Koordinator Ureda za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan ocijenio je reformu javne uprave u BiH lošom, naglasivši kako je zemlji pod hitno potrebna reformirana i efikasna javna uprava.
„Reforma javne uprava u BiH je loša, a izlazni rezultati do sada nisu bili pozitivni. Ono što mi trenutno radimo jeste napor da se popravi stanje kada je u pitanju reforma javne uprave, kazao je Ćuzulan u izjavi za medije tijekom okrugloga stola o procesu reforme javne uprave koji se održava u Mostaru, javlja Fena.
Podsjetio je i kako Bosna i Hercegovina zauzima posljednje mjesto u regiji kada je u pitanju reforma javne uprave. Ako se ima u vidu očekivani prosjek za zemlje regije 3,0, BiH se nalazi na posljednjem mjestu zajedno s Kosovom koje ima prosjek 2,18, dok je na prvome mjestu Slovenija s prosječnom ocjenom od 3,35.
Isto tako, ako bi se išlo malo dublje u analizu, npr. na 10 pilot oblasti, imajući u vidu sve zemlje zapadnog Balkana, promatranoga kroz indikatore spremnosti za članstvo do jeseni 2015. i progres ostvaren u posljednjih 12 mjeseci (do listopada 2015.), mjereno ocjenama od 1 do 5, BiH bi i tu zauzela posljednje mjesto s ocjenom od 2,15 i bila bi lošija i od Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske.
Pojašnjavajući navedeno, Ćuzulan je kazao: "Ako imamo u vidu kako je ocjena 1 = rana faza, 2 = određena razina spremnosti, 3 = određeni progres, 4 = dobar progres i 5 = veoma dobar progres, jasno je kako BiH s 1,5 ima najnižu razinu spremnosti za EU od zemalja regije i pored ostvarenoga blagoga progresa u posljednjih 12 mjeseci do jeseni 2015., kada je završeno izvješće o napredku od Europske komisije. Za EU je najspremnija Turska, a Srbija ima najveći progres (3, 3) s ukupnim najvećim prosjekom oba parametra. Najbolji ukupan prosjek ima Crna Gora (3, 3), a najlošiji BiH (2, 15)."
S druge strane, Ćuzulan naglašava kako je reforma javne uprave jedna od tri ključna stuba koja proizlaze iz reformske agende i koja će imati vrlo značajno mjesto u procesu pristupanja EU.
Bez reformirane i efikasne javne uprave koja će odgovoriti potrebama razvoja i općega napretka, u BiH neće biti moguće napraviti ozbiljan posao kada je u pitanju pristupanje naše zemlje EU, ističe koordinator Ureda za reformu javne uprave u BiH.
„Mi nismo zadovoljni stanjem u reformi javne uprave i tu ima dosta posla koji treba uraditi", dodaje Ćuzulan koji je najavio i novu Strategiju vezanu za reformu javne uprave, koja će po njegovom mišljenju, biti vrlo važan dokument koji bi trebao dati poticaj da se uđe u ozbiljne reformske intervencije u oblasti javne uprave.
Reforma javne uprave, između ostaloga, predviđa i racionalizaciju administracije i efikasnu javnu upravu, s time da je ključno kako administracija mora odgovoriti potrebama razvoja zemlje.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije Paralementarne skupštine BiH Nikola Lovrinović također se slaže da BiH mora imati efikasniju javnu upravu, koja bi po njegovu mišljenju trebala biti istu kao i ona u zemljama EU.
Ustvrdio je kako se BiH mora približiti europskim standardima koji su pred njom i za koje se očekuju da ih zadovolji.
Što se tiče novog upošljavanja u javnu upravu na razini BiH, Lovrinović naglašava kako nema novoga zapošljavanja u javnu upravu bez veliki potrebe što je, kako kaže, prihvaćeno kao opće ponašanje.
Zamjenik šefa Misije OESS u BiH Alexander Chuplygin naglašava kako su od stupanja na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sve institucije BiH na svim razinana vlasti uložile značajne napore u provođenju reformi kako bi se osiguralo da BIH ostane na putu integracija i ispuni svoje obveze.
Jedna od ciljeva današnjega okrugloga stola jeste istaknuti važnost provođenja prijeko potrebnih reformi u javnoj upravi u BiH, kako bi se osiguralo da strukture uprave funkcioniraju na principima profesionalnosti te da su više orijentirane na kvalitetno pružanje usluga građanima, kazao je.
„Reforma javne uprava u BiH je loša, a izlazni rezultati do sada nisu bili pozitivni. Ono što mi trenutno radimo jeste napor da se popravi stanje kada je u pitanju reforma javne uprave, kazao je Ćuzulan u izjavi za medije tijekom okrugloga stola o procesu reforme javne uprave koji se održava u Mostaru, javlja Fena.
Podsjetio je i kako Bosna i Hercegovina zauzima posljednje mjesto u regiji kada je u pitanju reforma javne uprave. Ako se ima u vidu očekivani prosjek za zemlje regije 3,0, BiH se nalazi na posljednjem mjestu zajedno s Kosovom koje ima prosjek 2,18, dok je na prvome mjestu Slovenija s prosječnom ocjenom od 3,35.
Isto tako, ako bi se išlo malo dublje u analizu, npr. na 10 pilot oblasti, imajući u vidu sve zemlje zapadnog Balkana, promatranoga kroz indikatore spremnosti za članstvo do jeseni 2015. i progres ostvaren u posljednjih 12 mjeseci (do listopada 2015.), mjereno ocjenama od 1 do 5, BiH bi i tu zauzela posljednje mjesto s ocjenom od 2,15 i bila bi lošija i od Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske.
Pojašnjavajući navedeno, Ćuzulan je kazao: "Ako imamo u vidu kako je ocjena 1 = rana faza, 2 = određena razina spremnosti, 3 = određeni progres, 4 = dobar progres i 5 = veoma dobar progres, jasno je kako BiH s 1,5 ima najnižu razinu spremnosti za EU od zemalja regije i pored ostvarenoga blagoga progresa u posljednjih 12 mjeseci do jeseni 2015., kada je završeno izvješće o napredku od Europske komisije. Za EU je najspremnija Turska, a Srbija ima najveći progres (3, 3) s ukupnim najvećim prosjekom oba parametra. Najbolji ukupan prosjek ima Crna Gora (3, 3), a najlošiji BiH (2, 15)."
S druge strane, Ćuzulan naglašava kako je reforma javne uprave jedna od tri ključna stuba koja proizlaze iz reformske agende i koja će imati vrlo značajno mjesto u procesu pristupanja EU.
Bez reformirane i efikasne javne uprave koja će odgovoriti potrebama razvoja i općega napretka, u BiH neće biti moguće napraviti ozbiljan posao kada je u pitanju pristupanje naše zemlje EU, ističe koordinator Ureda za reformu javne uprave u BiH.
„Mi nismo zadovoljni stanjem u reformi javne uprave i tu ima dosta posla koji treba uraditi", dodaje Ćuzulan koji je najavio i novu Strategiju vezanu za reformu javne uprave, koja će po njegovom mišljenju, biti vrlo važan dokument koji bi trebao dati poticaj da se uđe u ozbiljne reformske intervencije u oblasti javne uprave.
Reforma javne uprave, između ostaloga, predviđa i racionalizaciju administracije i efikasnu javnu upravu, s time da je ključno kako administracija mora odgovoriti potrebama razvoja zemlje.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za europske integracije Paralementarne skupštine BiH Nikola Lovrinović također se slaže da BiH mora imati efikasniju javnu upravu, koja bi po njegovu mišljenju trebala biti istu kao i ona u zemljama EU.
Ustvrdio je kako se BiH mora približiti europskim standardima koji su pred njom i za koje se očekuju da ih zadovolji.
Što se tiče novog upošljavanja u javnu upravu na razini BiH, Lovrinović naglašava kako nema novoga zapošljavanja u javnu upravu bez veliki potrebe što je, kako kaže, prihvaćeno kao opće ponašanje.
Zamjenik šefa Misije OESS u BiH Alexander Chuplygin naglašava kako su od stupanja na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sve institucije BiH na svim razinana vlasti uložile značajne napore u provođenju reformi kako bi se osiguralo da BIH ostane na putu integracija i ispuni svoje obveze.
Jedna od ciljeva današnjega okrugloga stola jeste istaknuti važnost provođenja prijeko potrebnih reformi u javnoj upravi u BiH, kako bi se osiguralo da strukture uprave funkcioniraju na principima profesionalnosti te da su više orijentirane na kvalitetno pružanje usluga građanima, kazao je.
