Finska, članica NATO-a, vrlo pomno prati ruske vojne aktivnosti u blizini granice Saveza, izjavio je zamjenik načelnika finskih oružanih snaga.
Finska je postala članica NATO-a 2023. godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, čime je zajedno sa Švedskom prekinula dugogodišnju politiku neutralnosti u korist sigurnosnih jamstava koje pruža vojni savez. Finska s Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu kopnenu granicu, a u 19. stoljeću bila je dio Ruskog Carstva.
Zemlje NATO-a koje čine istočno krilo Saveza sve glasnije upozoravaju na prijetnju koju bi Rusija mogla predstavljati u narednim godinama, osobito ako vojnici trenutno angažirani u Ukrajini budu premješteni bliže teritoriju NATO-a. Savez je već zabilježio stalne ruske napade ispod praga otvorenog sukoba, poput kibernetičkih napada i sabotaže kritične infrastrukture.
Rusija jača prisutnost uz finsku granicu
General-pukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika finskih oružanih snaga, kazao je kako je prije 2022. Rusija u blizini finske granice imala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade. Brigada obično broji između 3000 i 5000 vojnika. "Danas vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u regiju", rekao je Virtanen za njemački list Die Welt. "Provodimo reorganizaciju."
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reformu vojske, uključujući povećanje broja pripadnika i podjelu Zapadnog vojnog okruga na dva nova okruga - Moskovski i Lenjingradski. Ova reforma stupila je na snagu u lipnju 2024.
Kada se Finska pridružila NATO-u, predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog vojnog okruga izravna reakcija na jačanje NATO-ove prisutnosti uz rusku granicu. Ulaskom Finske, NATO je udvostručio dužinu svoje kopnene granice s Rusijom, piše Newsweek.
Sve veće gomilanje ruskih snaga
Podjela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućila je Rusiji usvajanje učinkovitije vojne strategije protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO-a, izjavio je Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja pri britanskom Institutu Royal United Services (RUSI). Američki Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je da je Zapadni vojni okrug bio preopterećen balansiranjem između rata u Ukrajini i obrane istočnog krila NATO-a.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je za Newsweek da će, ako rat u Ukrajini stane, stotine tisuća ruskih vojnika postati dostupne za razmještaj u drugim regijama, uključujući područje uz NATO granice. "To znači da će ruska vojska imati mnogo raspoloživih snaga koje će vjerojatno biti raspoređene u našem susjedstvu", upozorio je Pevkur.
Prema Virtanenu, brigade koje su ranije bile uz Finsku bit će proširene na četiri do pet divizija, uključujući armijski korpus i pripadajuće postrojbe. "U budućnosti će u toj regiji biti više ruskih vojnika nego prije rata u Ukrajini", naglasio je finski general.
"Rusija demonstrira sposobnost brzog formiranja vojnih snaga"
Estonska obavještajna služba izvijestila je da su ruske reforme rezultirale formiranjem 44. armijskog korpusa i 69. motorizirane streljačke divizije blizu Estonije, koje su potom brzo poslane na ukrajinsko bojište. U međuvremenu, Rusija je započela formiranje nove 68. motorizirane divizije.
"Činjenica da su u samo godinu dana formirani i armijski korpus i divizija pokazuje rusku sposobnost brzog stvaranja velikih vojnih formacija", priopćili su Estonci.
Planirano je da 44. armijski korpus bude stalno raspoređen u blizini Finske. Šef finske vojne obavještajne službe Pekka Turunen u siječnju je za Reuters izjavio da bi se broj ruskih vojnika uz finsku granicu mogao udvostručiti ili utrostručiti u odnosu na stanje prije invazije na Ukrajinu.
Baltik je već počeo graditi nove obrambene strukture poput protutenkovskih zapreka i minskih polja na svojim granicama, dok Poljska provodi projekt "Istočni štit" vrijedan više od 2.5 milijardi dolara, što Varšava opisuje kao "najveću operaciju jačanja istočne granice NATO-a od 1945."
Finska je u veljači 2023. počela graditi više od 200 kilometara dugačku ogradu duž granice s Rusijom, a radovi bi trebali trajati do četiri godine.
Rusija koristi hibridno ratovanje za testiranje NATO-a
Satelitske snimke koje je početkom 2025. objavio finski YLE pokazale su širenje ruskih vojnih objekata uz granicu s Finskom, iako su ti kapaciteti još uvijek uglavnom podrška ratu u Ukrajini. Načelnik finske vojske, general Janne Jaakkola, upozorio je u svibnju 2024. da bi Rusija mogla "testirati predanost NATO-a članku 5", koji jamči kolektivnu obranu u slučaju napada na bilo koju članicu Saveza.
"Ako poduzmemo odgovarajuće mjere i održimo jedinstvo, smatram da je napad malo vjerojatan", rekao je Jaakkola.
Međutim, to jedinstvo već je počelo slabiti, posebno nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump doveo u pitanje američku posvećenost obrani Europe. Iako su američki dužnosnici ponavljali podršku NATO-u, Washington sve više traži od europskih članica veća ulaganja u obranu. Bijela kuća je u međuvremenu počela ublažavati napetosti s Moskvom, što je izazvalo zabrinutost među istočnim članicama Saveza koje bi se u slučaju ruskog napada oslanjale na američku pomoć.
"Rusija stalno testira članak 5", rekao je Virtanen, no dodao da ne očekuje "neposrednu prijetnju ni napad".
"Iako je moguće, nije vjerojatno", zaključio je.
Virtanen je dodao da se ruske provokacije uglavnom sastoje od informacijskih napada, ometanja GPS signala, kibernetičkih napada i izazivanja masovnih migracija. Rusija je, upozorio je, vrlo vješta u vođenju takozvanog hibridnog ratovanja, odnosno taktika destabilizacije koje ne uključuju otvoreni sukob.
"Sve više vidimo obrazac stalnih i rastućih hibridnih napada na zemlje NATO-a", rekao je James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibridno ratovanje i kibernetičku sigurnost, u Europskom parlamentu. "Rusija je glavni akter", dodao je.
General Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši zapovjednik NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok, zaključio je krajem prošle godine: "Postoje brojne opcije putem kojih Rusija može testirati koheziju Saveza".
Finska je postala članica NATO-a 2023. godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, čime je zajedno sa Švedskom prekinula dugogodišnju politiku neutralnosti u korist sigurnosnih jamstava koje pruža vojni savez. Finska s Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu kopnenu granicu, a u 19. stoljeću bila je dio Ruskog Carstva.
Zemlje NATO-a koje čine istočno krilo Saveza sve glasnije upozoravaju na prijetnju koju bi Rusija mogla predstavljati u narednim godinama, osobito ako vojnici trenutno angažirani u Ukrajini budu premješteni bliže teritoriju NATO-a. Savez je već zabilježio stalne ruske napade ispod praga otvorenog sukoba, poput kibernetičkih napada i sabotaže kritične infrastrukture.
Rusija jača prisutnost uz finsku granicu
General-pukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika finskih oružanih snaga, kazao je kako je prije 2022. Rusija u blizini finske granice imala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade. Brigada obično broji između 3000 i 5000 vojnika. "Danas vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u regiju", rekao je Virtanen za njemački list Die Welt. "Provodimo reorganizaciju."
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reformu vojske, uključujući povećanje broja pripadnika i podjelu Zapadnog vojnog okruga na dva nova okruga - Moskovski i Lenjingradski. Ova reforma stupila je na snagu u lipnju 2024.
Kada se Finska pridružila NATO-u, predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog vojnog okruga izravna reakcija na jačanje NATO-ove prisutnosti uz rusku granicu. Ulaskom Finske, NATO je udvostručio dužinu svoje kopnene granice s Rusijom, piše Newsweek.
Sve veće gomilanje ruskih snaga
Podjela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućila je Rusiji usvajanje učinkovitije vojne strategije protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO-a, izjavio je Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja pri britanskom Institutu Royal United Services (RUSI). Američki Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je da je Zapadni vojni okrug bio preopterećen balansiranjem između rata u Ukrajini i obrane istočnog krila NATO-a.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je za Newsweek da će, ako rat u Ukrajini stane, stotine tisuća ruskih vojnika postati dostupne za razmještaj u drugim regijama, uključujući područje uz NATO granice. "To znači da će ruska vojska imati mnogo raspoloživih snaga koje će vjerojatno biti raspoređene u našem susjedstvu", upozorio je Pevkur.
Prema Virtanenu, brigade koje su ranije bile uz Finsku bit će proširene na četiri do pet divizija, uključujući armijski korpus i pripadajuće postrojbe. "U budućnosti će u toj regiji biti više ruskih vojnika nego prije rata u Ukrajini", naglasio je finski general.
"Rusija demonstrira sposobnost brzog formiranja vojnih snaga"
Estonska obavještajna služba izvijestila je da su ruske reforme rezultirale formiranjem 44. armijskog korpusa i 69. motorizirane streljačke divizije blizu Estonije, koje su potom brzo poslane na ukrajinsko bojište. U međuvremenu, Rusija je započela formiranje nove 68. motorizirane divizije.
"Činjenica da su u samo godinu dana formirani i armijski korpus i divizija pokazuje rusku sposobnost brzog stvaranja velikih vojnih formacija", priopćili su Estonci.
Planirano je da 44. armijski korpus bude stalno raspoređen u blizini Finske. Šef finske vojne obavještajne službe Pekka Turunen u siječnju je za Reuters izjavio da bi se broj ruskih vojnika uz finsku granicu mogao udvostručiti ili utrostručiti u odnosu na stanje prije invazije na Ukrajinu.
Baltik je već počeo graditi nove obrambene strukture poput protutenkovskih zapreka i minskih polja na svojim granicama, dok Poljska provodi projekt "Istočni štit" vrijedan više od 2.5 milijardi dolara, što Varšava opisuje kao "najveću operaciju jačanja istočne granice NATO-a od 1945."
Finska je u veljači 2023. počela graditi više od 200 kilometara dugačku ogradu duž granice s Rusijom, a radovi bi trebali trajati do četiri godine.
Rusija koristi hibridno ratovanje za testiranje NATO-a
Satelitske snimke koje je početkom 2025. objavio finski YLE pokazale su širenje ruskih vojnih objekata uz granicu s Finskom, iako su ti kapaciteti još uvijek uglavnom podrška ratu u Ukrajini. Načelnik finske vojske, general Janne Jaakkola, upozorio je u svibnju 2024. da bi Rusija mogla "testirati predanost NATO-a članku 5", koji jamči kolektivnu obranu u slučaju napada na bilo koju članicu Saveza.
"Ako poduzmemo odgovarajuće mjere i održimo jedinstvo, smatram da je napad malo vjerojatan", rekao je Jaakkola.
Međutim, to jedinstvo već je počelo slabiti, posebno nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump doveo u pitanje američku posvećenost obrani Europe. Iako su američki dužnosnici ponavljali podršku NATO-u, Washington sve više traži od europskih članica veća ulaganja u obranu. Bijela kuća je u međuvremenu počela ublažavati napetosti s Moskvom, što je izazvalo zabrinutost među istočnim članicama Saveza koje bi se u slučaju ruskog napada oslanjale na američku pomoć.
"Rusija stalno testira članak 5", rekao je Virtanen, no dodao da ne očekuje "neposrednu prijetnju ni napad".
"Iako je moguće, nije vjerojatno", zaključio je.
Virtanen je dodao da se ruske provokacije uglavnom sastoje od informacijskih napada, ometanja GPS signala, kibernetičkih napada i izazivanja masovnih migracija. Rusija je, upozorio je, vrlo vješta u vođenju takozvanog hibridnog ratovanja, odnosno taktika destabilizacije koje ne uključuju otvoreni sukob.
"Sve više vidimo obrazac stalnih i rastućih hibridnih napada na zemlje NATO-a", rekao je James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibridno ratovanje i kibernetičku sigurnost, u Europskom parlamentu. "Rusija je glavni akter", dodao je.
General Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši zapovjednik NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok, zaključio je krajem prošle godine: "Postoje brojne opcije putem kojih Rusija može testirati koheziju Saveza".
