrazito slabog porasta listova ( u aprilu) đubri se sa oko 50kg azota.
Zaključno, pridržavanje ovih savjeta će vam pomoći da postignete uspešan uzgoj biujelog luka u vašoj bašti, bez obzira na to da li ste iskusni baštovan ili početnik.
Izvor: Agrosavjet
