Fotografije Jablaničkog jezera koje je na svojoj Facebook stranici objavilo Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama.
Riječ je o pojavi cvjetanja algi koja je posljednjih godina u Jablaničkom jezeru pravilo, a ne iznimka početkom proljeća.
Zadnja stavka
Kako je za Bljesak.info pojasnio predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Amir Variščić količina algi koja se ove godine pojavila u Jablaničkom jezeru veća je nego ikada.
Pojasnio nam je i kako je konkretan uzrok cvjetanja algi pretjerana zasićenosti materijama.
"Prvenstveno fosfatima koji se koriste u industriji te nitratima koji dolaze i iz domaćinstava i iz industrije, ali i iz poljoprivrede", istaknuo je Variščić te naglasio kako nitrati predstavljaju hranu za biljke te prilikom njihove pretjerane koncentracije u vodotoku dolazi do pojave cvjetanja algi.
Dodao je kako cvjetanje algi nije opasno za ljude, ali itekako jest za floru i faunu jer se prilikom ove pojave vrši pretjerana potrošnja kisika u vodi.
Iako je to veliki problem na koji godinama upozoravaju, Variščić tvrdi kako se rješenje ne nazire.
Naime, prije nekoliko mjeseci ponovno je donesena Uredba o načinima i uvjetima otpuštanja otpadnih voda u recipijent koju donosi Vlada FBiH.
Ta odluka, ispričao nam je Variščić, donosi se u prosjeku svake tri godine te je odlična sve do zadnje stavke.
"Posljednja točka u toj Uredbi je: 'A za sva ona poduzeća koja još uvijek nisu u stanju osigurati pročišćivače, Uredba za njih ne vrijedi'", i tu sva priča, istaknuo je naš sugovornik, pada u vodu.
Još četiri godine
Rok trajanja nanovo izglasane Uredbe je četiri godine, a ekolozima ostaje samo čekati.
"Naši prijedlozi su da u ove četiri godine svaka tvrtka umanji barem jednu trećinu zagađenja koja ispušta u vodotoke. Međutim, ti naši prijedlozi nisu uvaženi", kazao je za Bljesak.info Variščić te dodao kako se ulaganje u pročišćivače mjeri u desetinama milijuna KM.
Kako nam je pojasnio, zbog Uredbi koje nadležne institucije donose, udruženja nemaju mehanizme za obavljanje uzorkovanja te samim tim uzorci ne mogu pokazati iz kojeg dijela je zagađenje najviše poteklo.
"Kada dođete do suda, gospodarsko društvo koje je osumnjičeno ili se za njega potvrdilo da je uzrokovalo zagađenje i ispuštanje materija mimo Uredbe jednostavno ne prolazi i postupak pada u vodu. Ne možemo pronaći modus kako bi se takvi neodgovorni gospodarski subjekti na neki način sankcionirali. Na ovaj način im se samo dozvoljava, čak im se daje i neka vrsta podrške da nastave ovako ili možda još gore", naglasio je Variščić.
Bez rješenja
Na pitanje možemo li očekivati da stanje u Jablaničkom jezeru bude još gore predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" odgovara kako je to vrlo vjerojatan scenarij.
"Kada u vodotoku imate normalno stanje minerala kao što su fosfati i nitrati tada ne dolazi do ovih pojava. Ne dolazi do algi, zarastanja i obrastanja obala jezera koje se kod nas pojavilo prije više od deset godina. Također, vrsti algi koje nisu tog mikro oblika nego su mnogo veće, narod ih zove trava koja obrasta. To su sve vrste algi koje su se pojavile nakon što se u Konjicu povećala industrija, a samim tim i obim zagađenja".
Podsjetimo, Bljesak.info pisao je o mrljama na Jablaničkom jezeru i 2022. godine kada se sumnjalo da je riječ o prisustvu naftnih derivata.
Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora tada su pojasnili kako je uočena pojava uzrokovana povećanom biomasom algi.
"Svi do sada zaprimljeni rezultati su potvrdili da se radi o 'cvjetanju' odnosno povećanoj primarnoj proizvodni algi'', naveli su tada iz Agencije za Bljesak.
Dvije godine kasnije rješenje se još uvijek ne nazire.
Ono što se iz zraka vidi je povećan obim zahvaćenog područja. Kako će Jablaničko jezero izgledati za još četiri godine, ostaje vidjeti.
Riječ je o pojavi cvjetanja algi koja je posljednjih godina u Jablaničkom jezeru pravilo, a ne iznimka početkom proljeća.
Zadnja stavka
Kako je za Bljesak.info pojasnio predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Amir Variščić količina algi koja se ove godine pojavila u Jablaničkom jezeru veća je nego ikada.
Pojasnio nam je i kako je konkretan uzrok cvjetanja algi pretjerana zasićenosti materijama.
"Prvenstveno fosfatima koji se koriste u industriji te nitratima koji dolaze i iz domaćinstava i iz industrije, ali i iz poljoprivrede", istaknuo je Variščić te naglasio kako nitrati predstavljaju hranu za biljke te prilikom njihove pretjerane koncentracije u vodotoku dolazi do pojave cvjetanja algi.
Dodao je kako cvjetanje algi nije opasno za ljude, ali itekako jest za floru i faunu jer se prilikom ove pojave vrši pretjerana potrošnja kisika u vodi.
Iako je to veliki problem na koji godinama upozoravaju, Variščić tvrdi kako se rješenje ne nazire.
Naime, prije nekoliko mjeseci ponovno je donesena Uredba o načinima i uvjetima otpuštanja otpadnih voda u recipijent koju donosi Vlada FBiH.
Ta odluka, ispričao nam je Variščić, donosi se u prosjeku svake tri godine te je odlična sve do zadnje stavke.
"Posljednja točka u toj Uredbi je: 'A za sva ona poduzeća koja još uvijek nisu u stanju osigurati pročišćivače, Uredba za njih ne vrijedi'", i tu sva priča, istaknuo je naš sugovornik, pada u vodu.
Još četiri godine
Rok trajanja nanovo izglasane Uredbe je četiri godine, a ekolozima ostaje samo čekati.
"Naši prijedlozi su da u ove četiri godine svaka tvrtka umanji barem jednu trećinu zagađenja koja ispušta u vodotoke. Međutim, ti naši prijedlozi nisu uvaženi", kazao je za Bljesak.info Variščić te dodao kako se ulaganje u pročišćivače mjeri u desetinama milijuna KM.
Kako nam je pojasnio, zbog Uredbi koje nadležne institucije donose, udruženja nemaju mehanizme za obavljanje uzorkovanja te samim tim uzorci ne mogu pokazati iz kojeg dijela je zagađenje najviše poteklo.
"Kada dođete do suda, gospodarsko društvo koje je osumnjičeno ili se za njega potvrdilo da je uzrokovalo zagađenje i ispuštanje materija mimo Uredbe jednostavno ne prolazi i postupak pada u vodu. Ne možemo pronaći modus kako bi se takvi neodgovorni gospodarski subjekti na neki način sankcionirali. Na ovaj način im se samo dozvoljava, čak im se daje i neka vrsta podrške da nastave ovako ili možda još gore", naglasio je Variščić.
Bez rješenja
Na pitanje možemo li očekivati da stanje u Jablaničkom jezeru bude još gore predsjednik Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" odgovara kako je to vrlo vjerojatan scenarij.
"Kada u vodotoku imate normalno stanje minerala kao što su fosfati i nitrati tada ne dolazi do ovih pojava. Ne dolazi do algi, zarastanja i obrastanja obala jezera koje se kod nas pojavilo prije više od deset godina. Također, vrsti algi koje nisu tog mikro oblika nego su mnogo veće, narod ih zove trava koja obrasta. To su sve vrste algi koje su se pojavile nakon što se u Konjicu povećala industrija, a samim tim i obim zagađenja".
Podsjetimo, Bljesak.info pisao je o mrljama na Jablaničkom jezeru i 2022. godine kada se sumnjalo da je riječ o prisustvu naftnih derivata.
Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora tada su pojasnili kako je uočena pojava uzrokovana povećanom biomasom algi.
"Svi do sada zaprimljeni rezultati su potvrdili da se radi o 'cvjetanju' odnosno povećanoj primarnoj proizvodni algi'', naveli su tada iz Agencije za Bljesak.
Dvije godine kasnije rješenje se još uvijek ne nazire.
Ono što se iz zraka vidi je povećan obim zahvaćenog područja. Kako će Jablaničko jezero izgledati za još četiri godine, ostaje vidjeti.
