''Sve mirovine osim maksimalnih mirovina će porasti oko 3,5%, a minimalne mirovine će ponovo dva puta porasti i to oko 7% ukupno'', rekao je u intervjuu za Oslobođenje Zijad Krnjić, direktor federalnog Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Kao jednu od najbitnijih novina, koje je donio novi Zakon o MIO Krnjić je istaknuo godišnje usklađivanje mirovina.
00Zakon je definirao da će se mirovine usklađivati 15. travnja s koeficijentom koji se dobije kao zbroj 50% porasta BDP-a i 50% indeksa potrošačkih cijena. Također, zakon je ostavio mogućnost izvanrednog povećanja minimalnih mirovina u skladu s ekonomskim mogućnostima FBiH'', rekao je Krnjić i pojasnio kako je redovno usklađivanje obveza bez obzira na kretanje prihoda FZ, a izvanredno povećanje minimalnih mirovina će se, prema ekonomskim kretanjima, realno dogoditi u siječnju.
Rekao je kako će za ta povećanja trebati u 2019. dodatnih oko 90 milijuna KM i, prema sadašnjim i procjenama ekonomskih kretanja u FBiH za 2019, bit će dovoljno prihoda za to.
''Mirovinski sustav je hitno trebao temeljitu reformu i ona se dogodila donošenjem novog Zakona o MIO. Njime je mirovinski sustav u FBiH dugoročno postavljen na zdrave osnove i dugoročno će biti veoma bitan stabilizirajući faktor u ekonomskom i svakom drugom aspektu razvoja društva. Dakle, efekti primjene novog zakona su uglavnom veoma pozitivni. U primjeni su uočeni neki nedostaci, koji će se ispraviti izmjenom zakona koja će se sigurno i desiti. Najznačajnija greška koja je napravljena je vrednovanje ratnog staža sa 0,5 bodova i penali za mirovinu s tim stažem, za što je već otišao prijedlog Vladi da za Parlament pripremi izmjenu. Uz još par tehničkih grešaka, koje se također planiraju ispraviti, zakon će poslije tih ispravki biti u cjelini onakav kakav se htio napraviti, dakle dobar'', rekao je Krnjić.
Između ostalog, rekao je i kako su dugovi pravnih lica, obveznika doprinosa, još jako veliki ali i da njihov precizan iznos nije moguće, bez veoma velikog posla koji bi dugo trajao, niti utvrditi.
''Naime, iznos obveza za doprinose za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec zavisi od iznosa obračunate plaće svakog zaposlenika. Tisuće pravnih lica nisu niti isplaćivali ili nisu iskazivali isplatu plaće, tako da bi netko trebao prvo napraviti za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec obračun plaće, pa na to obračunati doprinose. U situaciji kada ti pravni subjekti ne funkcioniraju godinama, kada čak osoba koja se u registru vodi kao direktor nije ni svjesna da je to, realno je gotovo nemoguće utvrditi stvarna dugovanja za doprinose. Međutim, veliki gospodarski subjekti, koji i sada obavljaju djelatnost, imaju uređenije evidencije i njihove obveze su utvrđene ili se mogu utvrditi. To su odranije poznati veliki dužnici: JP Željeznice FBiH, RMU Kreka, RMU Zenica, Gras, Hidrogradnja, Krivaja, Klinička bolnica Mostar... i dalje duguju svaki pojedinačno desetine milijuna KM, nema bitnih pomaka u smanjivanju njihovih dugova. Međutim, pozitivna je pojava da je većina njih počela plaćati doprinose na tekuće isplate plaća, tako da dugovi ne rastu'', rekao je.
Naveo je i kako je Vlada FBiH iz proračunskih sredstava, te sredstava od privatizacije u prethodnom razdoblju plaćala doprinose za neke dužnike, kao npr. namjensku industriju - Hidrogradnju, Krivaju, što je u tim iznosima povećalo prihode, ali da glavnina tereta dugova za doprinose još nije riješena.
''Na dan 31. listopada ove godine kumulirani deficit FZ MIO iznosio je 77 milijuna KM. To znači, da uprostim, da je FZ tog dana za isplatu mirovina za listopad, od potrebnih 180 milijuna, imao 103 milijuna KM, a da mu je nedostajalo još 77 milijuna maraka. Pošto se u narednih nekoliko dana do 5. u mjesecu, kad isplata mirovine počinje, skupi još 30-ak milijuna KM doprinosa za studeni, nedostajući iznos za isplatu je za toliko još manji'', rekao je Krnjić.
Kao jednu od najbitnijih novina, koje je donio novi Zakon o MIO Krnjić je istaknuo godišnje usklađivanje mirovina.
00Zakon je definirao da će se mirovine usklađivati 15. travnja s koeficijentom koji se dobije kao zbroj 50% porasta BDP-a i 50% indeksa potrošačkih cijena. Također, zakon je ostavio mogućnost izvanrednog povećanja minimalnih mirovina u skladu s ekonomskim mogućnostima FBiH'', rekao je Krnjić i pojasnio kako je redovno usklađivanje obveza bez obzira na kretanje prihoda FZ, a izvanredno povećanje minimalnih mirovina će se, prema ekonomskim kretanjima, realno dogoditi u siječnju.
Rekao je kako će za ta povećanja trebati u 2019. dodatnih oko 90 milijuna KM i, prema sadašnjim i procjenama ekonomskih kretanja u FBiH za 2019, bit će dovoljno prihoda za to.
''Mirovinski sustav je hitno trebao temeljitu reformu i ona se dogodila donošenjem novog Zakona o MIO. Njime je mirovinski sustav u FBiH dugoročno postavljen na zdrave osnove i dugoročno će biti veoma bitan stabilizirajući faktor u ekonomskom i svakom drugom aspektu razvoja društva. Dakle, efekti primjene novog zakona su uglavnom veoma pozitivni. U primjeni su uočeni neki nedostaci, koji će se ispraviti izmjenom zakona koja će se sigurno i desiti. Najznačajnija greška koja je napravljena je vrednovanje ratnog staža sa 0,5 bodova i penali za mirovinu s tim stažem, za što je već otišao prijedlog Vladi da za Parlament pripremi izmjenu. Uz još par tehničkih grešaka, koje se također planiraju ispraviti, zakon će poslije tih ispravki biti u cjelini onakav kakav se htio napraviti, dakle dobar'', rekao je Krnjić.
Između ostalog, rekao je i kako su dugovi pravnih lica, obveznika doprinosa, još jako veliki ali i da njihov precizan iznos nije moguće, bez veoma velikog posla koji bi dugo trajao, niti utvrditi.
''Naime, iznos obveza za doprinose za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec zavisi od iznosa obračunate plaće svakog zaposlenika. Tisuće pravnih lica nisu niti isplaćivali ili nisu iskazivali isplatu plaće, tako da bi netko trebao prvo napraviti za svakog obveznika, za svakog njegovog zaposlenika i za svaki mjesec obračun plaće, pa na to obračunati doprinose. U situaciji kada ti pravni subjekti ne funkcioniraju godinama, kada čak osoba koja se u registru vodi kao direktor nije ni svjesna da je to, realno je gotovo nemoguće utvrditi stvarna dugovanja za doprinose. Međutim, veliki gospodarski subjekti, koji i sada obavljaju djelatnost, imaju uređenije evidencije i njihove obveze su utvrđene ili se mogu utvrditi. To su odranije poznati veliki dužnici: JP Željeznice FBiH, RMU Kreka, RMU Zenica, Gras, Hidrogradnja, Krivaja, Klinička bolnica Mostar... i dalje duguju svaki pojedinačno desetine milijuna KM, nema bitnih pomaka u smanjivanju njihovih dugova. Međutim, pozitivna je pojava da je većina njih počela plaćati doprinose na tekuće isplate plaća, tako da dugovi ne rastu'', rekao je.
Naveo je i kako je Vlada FBiH iz proračunskih sredstava, te sredstava od privatizacije u prethodnom razdoblju plaćala doprinose za neke dužnike, kao npr. namjensku industriju - Hidrogradnju, Krivaju, što je u tim iznosima povećalo prihode, ali da glavnina tereta dugova za doprinose još nije riješena.
''Na dan 31. listopada ove godine kumulirani deficit FZ MIO iznosio je 77 milijuna KM. To znači, da uprostim, da je FZ tog dana za isplatu mirovina za listopad, od potrebnih 180 milijuna, imao 103 milijuna KM, a da mu je nedostajalo još 77 milijuna maraka. Pošto se u narednih nekoliko dana do 5. u mjesecu, kad isplata mirovine počinje, skupi još 30-ak milijuna KM doprinosa za studeni, nedostajući iznos za isplatu je za toliko još manji'', rekao je Krnjić.
