Skoro 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine koristi barem jednu društvenu mrežu, a na njima dnevno provedu oko sat i po vremena, podaci su Istraživanja o medijskim navikama odraslih Vijeća Europe i Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Najzastupljenija društvena mreža među bh. građanima je Facebook i na toj platformi aktivan profil ima oko 73 posto stanovnika, dok je drugi u nizu prema broju korisnika Instagram. Na trećem mjestu se nalazi YouTube s jednim postotkom manje, odnosno tu mrežu koristi 38 posto stanovnika. Istraživanje je pokazalo da, za razliku od ostalih starosnih kategorija, mladima Facebook nije glavna društvena mreža, nego Instagram.
Rezultati ne čude
Dragana Trninić, profesorica na predmetu Medijska pismenost na Fakultetu političkih znanosti u Banja Luci, navodi da rezultati istraživanja ne čude.
"Kada je riječ o Instagramu, mladi ga koriste zbog prirode te društvene mreže. Tinejdžeri i adolescenti su vizuelna bića i nazivamo ih digitalni urođenici ili internet generacija, i navikli su da dominantno komuniciraju putem slika i kratkih video-sadržaja, a to im upravo ta mreža nudi. S druge strane, Facebook je više rezerviran za malo starije koji će ipak nešto više podijeliti, pročitati, objaviti, gdje se može pronaći i više tekstova s opširnijim sadržajem i slično", objašnjava Trninićeva, prenose Nezavisne.
Psiholog Saša Risojević ističe da je veliki broj korisnika na društvenim mrežama zato što su one postale jedan od načina komunikacije s drugim ljudima, kao i informiranja.
"S druge strane, kad je riječ o bijegu od stvarnosti, društvene mreže mogu pomoći da mi kreiramo profile i izgled sebe u skladu s tim kako mi zamišljamo da bi naš idealan život trebalo da izgleda. Međutim, mislim da sve više ljudi shvaća da to nije nešto što je održivo i što može da funkcionira na duže staze", kaže on.
Kada je riječ o prosječnom dnevnom vremenu koje stanovnici BiH provedu na mrežama, ono iznosi sat i po. Istraživanje pokazuje da učenici i studenti na tjednoj razini na internetu provode oko 30 sati, a umirovljenici 10.
Trninićeva kaže da veliki broj sati mladih na internetu ne bi bio problematičan da je to bolje iskorišteno, te ističe da mnogi ne razmišljaju o svjesnosti medija kada provode vrijeme na njima.
"To ne bi bilo toliko previše da oni imaju sadržaj u školi koji podrazumijeva upotrebu digitalnih tehnologija. To je populacija koja najviše koristi internet i ne bi bilo strašno da se veći dio tog vremena iskoristi na pametan način, za edukaciju ili pomoć pri učenju, ali istraživanja su pokazala da oni to vrijeme najčešće koriste za zabavu, igranje igrica, razmjenu fotografija, pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama, znači da to vrijeme koriste na nekvalitetan način", kaže Trninićeva.
Instagram i Twitter
Sanja Dragić, student Fakulteta političkih znanosti u Banja Luci, ističe da svakodnevno na društvenim mrežama provodi oko četiri sata, a da je ta brojka tijekom vikenda i veća.
"Najviše koristim Instagram i Twitter, prvenstveno zbog zabave, ali i zbog informiranja i edukacije", kaže ona.
"Idealni Instagram životi" loše utiču na mlade
"Mladi promatraju tu savršenu sliku - kako se drugi predstavljaju na društvenim mrežama, što može na neki način da doprinese tome da sebe doživljavaju kao manje kompetentne, sposobne i vrijedne, što narušava njihovo stanje", kaže Risojević.
Najzastupljenija društvena mreža među bh. građanima je Facebook i na toj platformi aktivan profil ima oko 73 posto stanovnika, dok je drugi u nizu prema broju korisnika Instagram. Na trećem mjestu se nalazi YouTube s jednim postotkom manje, odnosno tu mrežu koristi 38 posto stanovnika. Istraživanje je pokazalo da, za razliku od ostalih starosnih kategorija, mladima Facebook nije glavna društvena mreža, nego Instagram.
Rezultati ne čude
Dragana Trninić, profesorica na predmetu Medijska pismenost na Fakultetu političkih znanosti u Banja Luci, navodi da rezultati istraživanja ne čude.
"Kada je riječ o Instagramu, mladi ga koriste zbog prirode te društvene mreže. Tinejdžeri i adolescenti su vizuelna bića i nazivamo ih digitalni urođenici ili internet generacija, i navikli su da dominantno komuniciraju putem slika i kratkih video-sadržaja, a to im upravo ta mreža nudi. S druge strane, Facebook je više rezerviran za malo starije koji će ipak nešto više podijeliti, pročitati, objaviti, gdje se može pronaći i više tekstova s opširnijim sadržajem i slično", objašnjava Trninićeva, prenose Nezavisne.
Psiholog Saša Risojević ističe da je veliki broj korisnika na društvenim mrežama zato što su one postale jedan od načina komunikacije s drugim ljudima, kao i informiranja.
"S druge strane, kad je riječ o bijegu od stvarnosti, društvene mreže mogu pomoći da mi kreiramo profile i izgled sebe u skladu s tim kako mi zamišljamo da bi naš idealan život trebalo da izgleda. Međutim, mislim da sve više ljudi shvaća da to nije nešto što je održivo i što može da funkcionira na duže staze", kaže on.
Kada je riječ o prosječnom dnevnom vremenu koje stanovnici BiH provedu na mrežama, ono iznosi sat i po. Istraživanje pokazuje da učenici i studenti na tjednoj razini na internetu provode oko 30 sati, a umirovljenici 10.
Trninićeva kaže da veliki broj sati mladih na internetu ne bi bio problematičan da je to bolje iskorišteno, te ističe da mnogi ne razmišljaju o svjesnosti medija kada provode vrijeme na njima.
"To ne bi bilo toliko previše da oni imaju sadržaj u školi koji podrazumijeva upotrebu digitalnih tehnologija. To je populacija koja najviše koristi internet i ne bi bilo strašno da se veći dio tog vremena iskoristi na pametan način, za edukaciju ili pomoć pri učenju, ali istraživanja su pokazala da oni to vrijeme najčešće koriste za zabavu, igranje igrica, razmjenu fotografija, pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama, znači da to vrijeme koriste na nekvalitetan način", kaže Trninićeva.
Instagram i Twitter
Sanja Dragić, student Fakulteta političkih znanosti u Banja Luci, ističe da svakodnevno na društvenim mrežama provodi oko četiri sata, a da je ta brojka tijekom vikenda i veća.
"Najviše koristim Instagram i Twitter, prvenstveno zbog zabave, ali i zbog informiranja i edukacije", kaže ona.
"Idealni Instagram životi" loše utiču na mlade
"Mladi promatraju tu savršenu sliku - kako se drugi predstavljaju na društvenim mrežama, što može na neki način da doprinese tome da sebe doživljavaju kao manje kompetentne, sposobne i vrijedne, što narušava njihovo stanje", kaže Risojević.
