Litavski predsjednik morao je jučer ujutro potražiti zaklon u podzemnom bunkeru nakon što su borbeni zrakoplovi NATO-a hitno podignuti kako bi presreli dron koji je letio prema Vilniusu. U sklopu prve takve naredbe za evakuaciju u nekoj europskoj prijestolnici od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Gitanas Nausėda se zajedno s članovima litavskog parlamenta sklonio na sigurno.
Tisuće Litavaca skrivale su se u podzemnim garažama nakon što su se u 9:40 po lokalnom vremenu oglasile sirene za zračnu uzbunu zbog povrede zračnog prostora u blizini granice s Bjelorusijom.
"Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde"
Nedugo zatim, litavska premijerka Inga Ruginienė upozorila je da je "rat bliže nego ikad", ocijenivši da Rusija ovim potezom vjerojatno testira odlučnost NATO-a. Podrijetlo drona, koji je u međuvremenu nestao s radara u litavskom zračnom prostoru, nije poznato.
Ipak, Latvija je ranije ovog tjedna optužila Rusiju da namjerno preusmjerava ukrajinske bespilotne letjelice u zračni prostor baltičkih zemalja. Riga je te tvrdnje iznijela tjedan dana nakon što je latvijski premijer podnio ostavku zbog načina na koji je njegova vlada upravljala krizom s ruskim upadima.
U utorak je Rusija upozorila da bi mogla napasti Litvu, Latviju i Estoniju, tvrdeći da su te baltičke države planirale dopustiti Ukrajini pokretanje napada sa svojeg teritorija. Vasilij Nebenzja, ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, izjavio je: "Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde." Sanita Pavļuta-Deslandes, latvijska izaslanica pri Vijeću sigurnosti UN-a, odbacila je tvrdnju Moskve kao "čistu izmišljotinu" kojoj je cilj destabilizacija NATO-a.
Pojačane napetosti na istočnom krilu
Istoga dana borbeni zrakoplov NATO-a F-16 djelovao je iznad Estonije kako bi oborio dron za koji je Tallinn posumnjao da je ukrajinski projektil koji su preusmjerile moskovske snage. Ukrajina se ispričala "Estoniji i svim našim baltičkim prijateljima zbog takvih nenamjernih incidenata" i optužila Rusiju da namjerno preusmjerava njezine dronove preko zračnog prostora NATO-a.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu je pohvalio "miran i odlučan odgovor" Saveza na nedavne upade dronova, rekavši: "To je upravo ono što smo planirali i za što smo se pripremali."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "Rusija i Bjelorusija snose izravnu odgovornost za dronove koji ugrožavaju živote i sigurnost ljudi na našem istočnom krilu. Europa će odgovoriti jedinstvom i snagom. Prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj našoj uniji."
Zabrinutost zbog američke strategije
Na sjeveroistočnom krilu NATO-a raste nervoza zbog predanosti Washingtona Savezu. Prošlog je tjedna Pentagon otkazao raspoređivanje 4000 američkih vojnika u Poljsku u sklopu privremene rotacije. Ta je odluka uslijedila dva tjedna nakon što je Washington objavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke, čemu je prethodio spor između Donalda Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna pozvao je na veću jasnoću od strane SAD-a, rekavši za Financial Times: "Moramo na koordiniraniji način znati kakvi su planovi." Očekuje se da će nekoliko europskih zemalja na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj danas zatražiti od Marca Rubija jasniji vremenski okvir za povlačenje američkih trupa.
Prema nedavnom scenariju ratne igre Međunarodnog instituta za strateške studije, baltičke zemlje prve bi pale ako bi Rusija napala NATO. U analizi se upozorava da bi ruski napad na Baltik bio "vojno jednostavniji" od invazije na Ukrajinu, uz obrazloženje: "Udaljenosti su kraće, vojni ciljevi ograničeniji, a ruski protivnici - slabiji."
Tisuće Litavaca skrivale su se u podzemnim garažama nakon što su se u 9:40 po lokalnom vremenu oglasile sirene za zračnu uzbunu zbog povrede zračnog prostora u blizini granice s Bjelorusijom.
"Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde"
Nedugo zatim, litavska premijerka Inga Ruginienė upozorila je da je "rat bliže nego ikad", ocijenivši da Rusija ovim potezom vjerojatno testira odlučnost NATO-a. Podrijetlo drona, koji je u međuvremenu nestao s radara u litavskom zračnom prostoru, nije poznato.
Ipak, Latvija je ranije ovog tjedna optužila Rusiju da namjerno preusmjerava ukrajinske bespilotne letjelice u zračni prostor baltičkih zemalja. Riga je te tvrdnje iznijela tjedan dana nakon što je latvijski premijer podnio ostavku zbog načina na koji je njegova vlada upravljala krizom s ruskim upadima.
U utorak je Rusija upozorila da bi mogla napasti Litvu, Latviju i Estoniju, tvrdeći da su te baltičke države planirale dopustiti Ukrajini pokretanje napada sa svojeg teritorija. Vasilij Nebenzja, ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, izjavio je: "Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde." Sanita Pavļuta-Deslandes, latvijska izaslanica pri Vijeću sigurnosti UN-a, odbacila je tvrdnju Moskve kao "čistu izmišljotinu" kojoj je cilj destabilizacija NATO-a.
Pojačane napetosti na istočnom krilu
Istoga dana borbeni zrakoplov NATO-a F-16 djelovao je iznad Estonije kako bi oborio dron za koji je Tallinn posumnjao da je ukrajinski projektil koji su preusmjerile moskovske snage. Ukrajina se ispričala "Estoniji i svim našim baltičkim prijateljima zbog takvih nenamjernih incidenata" i optužila Rusiju da namjerno preusmjerava njezine dronove preko zračnog prostora NATO-a.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu je pohvalio "miran i odlučan odgovor" Saveza na nedavne upade dronova, rekavši: "To je upravo ono što smo planirali i za što smo se pripremali."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "Rusija i Bjelorusija snose izravnu odgovornost za dronove koji ugrožavaju živote i sigurnost ljudi na našem istočnom krilu. Europa će odgovoriti jedinstvom i snagom. Prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj našoj uniji."
Zabrinutost zbog američke strategije
Na sjeveroistočnom krilu NATO-a raste nervoza zbog predanosti Washingtona Savezu. Prošlog je tjedna Pentagon otkazao raspoređivanje 4000 američkih vojnika u Poljsku u sklopu privremene rotacije. Ta je odluka uslijedila dva tjedna nakon što je Washington objavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke, čemu je prethodio spor između Donalda Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna pozvao je na veću jasnoću od strane SAD-a, rekavši za Financial Times: "Moramo na koordiniraniji način znati kakvi su planovi." Očekuje se da će nekoliko europskih zemalja na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj danas zatražiti od Marca Rubija jasniji vremenski okvir za povlačenje američkih trupa.
Prema nedavnom scenariju ratne igre Međunarodnog instituta za strateške studije, baltičke zemlje prve bi pale ako bi Rusija napala NATO. U analizi se upozorava da bi ruski napad na Baltik bio "vojno jednostavniji" od invazije na Ukrajinu, uz obrazloženje: "Udaljenosti su kraće, vojni ciljevi ograničeniji, a ruski protivnici - slabiji."
