Puno je životnih vještina i sposobnosti na vrhuncu u dvadesetim godinama života, no ni nakon toga ne ide baš sve nizbrdo, barem kada su posrijedi neka obilježja inteligencije, tvrde psiholozi s Massachusetts Institute of Technology (MIT). Novo istraživanje pokazalo je da s godinama ne postajemo samo mudriji, već u nekim područjima i inteligentniji. Da bi ustanovili na koji se način inteligencija mijenja s godinama, psiholozi s MIT-a i iz opće bolnice u Massachusettsu proveli su testiranje na 48.547 ispitanika u dobi 10 i 89 godina, koji su posjećivali internetske stranice GamesWithWords.org i TestMyBrain.org.
Korisnicima su ponuđeni jezični testovi, testovi inteligencije i pamćenja, prepoznavanja emocija, radne memorije, numeričkih vještina i vokabulara, piše Business Insider. Ustanovili su da, ovisno o definiciji »inteligencije«, različite sposobnosti dosežu vrhunac u različito životno doba. Mlađi sudionici testova u dobi od 19 i 20 godina bolje su rezultate postizali u numeričkim vještinama, a radna memorija pokazala se najboljom sredinom tridesetih.
Ustanovljeno je i da sposobnost brzog razmišljanja, odnosno brzina kojom mozak obrađuje informacije, takozvana fluidna inteligencija, vrhunac doseže oko osamnaeste, a stagnira oko 40. Dvadesetogodišnjaci su bili jako dobri u prepoznavanju emocija i kratkim pogledom na fotografiju ili nečije oči, a ta je njihova sposobnost rasla do 48., nakon čega počinje polako opadati. Vokabular se očekivano poboljšava s godinama, a vrhunac doseže između šezdeset i sedamdeset. Nema nikakvih naznaka opadanja ove sposobnosti.
Rezultati objavljeni u časopisu Psychological Science ukazuju na činjenicu da različite vrste inteligencije vrhunac dosežu u raznim životnim razdobljima, tvrde autori istraživanja Joshua Hartshorne i Laura Germine. »U svakom životnom razdoblju u nekim ste stvarima bolji, u drugima lošiji, a u nekima stagnirate. Treba znati da nema životnog razdoblja u kojemu smo najmudriji, najbolji ili najinteligentniji u svemu«, rekao je voditelj istraživanja i znanstvenik s odjela MIT-a za kognitivne znanosti i mozak Joshua Hartshorne.
Korisnicima su ponuđeni jezični testovi, testovi inteligencije i pamćenja, prepoznavanja emocija, radne memorije, numeričkih vještina i vokabulara, piše Business Insider. Ustanovili su da, ovisno o definiciji »inteligencije«, različite sposobnosti dosežu vrhunac u različito životno doba. Mlađi sudionici testova u dobi od 19 i 20 godina bolje su rezultate postizali u numeričkim vještinama, a radna memorija pokazala se najboljom sredinom tridesetih.
Ustanovljeno je i da sposobnost brzog razmišljanja, odnosno brzina kojom mozak obrađuje informacije, takozvana fluidna inteligencija, vrhunac doseže oko osamnaeste, a stagnira oko 40. Dvadesetogodišnjaci su bili jako dobri u prepoznavanju emocija i kratkim pogledom na fotografiju ili nečije oči, a ta je njihova sposobnost rasla do 48., nakon čega počinje polako opadati. Vokabular se očekivano poboljšava s godinama, a vrhunac doseže između šezdeset i sedamdeset. Nema nikakvih naznaka opadanja ove sposobnosti.
Rezultati objavljeni u časopisu Psychological Science ukazuju na činjenicu da različite vrste inteligencije vrhunac dosežu u raznim životnim razdobljima, tvrde autori istraživanja Joshua Hartshorne i Laura Germine. »U svakom životnom razdoblju u nekim ste stvarima bolji, u drugima lošiji, a u nekima stagnirate. Treba znati da nema životnog razdoblja u kojemu smo najmudriji, najbolji ili najinteligentniji u svemu«, rekao je voditelj istraživanja i znanstvenik s odjela MIT-a za kognitivne znanosti i mozak Joshua Hartshorne.
