Rusija i Kina zatražile su sjednicu Vijeća sigurnosti zbog "izjava američkih dužnosnika" o planovima za razvoj i razmještanje raketa srednjega dometa".
Moskva i Peking, prema pozivu dostupnom Reutersu, žele da se petnaesteročlano vijeće sastane na temu "prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti" te su zatražili da UN-ov šef za pitanja razoružavanja Izumi Nakamitsu tom tijelu podnese izvještaj.
Pentagon je priopćio da je testirao konvencionalnu krstareću raketu koja je pogodila cilj preletjevši više od 500 km, što je prvo takvo testiranje otkako su se Sjedinjene Države povukle iz Sporazuma o zabrani nuklearnoga oružja srednjega dometa (INF) sklopljenoga u vrijeme hladnoga rata.
Esper tvrdi da Rusija želi nuklearno ojačati
Američki ministar obrane Mark Esper u intervjuu za Fox News je, na pitanje je li cilj toga testiranja poslati poruku Kini, Rusiji ili Sjevernoj Koreji, odgovorio da SAD želi biti siguran da ima kapacitete kojima može spriječiti kinesko loše ponašanje i, bude li potrebno, upotrijebiti oružje srednjega dometa.
Esper je tijekom posjeta Australiji rekao da se slaže s razmještanjem raketa srednjega dometa u Aziji u razmjerno kratkom roku.
Na pitanje o nesreći na testiranju rakete u Rusiji ovoga mjeseca, za koje američki dužnosnici vjeruju da je povezano s ruskim programom nadzvučnih krstarećih raketa, Esper je odgovorio da Rusija očito pokušava proširiti svoj strateški nuklearni arsenal, dodavši da bi takvo novo oružje moralo biti uključeno u svaki budući sporazum o smanjenju strateškoga naoružanja.
"Rusija trenutačno možda ima krstareće rakete srednjega dometa s nuklearnim glavama okrenute prema Europi, a to nije dobro", rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je SAD u položaju da razmjesti novu krstareću raketu u Rumunjskoj ili u Poljskoj, što je scenarij za koji on smatra da će Moskva na njega morati odgovoriti.
SAD je priopćio da nema planova za razmještanjem novih raketa u Europi.
Strah od novog hladnog rata
Ovotjedno američko testiranje bilo bi zabranjeno po INF-u, koji je zabranjivao rakete dometa između 310 i 3400 milja, smanjujući sposobnost SAD-a i Rusije da u kratkom roku pokrenu nuklearni napad. Kina nije bila dio INF-a i ima velik arsenal raketa srednjega dometa.
Washington se službeno povukao iz sporazuma s Rusijom postignutog u kolovozu 1987., zaključivši da Moskva krši sporazum, što je Kremlj opovrgnuo.
Glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang rekao je kako američki test pokazuje da SAD počinje novu utrku u naoružanju i sukobima, što će imati ozbiljan negativni utjecaj na regionalnu i globalnu sigurnost.
Sjevernokorejski glasnogovornik rekao je da su američki testovi i planovi o razmještanju zrakoplova F-35 i ofenzivne vojne opreme oko Korejskoga poluotoka "opasan" potez koji će "pokrenuti novi hladni rat" na tom području.
Na pitanje smatra li prikladnim da Washington i dalje traži pregovore s Pyongyangom, nakon uzastopnih nedavnih testiranja raketa kratkoga dometa, Esper je odgovorio da SAD najviše brinu sjevernokorejske rakete dugoga dometa, čije je testiranje zamrznuto od 2017. godine.
Moskva i Peking, prema pozivu dostupnom Reutersu, žele da se petnaesteročlano vijeće sastane na temu "prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti" te su zatražili da UN-ov šef za pitanja razoružavanja Izumi Nakamitsu tom tijelu podnese izvještaj.
Pentagon je priopćio da je testirao konvencionalnu krstareću raketu koja je pogodila cilj preletjevši više od 500 km, što je prvo takvo testiranje otkako su se Sjedinjene Države povukle iz Sporazuma o zabrani nuklearnoga oružja srednjega dometa (INF) sklopljenoga u vrijeme hladnoga rata.
Esper tvrdi da Rusija želi nuklearno ojačati
Američki ministar obrane Mark Esper u intervjuu za Fox News je, na pitanje je li cilj toga testiranja poslati poruku Kini, Rusiji ili Sjevernoj Koreji, odgovorio da SAD želi biti siguran da ima kapacitete kojima može spriječiti kinesko loše ponašanje i, bude li potrebno, upotrijebiti oružje srednjega dometa.
Esper je tijekom posjeta Australiji rekao da se slaže s razmještanjem raketa srednjega dometa u Aziji u razmjerno kratkom roku.
Na pitanje o nesreći na testiranju rakete u Rusiji ovoga mjeseca, za koje američki dužnosnici vjeruju da je povezano s ruskim programom nadzvučnih krstarećih raketa, Esper je odgovorio da Rusija očito pokušava proširiti svoj strateški nuklearni arsenal, dodavši da bi takvo novo oružje moralo biti uključeno u svaki budući sporazum o smanjenju strateškoga naoružanja.
"Rusija trenutačno možda ima krstareće rakete srednjega dometa s nuklearnim glavama okrenute prema Europi, a to nije dobro", rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je SAD u položaju da razmjesti novu krstareću raketu u Rumunjskoj ili u Poljskoj, što je scenarij za koji on smatra da će Moskva na njega morati odgovoriti.
SAD je priopćio da nema planova za razmještanjem novih raketa u Europi.
Strah od novog hladnog rata
Ovotjedno američko testiranje bilo bi zabranjeno po INF-u, koji je zabranjivao rakete dometa između 310 i 3400 milja, smanjujući sposobnost SAD-a i Rusije da u kratkom roku pokrenu nuklearni napad. Kina nije bila dio INF-a i ima velik arsenal raketa srednjega dometa.
Washington se službeno povukao iz sporazuma s Rusijom postignutog u kolovozu 1987., zaključivši da Moskva krši sporazum, što je Kremlj opovrgnuo.
Glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang rekao je kako američki test pokazuje da SAD počinje novu utrku u naoružanju i sukobima, što će imati ozbiljan negativni utjecaj na regionalnu i globalnu sigurnost.
Sjevernokorejski glasnogovornik rekao je da su američki testovi i planovi o razmještanju zrakoplova F-35 i ofenzivne vojne opreme oko Korejskoga poluotoka "opasan" potez koji će "pokrenuti novi hladni rat" na tom području.
Na pitanje smatra li prikladnim da Washington i dalje traži pregovore s Pyongyangom, nakon uzastopnih nedavnih testiranja raketa kratkoga dometa, Esper je odgovorio da SAD najviše brinu sjevernokorejske rakete dugoga dometa, čije je testiranje zamrznuto od 2017. godine.
