BBC u nedavnom članku izvještava o ruskim planovima za novo vađenje nafte i prirodnog plina na Arktiku. Rusija buši arktičku koru u nemilosrdnim uvjetima kako bi došla do netaknutih izvora nafte i prirodnog plina, za koje se smatra da čine 16-26 posto neotkrivenih prirodnih rezervi Zemlje.
Nafta i prirodni plin sačinjavali su oko 68 posto ruskog izvoza 2013. godine, a sad Rusija namjerava doprijeti do njih pomoću najnovije tehnologije.
Projekt Iceberg ("ledenjak") ambiciozni je plan kojim se Rusija natječe u arktičkoj utrci za resursima s Danskom, Norveškom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom. Rusija desetljećima buši na tom području, a sada šalje tamo i vojsku te gradi vojne baze.
Napredna tehnologija
Arktik je najteže mjesto na svijetu za bušenje zbog dubokih voda s debelim ledenim površinama, pa Fondacija za napredne studije, ruska agencija za razvoj novih tehnologija, planira tamo poslati robote-podmornice. Belgorod je najveća nuklearna podmornica ikad sagrađena, duga 182 metara, a tamo će istraživati podmorje, polagati podvodne kabele i služiti kao platforma za manje podmornice.
No možda su najambiciozniji dio projekta Iceberg planovi za gradnju prvih podvodnih nuklearnih elektrana, koje bi služile kao stanice za punjenje robotskim podmornicama u prolazu. Trebao bi se izgraditi i autonomni reaktor od 24 megavata, s rokom trajanja od 25 godina, a rutinsko bi održavanje obavljali tehničari jednom godišnje.
Rusija se pokazala kao vrlo nepouzdana u vezi sa sigurnosti na moru zbog niza nuklearnih nesreća. Rusko energetsko poduzeće Nikiet navodi da nepostojanje ljudskih rukovatelja zapravo pomaže sigurnosti, jer nestaje rizik od ljudske pogreške, poput one koja je uzrokovala nesreću u Černobilu.
Stručnjaci kažu da je većina današnjih reaktora već uvelike autonomna i da je potrebno samo nadzirati dijagnostičke instrumente te da bi slično bilo i s podvodnim reaktorima.
Planira se da prvi podvodni reaktori budu stavljeni u pogon do 2020. godine, a gradila bi ih autonomna podvodna vozila (AUV-i). Harpsichord-2R-PM AUV, težak 2 tone i dugačak 6 metara, napravljen je za projekt Iceberg, a takav je AUV 2009. godine izvukao crnu kutiju nakon pada ruskog vojnog zrakoplova u more blizu ruskoga otoka Sahalina u blizini Japana.
Stvarni motivi Rusije
Iako klimatske promjene s jedne strane možda i pomažu Rusima jer otapaju arktički led, s druge bi strane mogle prouzrokovati političke nesuglasice na tom području.
Ruski zamjenik premijera Dmitry Rogozin rekao je na konferenciji u ožujku da bi arktička regija trebala biti "teritorij mira i suradnje", no to nije u skladu s gradnjom ruskih vojnih baza i dovođenjem vojnih vozila s oružjem na to područje. Rusi jedno rade, a drugo govore.
Projekt Iceberg napreduje uz sankcije koje su Rusiji nametnule zapadne zemlje zbog pripajanja Krima koje su im ograničile inozemno financiranje.
Neki sumnjaju da Rusija zapravo reaktorima želi napajati sonarnu ogradu kako bi otkrivala i pratila NATO-ove podmornice te da želi proširiti podvodni teritorij, piše Index.hr
Nafta i prirodni plin sačinjavali su oko 68 posto ruskog izvoza 2013. godine, a sad Rusija namjerava doprijeti do njih pomoću najnovije tehnologije.
Projekt Iceberg ("ledenjak") ambiciozni je plan kojim se Rusija natječe u arktičkoj utrci za resursima s Danskom, Norveškom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom. Rusija desetljećima buši na tom području, a sada šalje tamo i vojsku te gradi vojne baze.
Napredna tehnologija
Arktik je najteže mjesto na svijetu za bušenje zbog dubokih voda s debelim ledenim površinama, pa Fondacija za napredne studije, ruska agencija za razvoj novih tehnologija, planira tamo poslati robote-podmornice. Belgorod je najveća nuklearna podmornica ikad sagrađena, duga 182 metara, a tamo će istraživati podmorje, polagati podvodne kabele i služiti kao platforma za manje podmornice.
No možda su najambiciozniji dio projekta Iceberg planovi za gradnju prvih podvodnih nuklearnih elektrana, koje bi služile kao stanice za punjenje robotskim podmornicama u prolazu. Trebao bi se izgraditi i autonomni reaktor od 24 megavata, s rokom trajanja od 25 godina, a rutinsko bi održavanje obavljali tehničari jednom godišnje.
Rusija se pokazala kao vrlo nepouzdana u vezi sa sigurnosti na moru zbog niza nuklearnih nesreća. Rusko energetsko poduzeće Nikiet navodi da nepostojanje ljudskih rukovatelja zapravo pomaže sigurnosti, jer nestaje rizik od ljudske pogreške, poput one koja je uzrokovala nesreću u Černobilu.
Stručnjaci kažu da je većina današnjih reaktora već uvelike autonomna i da je potrebno samo nadzirati dijagnostičke instrumente te da bi slično bilo i s podvodnim reaktorima.
Planira se da prvi podvodni reaktori budu stavljeni u pogon do 2020. godine, a gradila bi ih autonomna podvodna vozila (AUV-i). Harpsichord-2R-PM AUV, težak 2 tone i dugačak 6 metara, napravljen je za projekt Iceberg, a takav je AUV 2009. godine izvukao crnu kutiju nakon pada ruskog vojnog zrakoplova u more blizu ruskoga otoka Sahalina u blizini Japana.
Stvarni motivi Rusije
Iako klimatske promjene s jedne strane možda i pomažu Rusima jer otapaju arktički led, s druge bi strane mogle prouzrokovati političke nesuglasice na tom području.
Ruski zamjenik premijera Dmitry Rogozin rekao je na konferenciji u ožujku da bi arktička regija trebala biti "teritorij mira i suradnje", no to nije u skladu s gradnjom ruskih vojnih baza i dovođenjem vojnih vozila s oružjem na to područje. Rusi jedno rade, a drugo govore.
Projekt Iceberg napreduje uz sankcije koje su Rusiji nametnule zapadne zemlje zbog pripajanja Krima koje su im ograničile inozemno financiranje.
Neki sumnjaju da Rusija zapravo reaktorima želi napajati sonarnu ogradu kako bi otkrivala i pratila NATO-ove podmornice te da želi proširiti podvodni teritorij, piše Index.hr
