Ozonski omotač, tanak štiti koji neprestano dozira i filtrira sunčevo zračenje eliminirajući negativne dijelove spektra omogućujući život na Zemlji, oporavlja se stopom od jedan do tri posto po desetljeću, stoji u UN-ovu izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Taj tanki štit koji omogućuje život na Zemlji pretvarajući smrtonosne sunčeve zrake u saveznike živoga svijeta, posljednja je linija obrane života na našem planetu jer nas dijeli od opasnih kozmičkih zračenja kobnih po zdravlje čovjeka, piše Hina.
Zatvaranje rupe 2060.
U zadnjem izvješću Montrealskog protokola potpisanog 1987., dokumenta koji štiti ozonski omotač od štetnih supstancija stoji da se njihova količina lagano smanjila te je zamijećena obnova stratosferskog ozona.
“Antarktička ozonska rupa postupno se obnavlja iz godine u godinu. Rezultat je to Montrealskog protokola”, stoji u izvješću te se ističe da se postupno zatvaranje ozonske rupe nad Antarktikom očekuje do 2060. kada bi ozonski štit ondje trebao izgledati kao 1980.
“Podaci kojima raspolažemo upućuju na to da se ozonski štit u dijelovima stratosfere od 2000. godine ‘popravio’ po stopi od jedan do tri posto po desetljeću”, stoji u priopćenju UN-ove Organizacije za meteorologiju i očuvanje okoliša.
“Po sadašnjim projekcijama ozonski štit nad sjevernom polutkom i srednjom zemljopisnom širinom trebao bi se u potpunosti oporaviti do 2030. godine. Potpuna obnova južne hemisfere očekuje se do 2050., a najviše će trebati polarnim područjima koja bi se trebala u potpunosti oporaviti do 2060. godine”, kažu znanstvenici u izvješću.
Zabranjeno korištenje klorofluorugljika
Montrealskim protokolom identificirane su glavne supstancije koje oštećuju ozonski štit, no njime su usvojena i ograničenja kada je posrijedi razina proizvodnje i potrošnje tih supstancija u budućnosti.
Dokument je nekoliko puta dopunjavan amandmanima u skladu sa znanstveno-tehnološkim razvojem i s novim saznanjima. Među ostalim je zabranjeno korištenje klorofluorugljika, nekoć široko korištenog u izradi hladnjaka i limenih boca s raspršivačima te novih halona kao i metil bromida.
Premda su podaci ohrabrujući, a brojni zabranjeni plinovi više se ne koriste, u izvješću se navodi primjer kršenja protokola – neočekivano povećanje proizvodnje emisije klorofluorugljika evidentirano nad istočnom Azijom od 2012. godine.
Zasad nema preciznog podatka o tomu koja zemlja ili koje zemlje emitiraju zabranjene plinove. Ako se njihova emisija nastavi jednakim tempom, obnova ozonskog štita nad polarnim područjem i nad srednjom zemljopisnom širinom bit će usporena i odgođena za sedam do 20 godina, upozoravaju znanstvenici.
Taj tanki štit koji omogućuje život na Zemlji pretvarajući smrtonosne sunčeve zrake u saveznike živoga svijeta, posljednja je linija obrane života na našem planetu jer nas dijeli od opasnih kozmičkih zračenja kobnih po zdravlje čovjeka, piše Hina.
Zatvaranje rupe 2060.
U zadnjem izvješću Montrealskog protokola potpisanog 1987., dokumenta koji štiti ozonski omotač od štetnih supstancija stoji da se njihova količina lagano smanjila te je zamijećena obnova stratosferskog ozona.
“Antarktička ozonska rupa postupno se obnavlja iz godine u godinu. Rezultat je to Montrealskog protokola”, stoji u izvješću te se ističe da se postupno zatvaranje ozonske rupe nad Antarktikom očekuje do 2060. kada bi ozonski štit ondje trebao izgledati kao 1980.
“Podaci kojima raspolažemo upućuju na to da se ozonski štit u dijelovima stratosfere od 2000. godine ‘popravio’ po stopi od jedan do tri posto po desetljeću”, stoji u priopćenju UN-ove Organizacije za meteorologiju i očuvanje okoliša.
“Po sadašnjim projekcijama ozonski štit nad sjevernom polutkom i srednjom zemljopisnom širinom trebao bi se u potpunosti oporaviti do 2030. godine. Potpuna obnova južne hemisfere očekuje se do 2050., a najviše će trebati polarnim područjima koja bi se trebala u potpunosti oporaviti do 2060. godine”, kažu znanstvenici u izvješću.
Zabranjeno korištenje klorofluorugljika
Montrealskim protokolom identificirane su glavne supstancije koje oštećuju ozonski štit, no njime su usvojena i ograničenja kada je posrijedi razina proizvodnje i potrošnje tih supstancija u budućnosti.
Dokument je nekoliko puta dopunjavan amandmanima u skladu sa znanstveno-tehnološkim razvojem i s novim saznanjima. Među ostalim je zabranjeno korištenje klorofluorugljika, nekoć široko korištenog u izradi hladnjaka i limenih boca s raspršivačima te novih halona kao i metil bromida.
Premda su podaci ohrabrujući, a brojni zabranjeni plinovi više se ne koriste, u izvješću se navodi primjer kršenja protokola – neočekivano povećanje proizvodnje emisije klorofluorugljika evidentirano nad istočnom Azijom od 2012. godine.
Zasad nema preciznog podatka o tomu koja zemlja ili koje zemlje emitiraju zabranjene plinove. Ako se njihova emisija nastavi jednakim tempom, obnova ozonskog štita nad polarnim područjem i nad srednjom zemljopisnom širinom bit će usporena i odgođena za sedam do 20 godina, upozoravaju znanstvenici.
