Ruska svemirska agencija Roskosmos i američka NASA razmatraju projekt "Venera-D" za izradu novog svemirskog broda, koji poslije ateriranja na Veneru i nekoliko dana boravka na toj planeti, može ponovo uzletjeti.
Znanstveni portali navode kako su zanimanje za sudjelovanje u ovom projektu već pokazali i EU i Kina, a kompleksan program istraživanja Venere podrazumijeva i slanje atmosferskih sondi i orbitalnog aparata.
Ovaj projekt ima ekonomsku računicu, ističu znanstvenici. S obzirom na sadašnje razmjere korištenja prirodnih bogatstava, Zemlja će se suočiti s problemom nedostatka rudnih bogatstava, pa će njihovo "kopanje" na drugim planetima biti temelj industrije u budućnosti, prenijela je Srna.
Venera, za razliku od Marsa na kojem je pronađena voda, ne daje nikakvu nadu da na njoj ima života. Cijela ta planeta je - beživotna pustinja.
Temperatura na Veneri iznosi čak 467 stupnjeva Celzijusa, ali se ona nalazi u "dubokom hladu", jer se zbog gustog sloja oblaka ne vide ni Sunce ni zvijezde.
Atmosfera Venere je gotovo čisti ugljen-dioksid, a tlak iznosi 93 atmosfere i identičan je onom u najvećim dubinama Zemljinih oceana.
U Rusiji je već formirana zajednička radna grupa koja namjerava nastaviti tamo gdje su stali sovjetski konstruktori, koji su 1985. godine uspjeli spustiti na površinu Venere aparat "Vega dva", svojevrsni prototip sadašnje "Venere-D".
Suradnja Roskosmosa i NASA-e bit će ekonomski i znanstveno isplativa, smatraju stručnjaci.
Ruski znanstvenici obavit će poslove koji se tiču stvaranja mobilnog istraživačkog centra na kozmičkom aparatu, a Amerikanci mogu osigurati izdržljivost tog aparata zahvaljujući novim materijalima koje su napravili, otpornim na agresivno djelovanje atmosfere drugih planeta.
NASA još nije potvrdila sudjelovanje u projektu, ali potvrđuje da su u tijeku pregovori o misiji s agencijom Roskosmos.
Znanstveni portali navode kako su zanimanje za sudjelovanje u ovom projektu već pokazali i EU i Kina, a kompleksan program istraživanja Venere podrazumijeva i slanje atmosferskih sondi i orbitalnog aparata.
Ovaj projekt ima ekonomsku računicu, ističu znanstvenici. S obzirom na sadašnje razmjere korištenja prirodnih bogatstava, Zemlja će se suočiti s problemom nedostatka rudnih bogatstava, pa će njihovo "kopanje" na drugim planetima biti temelj industrije u budućnosti, prenijela je Srna.
Venera, za razliku od Marsa na kojem je pronađena voda, ne daje nikakvu nadu da na njoj ima života. Cijela ta planeta je - beživotna pustinja.
Temperatura na Veneri iznosi čak 467 stupnjeva Celzijusa, ali se ona nalazi u "dubokom hladu", jer se zbog gustog sloja oblaka ne vide ni Sunce ni zvijezde.
Atmosfera Venere je gotovo čisti ugljen-dioksid, a tlak iznosi 93 atmosfere i identičan je onom u najvećim dubinama Zemljinih oceana.
U Rusiji je već formirana zajednička radna grupa koja namjerava nastaviti tamo gdje su stali sovjetski konstruktori, koji su 1985. godine uspjeli spustiti na površinu Venere aparat "Vega dva", svojevrsni prototip sadašnje "Venere-D".
Suradnja Roskosmosa i NASA-e bit će ekonomski i znanstveno isplativa, smatraju stručnjaci.
Ruski znanstvenici obavit će poslove koji se tiču stvaranja mobilnog istraživačkog centra na kozmičkom aparatu, a Amerikanci mogu osigurati izdržljivost tog aparata zahvaljujući novim materijalima koje su napravili, otpornim na agresivno djelovanje atmosfere drugih planeta.
NASA još nije potvrdila sudjelovanje u projektu, ali potvrđuje da su u tijeku pregovori o misiji s agencijom Roskosmos.
