Postizborne kombinatorike i narušena situacija u svijetu, u drugi plan su stavili realne probleme građana, kao što je mentalno zdravlje, na koje uveliko utječe financijska kriza, pandemija te politička nestabilnost. To, između ostalog, za posljedicu najčešće ima narušene porodične odnose. Pokazuje to i broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici na području Srednjobosanskog kantona u protekloj godini, koji je, kao i broj razvoda brakova, u porastu.
Na području SBŽ-a tijekom protekle godine prijavljeno je 101 krivično djelo nasilja u obitelji što je za 3% više u odnosu na prethodnu godinu, a 30% više nego u godinama prije pandemije. I ovaj broj je, kažu u Centru za socijalni rad Jajce, u stvarnosti mnogo veći, s obzirom na to da se određen broj žena, koje su u najvećem broju slučajeva žrtve, ne odvaži prijaviti. Uz to, problem predstavlja i nemogućnost adekvatne pomoći žrtvi, kao i kaznena politika, koju treba pooštriti.
„Ono što je problem u ovom kantonu jeste nedostatak sigurne kuće. Mi smo nekako uspjeli da osiguramo taj prihvatni centar, da možemo žrtvu izdvojiti odmah iz obitelji. Uglavnom se privodi počinitelj nasilja i on se zadržava 24 sata u policijskoj stanici“, kaže Izudin Halaba, socijalni radnik JU Centar za socijalni rad Jajca.
Poražavajuća je činjenica da su polovina od ukupnog broja počinilaca povratnici u vršenju tih krivičnih djela, što pokazuje da društvo, i pored zaštitnih mjera, ne čini dovoljno na njihovoj resocijalizaciji. A kaznena politika, očito je, ne daje očekivane rezultate.
„Zbog izvršenja ovih krivičnih djela prijavljeno je 105 osoba, od kojih je 51 osoba povratnik u činjenju ovih djela“, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara MUP-a SBŽ-a.
Opće siromaštvo, ali i strah od nesigurnosti, među osnovnim su razlozima okretanja porocima i svim drugim društveno neprihvatljivim pojavama, smatraju i građani.
Uz povećan broj slučajeva nasilja u obitelji, nakon pandemije, još jedan negativni društveni trend, a to je razvod brakova, nastavlja rasti. Prema zvaničnim podacima, godišnje se u našoj zemlji prosječno razvede oko tri tisuće bračnih parova. Podaci su poražavajući i u Jajcu, gdje su u prošloj godini 24 para odlučila raskinuti bračnu zajednicu.
„Zašto se to dešava, mnogi su razlozi i uzroci. Mislim da treba raditi na vrijednosti porodice kao osnovne ćelije društva, što centri, s obzirom na resurse koje imaju, stvarno pokušavaju“, ističe Indira Mehić-Čejvan, direktorica JU Centar za socijalni rad Jajce.
Ipak, dobra vijest je da pozitivni pomaci u oblasti socijalne zaštite postoje. Usvojeni zakoni na nivou FBiH, prvi put i u ovom kantonu omogućit će dječji doplatak za veliki broj djece koja to pravo do sada nisu ostvarivala, kao i naknade za nezaposlene porodilje. To bi, uz veću psihološku podršku društva, trebalo rezultirati boljom socijalnom slikom i očuvanjem mentalnog zdravlja, a time i boljih obiteljskih odnosa, prenosi FTV.
Na području SBŽ-a tijekom protekle godine prijavljeno je 101 krivično djelo nasilja u obitelji što je za 3% više u odnosu na prethodnu godinu, a 30% više nego u godinama prije pandemije. I ovaj broj je, kažu u Centru za socijalni rad Jajce, u stvarnosti mnogo veći, s obzirom na to da se određen broj žena, koje su u najvećem broju slučajeva žrtve, ne odvaži prijaviti. Uz to, problem predstavlja i nemogućnost adekvatne pomoći žrtvi, kao i kaznena politika, koju treba pooštriti.
„Ono što je problem u ovom kantonu jeste nedostatak sigurne kuće. Mi smo nekako uspjeli da osiguramo taj prihvatni centar, da možemo žrtvu izdvojiti odmah iz obitelji. Uglavnom se privodi počinitelj nasilja i on se zadržava 24 sata u policijskoj stanici“, kaže Izudin Halaba, socijalni radnik JU Centar za socijalni rad Jajca.
Poražavajuća je činjenica da su polovina od ukupnog broja počinilaca povratnici u vršenju tih krivičnih djela, što pokazuje da društvo, i pored zaštitnih mjera, ne čini dovoljno na njihovoj resocijalizaciji. A kaznena politika, očito je, ne daje očekivane rezultate.
„Zbog izvršenja ovih krivičnih djela prijavljeno je 105 osoba, od kojih je 51 osoba povratnik u činjenju ovih djela“, navodi Hasan Hodžić, glasnogovornik policijskog komesara MUP-a SBŽ-a.
Opće siromaštvo, ali i strah od nesigurnosti, među osnovnim su razlozima okretanja porocima i svim drugim društveno neprihvatljivim pojavama, smatraju i građani.
Uz povećan broj slučajeva nasilja u obitelji, nakon pandemije, još jedan negativni društveni trend, a to je razvod brakova, nastavlja rasti. Prema zvaničnim podacima, godišnje se u našoj zemlji prosječno razvede oko tri tisuće bračnih parova. Podaci su poražavajući i u Jajcu, gdje su u prošloj godini 24 para odlučila raskinuti bračnu zajednicu.
„Zašto se to dešava, mnogi su razlozi i uzroci. Mislim da treba raditi na vrijednosti porodice kao osnovne ćelije društva, što centri, s obzirom na resurse koje imaju, stvarno pokušavaju“, ističe Indira Mehić-Čejvan, direktorica JU Centar za socijalni rad Jajce.
Ipak, dobra vijest je da pozitivni pomaci u oblasti socijalne zaštite postoje. Usvojeni zakoni na nivou FBiH, prvi put i u ovom kantonu omogućit će dječji doplatak za veliki broj djece koja to pravo do sada nisu ostvarivala, kao i naknade za nezaposlene porodilje. To bi, uz veću psihološku podršku društva, trebalo rezultirati boljom socijalnom slikom i očuvanjem mentalnog zdravlja, a time i boljih obiteljskih odnosa, prenosi FTV.
