Poslodavcima u Bosni i Hercegovini jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega se okreću inozemnom tržištu u potrazi za radnicima.
Njihove procjene su da na bh. tržištu nedostaje gotovo 30.000 radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih organa definiranje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika.
Osim što bi začepili kadrovske rupe, poslodavci u pravilu u slučaju angažiranja stranih radnika mogu računati na uštedu jer su njihove plaće niže od domaćih radnika.
Za razliku od procjena poslodavaca službeni podaci ipak su nešto optimističniji, prenosi Večernji list.
Naime, podaci prikupljeni anketiranjem poslodavaca s kojima se na tematskoj sjednici upoznala Vlada FBiH govore da poslodavci u FBiH imaju potrebu za novim zapošljavanjem, i to više od 6300 radnika, a nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara.
Što se tiče radnih dozvola za strance, u Bosni i Hercegovini je u razdoblju 1. 1. - 30. 6. 2022. godine ukupno izdano 1.270 radnih dozvola, i to 461 radna dozvola koja se uračunava u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, u skladu s člankom 64. i 65. Zakona o strancima.
To je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 274 radne dozvole - navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Najviše radnih dozvola izdano je u sljedećim djelatnostima: 331 građevinarstvo, 191 trgovina, 137 poslovanje nekretninama, 106 u oblasti umjetnost, zabava, rekreacija i 100 za prerađivačku industriju.
Najviše radnih dozvola izdano je za državljane sljedećih država: Srbija - 253, Turska - 242, Kina - 85, Kuvajt - 60, Bangladeš - 48, UAE - 42, Sirija - 36, Albanija - 35, Hrvatska - 32, Saudijska Arabija - 30. Poduzeća u BiH u nedostatku domaće radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u okolne zemlje, sve češće angažiraju radnike iz drugih zemalja poput Turske, Indije, Bangladeša, pa i iz Nepala ili Filipina.
Najčešće su zaposleni u oblasti poljoprivrede, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, i to na radnim mjestima za koje, tvrde poslodavci i ekonomska realnost, zbog različitih razloga nema dovoljno domaćih radnika.
Domaći radnici posljednjih godina sve više odlaze na Zapad. Prema podacima Eurostata u 2021. godini 33.212 bh. državljana prvi put dobilo je boravišnu dozvolu u EU. Trend iseljavanja stanovništva iz BiH nastavljen je unatoč teškoj situaciji uvjetovanoj lošom epidemiološkom slikom uzrokovanom pojavom i širenjem koronavirusa.
Podaci iz 2019. godine pokazuju da približno 450.000 državljana BiH boravi u zemljama EU-a, a odlazak prvenstveno mlađe populacije uz povećanje broja umirovljenika dodatno komplicira ekonomsku situaciju u BiH. Prema službenim podacima, samo u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, a taj broj iz dana u dan raste.
Vjetar u leđa onima koji razmišljaju o odlasku svakako daju i službeni podaci o stotinama tisuća upražnjenih radnih mjesta u toj državi.
Masovnost odljeva bh. radne snage teško da će nadoknaditi uvoz iste iz nekih dalekih i siromašnih zemalja. I oni kad već odlaze iz svoje domovine radije će birati neke ekonomski i politički stabilnije zemlje.
BiH ima sklopljene pravne okvire za zapošljavanje sa Slovenijom, Katarom, Srbijom i Njemačkom (Njemačka samo za medicinare sa srednjom školom), a trenutačno Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u dvije države - Slovenija i SR Njemačka - dok iz Katara i Srbije nema radnih ponuda. Posredovanje u Sloveniju i Njemačku odvija se od 2013. godine.
Za osobe koje odlaze u inozemstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Agencija nema nikakve podatke. Za Njemačku su do sada, od 2013., ukupno izdane 6622 radne dozvole. Brojka od 6622 samo je kap u moru od stvarnog broja onih koji su otišli.
Njihove procjene su da na bh. tržištu nedostaje gotovo 30.000 radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih organa definiranje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika.
Osim što bi začepili kadrovske rupe, poslodavci u pravilu u slučaju angažiranja stranih radnika mogu računati na uštedu jer su njihove plaće niže od domaćih radnika.
Za razliku od procjena poslodavaca službeni podaci ipak su nešto optimističniji, prenosi Večernji list.
Naime, podaci prikupljeni anketiranjem poslodavaca s kojima se na tematskoj sjednici upoznala Vlada FBiH govore da poslodavci u FBiH imaju potrebu za novim zapošljavanjem, i to više od 6300 radnika, a nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara.
Što se tiče radnih dozvola za strance, u Bosni i Hercegovini je u razdoblju 1. 1. - 30. 6. 2022. godine ukupno izdano 1.270 radnih dozvola, i to 461 radna dozvola koja se uračunava u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, u skladu s člankom 64. i 65. Zakona o strancima.
To je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 274 radne dozvole - navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Najviše radnih dozvola izdano je u sljedećim djelatnostima: 331 građevinarstvo, 191 trgovina, 137 poslovanje nekretninama, 106 u oblasti umjetnost, zabava, rekreacija i 100 za prerađivačku industriju.
Najviše radnih dozvola izdano je za državljane sljedećih država: Srbija - 253, Turska - 242, Kina - 85, Kuvajt - 60, Bangladeš - 48, UAE - 42, Sirija - 36, Albanija - 35, Hrvatska - 32, Saudijska Arabija - 30. Poduzeća u BiH u nedostatku domaće radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u okolne zemlje, sve češće angažiraju radnike iz drugih zemalja poput Turske, Indije, Bangladeša, pa i iz Nepala ili Filipina.
Najčešće su zaposleni u oblasti poljoprivrede, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, i to na radnim mjestima za koje, tvrde poslodavci i ekonomska realnost, zbog različitih razloga nema dovoljno domaćih radnika.
Domaći radnici posljednjih godina sve više odlaze na Zapad. Prema podacima Eurostata u 2021. godini 33.212 bh. državljana prvi put dobilo je boravišnu dozvolu u EU. Trend iseljavanja stanovništva iz BiH nastavljen je unatoč teškoj situaciji uvjetovanoj lošom epidemiološkom slikom uzrokovanom pojavom i širenjem koronavirusa.
Podaci iz 2019. godine pokazuju da približno 450.000 državljana BiH boravi u zemljama EU-a, a odlazak prvenstveno mlađe populacije uz povećanje broja umirovljenika dodatno komplicira ekonomsku situaciju u BiH. Prema službenim podacima, samo u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, a taj broj iz dana u dan raste.
Vjetar u leđa onima koji razmišljaju o odlasku svakako daju i službeni podaci o stotinama tisuća upražnjenih radnih mjesta u toj državi.
Masovnost odljeva bh. radne snage teško da će nadoknaditi uvoz iste iz nekih dalekih i siromašnih zemalja. I oni kad već odlaze iz svoje domovine radije će birati neke ekonomski i politički stabilnije zemlje.
BiH ima sklopljene pravne okvire za zapošljavanje sa Slovenijom, Katarom, Srbijom i Njemačkom (Njemačka samo za medicinare sa srednjom školom), a trenutačno Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u dvije države - Slovenija i SR Njemačka - dok iz Katara i Srbije nema radnih ponuda. Posredovanje u Sloveniju i Njemačku odvija se od 2013. godine.
Za osobe koje odlaze u inozemstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Agencija nema nikakve podatke. Za Njemačku su do sada, od 2013., ukupno izdane 6622 radne dozvole. Brojka od 6622 samo je kap u moru od stvarnog broja onih koji su otišli.
