Predstavnici Trojke sastali su se danas u Mostaru s koalicijskim partnerima iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine. Riječ je bila nastavak razgovora o izmijeni Izbornog zakona.

Iskorak naprijed

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić je nakon sastanak kazao kako ništa dogovorili nisu ali je svatko iznio svoje stavove. Kazao je kako su razgovarali o konkretnim rješenjima i pitanjima, te da je prijedlog HDZ-a dosta konkretan i koji iskorak u odnosu na ono što su dosada imali kao njihove stavove.

''I mi smo imali svoje stavove i prijedloge i tu je podijeljeno mišljenje trebamo li ići u izmjene Izbornog zakona što bi podrazumijevalo izmjene Ustava što bi značilo provođenje svih odluka i Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu što je naša pozicija ali i pozicija HDZ-a ako možemo ostvariti dvotrećinsku većinu ili ćemo samo mijenjati Izborni zakon. To su neke stvari o kojima smo razgovarali. Ništa dogovorili nismo ali je svatko iznio svoje stavove i to je atmosfera u kojoj trebamo raditi. Mi ćemo u idućem razdoblju pozvati sve političke stranke koje participiraju u državnom parlamentu da vidimo u kojem pravcu sve ovo ide'', kazao je Nikšić.

Konzultacije

Čelnik Naše stranke Edin Forto kazao je kako je riječ o novom prijedlogu, odnosno nekoliko dimenzija pristupa izbornom zakonu- od velikih pitanja kao što je izbor članova Predsjedništva do ovog paketa integriteta.

''Bilo bi dobro da ova većina ima svoj prijedlog izmjena izbornog zakona i da onda ne govorimo o nečemu da nam netko nešto nameće. Taj sastanak je planiran i treba se potvrditi do kraja sljedećeg tjedna. Ovo su bile konzultacije posebno vezane za federalna pitanja, a državna koalicija bi trebala sjesti idući tjedan'', kazao je Edin Forto.

Otvoreno nekoliko tema

Predsjednik je stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kazao je kako je potpuno prirodno postalo da se događaju ovi sastanci te je i na to ponosan. Kazao je kako je otvoreno nekoliko tema, te da će idući sastanak biti u punom kapacitetu.

''Nije bilo lako razbiti neke barijere u BiH koje zapravo suštinski ljudima trebaju donijeti prosperitet. Pred nama su izazovi koje moramo ispuniti zbog ožujka, tog otvaranja pregovora za BiH i svih benefita koje nam ti pregovori pružaju'', kazao je Konaković.

Konaković je kazao kako bi trojka bila sretnija i od Dodika i od Čovića da nema stranih sudaca u Ustavnom sudu, ali naravno to se ne može dogoditi sad kad traje napad na Ustavni sud i kad traje napad na ono što čuva BiH i nema govora da se to sada dogodi.

''Mi smo bili jasni i precizni i točno je da se još ne slažemo oko suštinskih stvari, ali uvijek stavljam naglas na ono oko čega se slažemo. Pred nama su zakon o sprječavanju pranja novca koji bi trebao u Domu naroda biti usvojen i koji rješava problem cjelokupnog sustava u BiH. Pred nama je Zakon o sukobu interesa i kojeg bi trebali dovesti do kraja. Pred nama su priče o frontexu i nekim drugim rješenjima koja nemaju političku dimenziju i pokušat ćemo u ožujku proslaviti to otvaranje pregovora BiH sa EU'', zaključio je.

Naime, Nikšić i Čović su nakon što su u ponedjeljak ''izrazili spremnost da samostalno izmijene Izborni zakon'' najavili žurni sastanak stranaka koje čine vlast u Federaciji BiH – HDZ-a BiH, SDP-a, Naroda i Pravde i Naše stranke.

Nakon tog nenajavljenog sastanka najavljeno je "intenziviranje rada na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH". Pri tome su istaknuli kako se predstavnici ovih stranaka slažu da je potrebno postići domaće rješenje izborne reforme.

Čelnik HDZ-a BiH je nakon upozorenja visokog predstavnika Christiana Schmidta da treba promijeniti izborni proces rekao kako neće pristati na polovična rješenja misleći pri tome kako treba izmijeniti Izborni zakon u potpunosti kako bi se izbjeglo ponavljanje ''slučaja Komšić''.

Schmidt je 19. prosinca pozvao vlasti u BiH da brzo usvoje izmjene izbornog zakona, a ukoliko to ne bi bio slučaj najavio je kako će koristiti svoje ovlasti i sam nametnuti potrebna rješenja.

Nakon toga, Zastupnički dom parlamenta BiH je na prijedlog SDA usvojio prijedlog tehničkih izmjena izbornog zakona, s obrazloženjem kako će se time učvrstiti integritet izbornog procesa. Izmjene se odnose uglavnom na uvođenje novih tehnologija pri glasanju i obradi rezultata, kao i na definiranje uloge Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i lokalnih biračkih odbora.

bljesak.info