Promjene na tržištu i sve veći zahtjevi kao i posljedice pandemije koronavirusa na poslovanje osjetila su mnoga poduzeća u BiH, kako privatna tako i javna.
Kako se sa svim ovim primjenama nosi Hrvatska pošta Mostar, te što planiraju u budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem.
Na čelu ste Hrvatske pošte Mostar, četiri godine mandata su iza Vas. Što biste istaknuli kao najveće izazove Vašeg prvog mandatnog razdoblja u Hrvatskoj pošti Mostar?
Strateški cilj Uprave Društva kroz mandatno razdoblje (2016.-2019.) bio je stabilizirati poslovanje, jer je zatečeno stanje u prethodnom mandatu bilo na rubu održivosti. Bilo je nužno zaustaviti negativno poslovanje i u isto vrijeme realizirati temeljno restrukturiranje Društva. To se postiglo novom organizacijom i sistematizacijom rada, te uvođenjem novih usluga, što je rezultiralo smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda i u konačnici pozitivnim poslovnim rezultatima u sve četiri godine.
U mandatnom razdoblje (2016.-2019.) u odnosu na prethodno mandatno razdoblje došlo je do povećanja prihoda za 3,5 mil. KM, a istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 1,4 mil. KM.
U četverogodišnjem mandatu prethodne Uprave Društva (2011.-2015.) ostvaren je ukupan gubitak od 4,3 mil KM, a u mandatu ove Uprave Društva (2016.-2019.) dobit u iznosu od 0,7 mil KM. Ako usporedimo ova dva četverogodišnja mandatna perioda kada gledamo dobit/gubitak vidljiv je ogroman pomak od 5 mil. KM.
Koje nove usluge ste realizirali i kakve su reakcije tržišta bile?
Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima, a zatečena financijska situacija te neodržavana infrastruktura bili su otežavajući faktori na samom početku mandata ove Uprave Društva. Izlaz iz ove nezavidne situacije smo vidjeli u uvođenju novih usluga i pronalasku novih tržišta, smatrajući to temeljem našeg budućeg poslovanja. Cilj nam je bio brzo uvođenje novih usluga za koje smo opravdano smatrali da mogu kompenzirati evidentni pad obujma, a samim tim i prihoda od naše osnovne usluge – običnog pisma.
Istovremeno smo radili na razvoju i implementaciji pet novih komercijalnih usluga i to Brza pošta, PostCash, ePostShop, PostPak, Web Brzojav.
Postojeća mreža i infrastruktura su nam omogućili da u kratkom periodu s navedenim uslugama osvojimo značajne udjele na tržištu brze dostave (Brza pošta), usluga slanja i primanja novca u međunarodnom prometu (PostCash), Internet trgovine i slanja paketa (ePostShop), te slanje otkupnih pošiljaka u regiji (PostPak). Tu je zanimljiva usluga i web brzojav – tradicionalna usluga koja je i dalje vrlo bitna i korisnicima digitalnog doba. Usluga je omogućila slanje brzojava s bilo kojeg mjesta s nekoliko klikova na računalu ili mobitelu.
Ukupan prihod koji je realiziran pružanjem novih usluga promatrano u periodu od kada su puštane na tržište do 30. 06. 2020. iznosi 5,5 mil. KM, što je značajno kompenziralo pad prihoda od pismovnih pošiljaka i stvorilo temelj za budući rast i razvoj.
S obzirom na okruženje u kojem se nalazimo i početnu poziciju koju smo imali u odnosu na konkurente, uspješno smo pokazali da se HP Mostar može nositi sa izazovima na tržištu. Pred nama je još puno posla, ali znanja i iskustva koja imamo svakako ćemo iskoristiti u realizaciji planova u budućnosti.
Pri tome se mora naglasiti da je implementacija novih usluga zahtijevala značajne organizacijske promjene.
Jesu li možda upravo korjenite promjene u relativno kratkom vremenskom razdoblju bile uzrok nezadovoljstva radnika i štrajka upozorenja koji ste imali?
Organizacijske promjene tehnologije rada u Pošti su bile nužne, kako bi se prilagodili postojećoj situaciji na tržištu usluga.
Kao što sam već napomenuo, morali smo osluškivati potrebe i želje korisnika, ponuditi im nove usluge, reorganizirati način pružanja usluga, riješiti izazove s kojima se susreću u svakodnevnom životu, kao privatni ili kao poslovni korisnici. Na jednako ozbiljan način pristupamo podjeli mirovina, kao i dostavi pošiljaka Brzom poštom ili financijskim uslugama koje nudimo.
Mi smo pošta za sve – kako za umirovljenike u udaljenim ruralnim područjima, tako i za velike kompanije s kojima surađujemo. Razdoblje u kojem se trenutno nalazimo svakako je dinamično, prepuno izazova i tko se ne prilagodi promjenama nestati će.
Imamo dva Sindikata i nastojimo imati konstruktivan dijalog s njima. Da li je uzrok nezadovoljstva bila transformacija načina na koji smo sada organizirali obavljanje djelatnosti? Mislim da dijelom jeste, ali smatram normalnim i da se Sindikati zauzimaju za bolje uvjete rada.
Kakav utjecaj na poslovanje Pošte je imao koronavirus i kako ste reagirali na krizu koju je prouzročio?
Pojava koronavirusa će definitivno obilježiti 2020. godinu i mišljenja sam da će ekonomske posljedice imati svi pa tako i poštanska djelatnost.
Organizacijski smo se relativno brzo, koliko je bilo moguće, prilagodili novonastaloj situaciji uzrokovanoj koronavirusom, te smo poštansku djelatnost obavljali kontinuirano cijelo vrijeme trajanja proglašenja nesreće.
Odmah nakon proglašenja stanja nesreće formirali smo COVID stožer čiji je zadatak bio i još je uvijek da u suradnji sa Upravom Društva upravlja na dnevnoj razini kriznim situacijama koje se događaju na terenu.
Istaknuo bih da smo organizacijskim promjenama za sada uspjeli amortizirati korona krizu te da smo zadržali sve radnike, isplatili pune plaće i regres, te imali relativno mali broj samoizolacija i zaraženih radnika. U isto vrijeme imali smo značajne rashode po pitanju ulaganja u zaštitna sredstva za radnike i dezinfekcije prostora.
Jeste li dobili u vremenu proglašenja stanja nesreće neku pomoć, obzirom da ste pružali usluge tijekom cijelog vremena pandemije?
S obzirom da je Vlada Federacije BiH izuzela javna poduzeća iz “korona zakona” bili smo prepušteni sami sebi i nismo dobili gotovo nikakvu pomoć, iako obavljamo djelatnost od općeg interesa kroz pružanje univerzalne poštanske usluge, koju pružamo svim korisnicima pod istim uvjetima, a što nam stvara gubitke, jer država određuje cijenu usluge.
U vrijeme pandemije koronavirusom u BiH veliki broj radnika ostao je bez posla, a brojne tvrtke su bilježile gubitke. Kakav je trag ova, još uvijek aktualna pandemija ostavila na Poštu u prvom polugodištu 2020. godine?
Ono što je nama najbitnije i na što smo posebno ponosni jest da nismo otpustili niti jednog radnika, održali smo tekuću likvidnost Društva i uredno smo uspjeli izmirivati sve dospjele obveze.
U prvom polugodištu 2020. godine imali smo smanjenje prihoda samo za 2,05% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a svjedoci smo padova prihoda u dvoznamenkastim postotcima u različitim djelatnostima. Rashodi u prvom polugodištu 2020. godine su povećani za 2,06% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iz razloga značajnog povećanja troškova vezanih za zaštitu na radu, tako da je u prvom polugodištu 2020. ostvaren gubitak u poslovanju.
Iako je rezultat u prvom polugodištu 2020. godine negativan, kada uzmemo u obzir kompletno zatvaranje tržišta i javnog i dijelom realnog sektora uzrokovano pandemijom koronavirusa, nismo nezadovoljni postignutim rezultatima. Posebno naglašavam kako je u vremenu proglašenja pandemije i međunarodni poštanski promet bio blokiran, te kako smo i zbog tih okolnosti imali gubitke.
Uzimajući u obzir da koronavirus nije nestao, primjetan je u srpnju i kolovozu blagi oporavak gospodarske aktivnosti, te je za očekivati bolje rezultate u drugom polugodištu 2020. godine.
Jeste li izvukli neke pouke iz COVID 19 krize?
Suočavanje s pandemijom COVID 19 nas je dodatno potaknulo da se fokusiramo na najvrjedniji resurs svake tvrtke – a to su zaposlenici, te da napravimo sve što je u našoj moći da taj najvažniji resurs sačuvamo od potencijalne prijetnje od zaraze. Korištenje novih tehnologija, rad na daljinu, prilagodba načina na koji pružamo usluge, optimizacija poslovnih procesa, razvoj novih usluga, briga o korisnicima, sve je to bitno, ali zaposlenici su definitivno najvažniji.
Ova kriza nas je potaknula da razmišljamo izvan standardnog okvira u smislu kreiranja novih poslovnih modela koje ćemo primijeniti, kako bismo kreirali usluge po mjeri za naše korisnike. Svaka kriza sa sobom donosi i poslovne prilike, a kod nas je to definitivno bilo povećanje potražnje za uslugama iz domena brze dostave.
Možda najvažnija promjena se dogodila kod naših korisnika, jer brzina kojom su transformirali svoje ponašanje i način na koji su prihvatili nove “e usluge” za nas je bilo nevjerojatno otkriće, kada uzmemo u obzir statističke pokazatelje u BiH vezano za broj on line korisnika usluga prije pojave COVID19.
Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je revizorsko izvješće HP Mostar za 2019 godinu. Kakvo ste mišljenje dobili?
Prema mišljenju Ureda za reviziju dobili smo pozitivno mišljenje na financijske izvještaje, čime je potvrđeno da financijski izvještaji Društva za 2019. godinu istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva u svim materijalnim aspektima, financijsku uspješnost, novčane tijekove i promjene na kapitalu u skladu sa prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja.
Što se tiče mišljenja Ureda za reviziju vezano za reviziju usklađenosti, tu smo dobili mišljenje s rezervom, te određene preporuke o budućim postupanjima, koje planiramo u dogledno vrijeme realizirati.
U medijima se pojavila informacija kako ste prijam radnika u 2019. godini radili bez objave javnog natječaja. Koji je vaš komentar na ove navode?
Odgovorno tvrdim da u 2019. godini ni jedan radnik u HP Mostar nije primljen ne neodređeno vrijeme bez javnog natječaja, te da smo kada je prijem radnika u pitanju zakonito postupali. Ovdje se radi o zlonamjernoj interpretaciji revizorskog izvješća od strane pojedinih medija.
HP Mostar u proteklom razdoblju javno je objavila 48 natječaja za posao, te je provedena zakonom propisana procedura prijema radnika.
Sukladno potrebama posla u hitnim situacija Društvo je zakonito, a sve temeljem Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH (članak 5) vršilo hitni prijem radnika na određeno vrijeme (120 dana), i u tim postupanjima nema ništa nezakonito.
Kako vidite budućnost Pošte i u kojem smjeru će se razvijati?
Hrvatska pošta Mostar ima sve predispozicije da zadrži svoje mjesto na postojećim tržištima i prilagodi se novim tržištima i zahtjevima naših korisnika. Rezultati koje imamo s novim uslugama svakako nam ulijevaju povjerenje i daju vjetar u leđa.
Planiramo se razvijati u smjeru izgradnje logističke infrastrukture, kako bismo omogućili logističke usluge našim poslovnim korisnicima, te još kvalitetnije pružanje usluga brze dostave paketa. Digitalizacija poštanskih i financijskih usluga će biti fokus u smislu dodavanja nove vrijednosti postojećim, a i novim uslugama, koje planiramo plasirati na tržište.
Povjerenje korisnika u Poštu:
Pošte diljem svijeta pružaju financijske usluge više od jednog stoljeća, a danas imaju oko milijardu klijenata. Svjetska poštanska unija (UPU) nedavno je objavila izvješće pod nazivom “In Post We Trust” koje govori da povjerenje koje korisnici imaju prema poštanskim operaterima može utjecati na njihovu odluku da krenu koristiti digitalne financijske kanale preko poštanske mreže.
Istraživanje “We are social” iz 2019. govori kako 59% građana u BiH ima bankovni račun, dok ih samo oko 10% ima kreditne kartice. Zbog ovih podataka smatramo da tradicionalne financijske institucije ne mogu dosegnuti određeni dio populacije koji nema bankovni račun ili se nalazi na ruralnim i udaljenim područjima, i tu se vidi snaga mreže poslovnica Hrvatske pošte Mostar i povjerenje koje korisnici imaju u nas kao instituciju. Naša usluga PostCash brz je i jednostavan način međunarodnog slanja i primanja novca poštom, navodi se u priopćenju.
Kako se sa svim ovim primjenama nosi Hrvatska pošta Mostar, te što planiraju u budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem.
Na čelu ste Hrvatske pošte Mostar, četiri godine mandata su iza Vas. Što biste istaknuli kao najveće izazove Vašeg prvog mandatnog razdoblja u Hrvatskoj pošti Mostar?
Strateški cilj Uprave Društva kroz mandatno razdoblje (2016.-2019.) bio je stabilizirati poslovanje, jer je zatečeno stanje u prethodnom mandatu bilo na rubu održivosti. Bilo je nužno zaustaviti negativno poslovanje i u isto vrijeme realizirati temeljno restrukturiranje Društva. To se postiglo novom organizacijom i sistematizacijom rada, te uvođenjem novih usluga, što je rezultiralo smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda i u konačnici pozitivnim poslovnim rezultatima u sve četiri godine.
U mandatnom razdoblje (2016.-2019.) u odnosu na prethodno mandatno razdoblje došlo je do povećanja prihoda za 3,5 mil. KM, a istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 1,4 mil. KM.
U četverogodišnjem mandatu prethodne Uprave Društva (2011.-2015.) ostvaren je ukupan gubitak od 4,3 mil KM, a u mandatu ove Uprave Društva (2016.-2019.) dobit u iznosu od 0,7 mil KM. Ako usporedimo ova dva četverogodišnja mandatna perioda kada gledamo dobit/gubitak vidljiv je ogroman pomak od 5 mil. KM.
Koje nove usluge ste realizirali i kakve su reakcije tržišta bile?
Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima, a zatečena financijska situacija te neodržavana infrastruktura bili su otežavajući faktori na samom početku mandata ove Uprave Društva. Izlaz iz ove nezavidne situacije smo vidjeli u uvođenju novih usluga i pronalasku novih tržišta, smatrajući to temeljem našeg budućeg poslovanja. Cilj nam je bio brzo uvođenje novih usluga za koje smo opravdano smatrali da mogu kompenzirati evidentni pad obujma, a samim tim i prihoda od naše osnovne usluge – običnog pisma.
Istovremeno smo radili na razvoju i implementaciji pet novih komercijalnih usluga i to Brza pošta, PostCash, ePostShop, PostPak, Web Brzojav.
Postojeća mreža i infrastruktura su nam omogućili da u kratkom periodu s navedenim uslugama osvojimo značajne udjele na tržištu brze dostave (Brza pošta), usluga slanja i primanja novca u međunarodnom prometu (PostCash), Internet trgovine i slanja paketa (ePostShop), te slanje otkupnih pošiljaka u regiji (PostPak). Tu je zanimljiva usluga i web brzojav – tradicionalna usluga koja je i dalje vrlo bitna i korisnicima digitalnog doba. Usluga je omogućila slanje brzojava s bilo kojeg mjesta s nekoliko klikova na računalu ili mobitelu.
Ukupan prihod koji je realiziran pružanjem novih usluga promatrano u periodu od kada su puštane na tržište do 30. 06. 2020. iznosi 5,5 mil. KM, što je značajno kompenziralo pad prihoda od pismovnih pošiljaka i stvorilo temelj za budući rast i razvoj.
S obzirom na okruženje u kojem se nalazimo i početnu poziciju koju smo imali u odnosu na konkurente, uspješno smo pokazali da se HP Mostar može nositi sa izazovima na tržištu. Pred nama je još puno posla, ali znanja i iskustva koja imamo svakako ćemo iskoristiti u realizaciji planova u budućnosti.
Pri tome se mora naglasiti da je implementacija novih usluga zahtijevala značajne organizacijske promjene.
Jesu li možda upravo korjenite promjene u relativno kratkom vremenskom razdoblju bile uzrok nezadovoljstva radnika i štrajka upozorenja koji ste imali?
Organizacijske promjene tehnologije rada u Pošti su bile nužne, kako bi se prilagodili postojećoj situaciji na tržištu usluga.
Kao što sam već napomenuo, morali smo osluškivati potrebe i želje korisnika, ponuditi im nove usluge, reorganizirati način pružanja usluga, riješiti izazove s kojima se susreću u svakodnevnom životu, kao privatni ili kao poslovni korisnici. Na jednako ozbiljan način pristupamo podjeli mirovina, kao i dostavi pošiljaka Brzom poštom ili financijskim uslugama koje nudimo.
Mi smo pošta za sve – kako za umirovljenike u udaljenim ruralnim područjima, tako i za velike kompanije s kojima surađujemo. Razdoblje u kojem se trenutno nalazimo svakako je dinamično, prepuno izazova i tko se ne prilagodi promjenama nestati će.
Imamo dva Sindikata i nastojimo imati konstruktivan dijalog s njima. Da li je uzrok nezadovoljstva bila transformacija načina na koji smo sada organizirali obavljanje djelatnosti? Mislim da dijelom jeste, ali smatram normalnim i da se Sindikati zauzimaju za bolje uvjete rada.
Kakav utjecaj na poslovanje Pošte je imao koronavirus i kako ste reagirali na krizu koju je prouzročio?
Pojava koronavirusa će definitivno obilježiti 2020. godinu i mišljenja sam da će ekonomske posljedice imati svi pa tako i poštanska djelatnost.
Organizacijski smo se relativno brzo, koliko je bilo moguće, prilagodili novonastaloj situaciji uzrokovanoj koronavirusom, te smo poštansku djelatnost obavljali kontinuirano cijelo vrijeme trajanja proglašenja nesreće.
Odmah nakon proglašenja stanja nesreće formirali smo COVID stožer čiji je zadatak bio i još je uvijek da u suradnji sa Upravom Društva upravlja na dnevnoj razini kriznim situacijama koje se događaju na terenu.
Istaknuo bih da smo organizacijskim promjenama za sada uspjeli amortizirati korona krizu te da smo zadržali sve radnike, isplatili pune plaće i regres, te imali relativno mali broj samoizolacija i zaraženih radnika. U isto vrijeme imali smo značajne rashode po pitanju ulaganja u zaštitna sredstva za radnike i dezinfekcije prostora.
Jeste li dobili u vremenu proglašenja stanja nesreće neku pomoć, obzirom da ste pružali usluge tijekom cijelog vremena pandemije?
S obzirom da je Vlada Federacije BiH izuzela javna poduzeća iz “korona zakona” bili smo prepušteni sami sebi i nismo dobili gotovo nikakvu pomoć, iako obavljamo djelatnost od općeg interesa kroz pružanje univerzalne poštanske usluge, koju pružamo svim korisnicima pod istim uvjetima, a što nam stvara gubitke, jer država određuje cijenu usluge.
U vrijeme pandemije koronavirusom u BiH veliki broj radnika ostao je bez posla, a brojne tvrtke su bilježile gubitke. Kakav je trag ova, još uvijek aktualna pandemija ostavila na Poštu u prvom polugodištu 2020. godine?
Ono što je nama najbitnije i na što smo posebno ponosni jest da nismo otpustili niti jednog radnika, održali smo tekuću likvidnost Društva i uredno smo uspjeli izmirivati sve dospjele obveze.
U prvom polugodištu 2020. godine imali smo smanjenje prihoda samo za 2,05% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a svjedoci smo padova prihoda u dvoznamenkastim postotcima u različitim djelatnostima. Rashodi u prvom polugodištu 2020. godine su povećani za 2,06% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iz razloga značajnog povećanja troškova vezanih za zaštitu na radu, tako da je u prvom polugodištu 2020. ostvaren gubitak u poslovanju.
Iako je rezultat u prvom polugodištu 2020. godine negativan, kada uzmemo u obzir kompletno zatvaranje tržišta i javnog i dijelom realnog sektora uzrokovano pandemijom koronavirusa, nismo nezadovoljni postignutim rezultatima. Posebno naglašavam kako je u vremenu proglašenja pandemije i međunarodni poštanski promet bio blokiran, te kako smo i zbog tih okolnosti imali gubitke.
Uzimajući u obzir da koronavirus nije nestao, primjetan je u srpnju i kolovozu blagi oporavak gospodarske aktivnosti, te je za očekivati bolje rezultate u drugom polugodištu 2020. godine.
Jeste li izvukli neke pouke iz COVID 19 krize?
Suočavanje s pandemijom COVID 19 nas je dodatno potaknulo da se fokusiramo na najvrjedniji resurs svake tvrtke – a to su zaposlenici, te da napravimo sve što je u našoj moći da taj najvažniji resurs sačuvamo od potencijalne prijetnje od zaraze. Korištenje novih tehnologija, rad na daljinu, prilagodba načina na koji pružamo usluge, optimizacija poslovnih procesa, razvoj novih usluga, briga o korisnicima, sve je to bitno, ali zaposlenici su definitivno najvažniji.
Ova kriza nas je potaknula da razmišljamo izvan standardnog okvira u smislu kreiranja novih poslovnih modela koje ćemo primijeniti, kako bismo kreirali usluge po mjeri za naše korisnike. Svaka kriza sa sobom donosi i poslovne prilike, a kod nas je to definitivno bilo povećanje potražnje za uslugama iz domena brze dostave.
Možda najvažnija promjena se dogodila kod naših korisnika, jer brzina kojom su transformirali svoje ponašanje i način na koji su prihvatili nove “e usluge” za nas je bilo nevjerojatno otkriće, kada uzmemo u obzir statističke pokazatelje u BiH vezano za broj on line korisnika usluga prije pojave COVID19.
Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je revizorsko izvješće HP Mostar za 2019 godinu. Kakvo ste mišljenje dobili?
Prema mišljenju Ureda za reviziju dobili smo pozitivno mišljenje na financijske izvještaje, čime je potvrđeno da financijski izvještaji Društva za 2019. godinu istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva u svim materijalnim aspektima, financijsku uspješnost, novčane tijekove i promjene na kapitalu u skladu sa prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja.
Što se tiče mišljenja Ureda za reviziju vezano za reviziju usklađenosti, tu smo dobili mišljenje s rezervom, te određene preporuke o budućim postupanjima, koje planiramo u dogledno vrijeme realizirati.
U medijima se pojavila informacija kako ste prijam radnika u 2019. godini radili bez objave javnog natječaja. Koji je vaš komentar na ove navode?
Odgovorno tvrdim da u 2019. godini ni jedan radnik u HP Mostar nije primljen ne neodređeno vrijeme bez javnog natječaja, te da smo kada je prijem radnika u pitanju zakonito postupali. Ovdje se radi o zlonamjernoj interpretaciji revizorskog izvješća od strane pojedinih medija.
HP Mostar u proteklom razdoblju javno je objavila 48 natječaja za posao, te je provedena zakonom propisana procedura prijema radnika.
Sukladno potrebama posla u hitnim situacija Društvo je zakonito, a sve temeljem Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH (članak 5) vršilo hitni prijem radnika na određeno vrijeme (120 dana), i u tim postupanjima nema ništa nezakonito.
Kako vidite budućnost Pošte i u kojem smjeru će se razvijati?
Hrvatska pošta Mostar ima sve predispozicije da zadrži svoje mjesto na postojećim tržištima i prilagodi se novim tržištima i zahtjevima naših korisnika. Rezultati koje imamo s novim uslugama svakako nam ulijevaju povjerenje i daju vjetar u leđa.
Planiramo se razvijati u smjeru izgradnje logističke infrastrukture, kako bismo omogućili logističke usluge našim poslovnim korisnicima, te još kvalitetnije pružanje usluga brze dostave paketa. Digitalizacija poštanskih i financijskih usluga će biti fokus u smislu dodavanja nove vrijednosti postojećim, a i novim uslugama, koje planiramo plasirati na tržište.
Povjerenje korisnika u Poštu:
Pošte diljem svijeta pružaju financijske usluge više od jednog stoljeća, a danas imaju oko milijardu klijenata. Svjetska poštanska unija (UPU) nedavno je objavila izvješće pod nazivom “In Post We Trust” koje govori da povjerenje koje korisnici imaju prema poštanskim operaterima može utjecati na njihovu odluku da krenu koristiti digitalne financijske kanale preko poštanske mreže.
Istraživanje “We are social” iz 2019. govori kako 59% građana u BiH ima bankovni račun, dok ih samo oko 10% ima kreditne kartice. Zbog ovih podataka smatramo da tradicionalne financijske institucije ne mogu dosegnuti određeni dio populacije koji nema bankovni račun ili se nalazi na ruralnim i udaljenim područjima, i tu se vidi snaga mreže poslovnica Hrvatske pošte Mostar i povjerenje koje korisnici imaju u nas kao instituciju. Naša usluga PostCash brz je i jednostavan način međunarodnog slanja i primanja novca poštom, navodi se u priopćenju.
