U regiji zapadnog Balkana je proteklih mjeseci nakon više godina deflacije došlo do naglog povećanja cijena, navedeno je u novom kvartalnom izvještaju o stanju ekonomija zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU Europske komisije, prenose Nezavisne novine.
Kako je navedeno, BiH je jedna od zadnjih zemalja u kojoj su deflacijski trendovi, početkom travnja ove godine, zamijenjeni inflacijom, koja, kako je naglašeno, u svibnju iznosi 1,7 posto. Kao glavni faktori za povećanje cijena navedeni su prvenstveno globalni trendovi, koji se odnose na povećanje cijena energije, transporta i hrane.
Inače, u Europskoj centralnoj banci ističu da su u eurozoni, za koju je konvertibilna marka BiH direktno vezana, glavni faktori za povećanje inflacije početkom ove godine problemi u opskrbi i smanjena proizvodnja zbog kovida, koja je sada izazvala manjak robe, a problem predstavlja i smanjena proizvodnja čipova, što se odražava na cijene automobila, elektronike i druge robe u kojoj se koristi informacijska tehnologija.
Povećanje cijena
Kada je riječ o BiH, u izvještaju naglašavaju da je još početkom 2021. godine u BiH deflacija, odnosno smanjenje cijena, bila 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
"Povećanje cijena je krenulo u travnju, kada je inflacija iznosila 0,9 posto, a dodatno je porasla u svibnju 1,7 posto. Pritisak je prouzrokovan prvenstveno u sektoru transporta, ali su cijene tekstila nastavile pad za otprilike deset posto", naglasili su oni.
Što se tiče cijena hrane i bezalkoholnih pića, za koje je naglašeno da čine 32 posto potrošačke korpe, istaknuto je da su u travnju i svibnju porasle za jedan do 1,5 posto, dok su alkohol i cigarete skuplji za oko dva posto.
U periodu kada još nije počela inflacija, u Europskoj komisiji ističu da su plaće realno porasle za četiri posto, a da je glavni pokretač bio odljev radne snage.
Američka i Europska centralna banka predviđaju da će inflacija sigurno nastaviti barem do kraja godine, a da će onda cijene početi da se stabiliziraju. Ako se ova predviđanja pokažu točnim, može se očekivati i da će cijene u BiH nastaviti da rastu i da bi do kraja godine mogle biti više i do deset posto u odnosu na vrijeme pred koronu. U Američkoj centralnoj banci, pak, upozoravaju i da neke cijene koje sada rastu su padale u vrijeme korone, pa se može činiti da je inflacija mnogo veća nego što su cijene realno porasle.
Pozitivne vijesti
U Njemačkoj, za čije tržište je BiH vezana, ističu da je za dio inflacije odgovoran i rast cijena fosilnih goriva zbog plaćanja CO2 emisija, a i oni predviđaju da će cijene u toj zemlji rasti barem do kraja godine.
U izvještaju Europske komisije su navedene i neke pozitivne vijesti, koje se odnose na jačanje izvoza, uopćeno potrošnje i industrijske proizvodnje, što se tumači znakom da počinje oporavak poslije pandemije.
"Podaci potvrđuju da je oporavak u prvih pet mjeseci ove godine podržan industrijom i proizvodnjom električne energije. U svibnju je industrijski rast iznosio 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a baziran je na snažnom rastu proizvodnje kapitalnih dobara i široke potrošnje", naglasili su oni.
U BiH je u prvom kvartalu, kako je istaknuto, registrirano 22.000 manje zaposlenih nego lani, odnosno 2,2 posto, ali je, kako su naglasili, u istom razdoblju registrirana zaposlenost bila veća za 4,6 posto nego godinu dana ranije. Najviše novonezaposlenih je došlo iz sektora trgovine ili usluge, a novozaposleni uglavnom dolaze iz informacionih tehnologija i iz sektora zdravstva, prenose Nezavisne novine.
Kako je navedeno, BiH je jedna od zadnjih zemalja u kojoj su deflacijski trendovi, početkom travnja ove godine, zamijenjeni inflacijom, koja, kako je naglašeno, u svibnju iznosi 1,7 posto. Kao glavni faktori za povećanje cijena navedeni su prvenstveno globalni trendovi, koji se odnose na povećanje cijena energije, transporta i hrane.
Inače, u Europskoj centralnoj banci ističu da su u eurozoni, za koju je konvertibilna marka BiH direktno vezana, glavni faktori za povećanje inflacije početkom ove godine problemi u opskrbi i smanjena proizvodnja zbog kovida, koja je sada izazvala manjak robe, a problem predstavlja i smanjena proizvodnja čipova, što se odražava na cijene automobila, elektronike i druge robe u kojoj se koristi informacijska tehnologija.
Povećanje cijena
Kada je riječ o BiH, u izvještaju naglašavaju da je još početkom 2021. godine u BiH deflacija, odnosno smanjenje cijena, bila 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
"Povećanje cijena je krenulo u travnju, kada je inflacija iznosila 0,9 posto, a dodatno je porasla u svibnju 1,7 posto. Pritisak je prouzrokovan prvenstveno u sektoru transporta, ali su cijene tekstila nastavile pad za otprilike deset posto", naglasili su oni.
Što se tiče cijena hrane i bezalkoholnih pića, za koje je naglašeno da čine 32 posto potrošačke korpe, istaknuto je da su u travnju i svibnju porasle za jedan do 1,5 posto, dok su alkohol i cigarete skuplji za oko dva posto.
U periodu kada još nije počela inflacija, u Europskoj komisiji ističu da su plaće realno porasle za četiri posto, a da je glavni pokretač bio odljev radne snage.
Američka i Europska centralna banka predviđaju da će inflacija sigurno nastaviti barem do kraja godine, a da će onda cijene početi da se stabiliziraju. Ako se ova predviđanja pokažu točnim, može se očekivati i da će cijene u BiH nastaviti da rastu i da bi do kraja godine mogle biti više i do deset posto u odnosu na vrijeme pred koronu. U Američkoj centralnoj banci, pak, upozoravaju i da neke cijene koje sada rastu su padale u vrijeme korone, pa se može činiti da je inflacija mnogo veća nego što su cijene realno porasle.
Pozitivne vijesti
U Njemačkoj, za čije tržište je BiH vezana, ističu da je za dio inflacije odgovoran i rast cijena fosilnih goriva zbog plaćanja CO2 emisija, a i oni predviđaju da će cijene u toj zemlji rasti barem do kraja godine.
U izvještaju Europske komisije su navedene i neke pozitivne vijesti, koje se odnose na jačanje izvoza, uopćeno potrošnje i industrijske proizvodnje, što se tumači znakom da počinje oporavak poslije pandemije.
"Podaci potvrđuju da je oporavak u prvih pet mjeseci ove godine podržan industrijom i proizvodnjom električne energije. U svibnju je industrijski rast iznosio 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a baziran je na snažnom rastu proizvodnje kapitalnih dobara i široke potrošnje", naglasili su oni.
U BiH je u prvom kvartalu, kako je istaknuto, registrirano 22.000 manje zaposlenih nego lani, odnosno 2,2 posto, ali je, kako su naglasili, u istom razdoblju registrirana zaposlenost bila veća za 4,6 posto nego godinu dana ranije. Najviše novonezaposlenih je došlo iz sektora trgovine ili usluge, a novozaposleni uglavnom dolaze iz informacionih tehnologija i iz sektora zdravstva, prenose Nezavisne novine.
