U Iranu se ne smiruje euforija nakon što su nakon 37 godina, u raznim formama i oblicima te pojačane nakon 2005., ukinute međunarodne gospodarske i financijske sankcije toj zemlji.
U Teheranu imaju velike planove za gospodarski prodor na svjetsko tržište pa je tako samo nekoliko sati prije objave ukidanja sankcija iz Irana došla vijest da će tamošnja avionska kompanija kupiti čak 114 Airbusa, a spominje se i stotinjak ruskih putničkih zrakoplova Superjet. “Nafta ne smije biti jedini izvor prihoda”, kažu nadobudno u Teheranu, a kao napete puške čekaju zrakoplovi puni voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ruskom tržištu. Ti iranski proizvodi trebali bi na policama ruskih dućana zamijeniti dosad na tom tržištu prevladavajuće turske.
Sustav S-300
Očekuje se da će biti realizirani i ugovori vrijedni više milijardi o isporuci ruskog naoružanja Iranu, poput proturaketnog sustava S-300. Osim toga, Teheran je već sebi zadao “plan” povećanja gospodarske proizvodnje na razinu od zavidnih osam posto.
Iran je već pozvao investitore te planiraju ulaganja i do 50 milijardi dolara. Uz to, očekuju da će u prvoj rundi doći i do 50 milijardi dolara, od procijenjenih više od 100 milijardi, koje su sve ove godine bila zamrznute u američkim bankama. Prema nekim informacijama, banke su sve ove godine uspješno vrtjele i oplođivale taj novac na svjetskim tržištima.
Uloga u regiji
Neki američki analitičari izražavaju bojazan da bi Iran, s obzirom na aktivnu ulogu u bliskoistočnoj krizi i probleme u regiji, dobar dio tih sredstava mogao utrošiti za nabavu naoružanja. Iran je politički, ali i vojno angažiran na Bliskom istoku, potpomaže razne šijitske vojske u Iraku, Jemenu i Siriji.
Istu večer kada je objavljena “sretna vijest”, prvi tankeri s naftom krenuli su iz iranskih luka u Perzijskom zaljevu prema krajnjim korisnicima, a Iran već najavljuje da će tijekom godine povećati proizvodnju nafte na 1,1 milijun barela dnevno. Taj je podatak već dodatno srušio cijenu nafte na svjetskom tržištu te izazvao pad vrijednosti dionica mnogih, uglavnom ruskih, naftnih kompanija. Iran je do potpunog embarga na izvoz nafte u EU izvozio 25 posto svoje godišnje proizvodnje.
Kad je riječ o poslovanju u Iranu, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.
I dalje crna lista
Teheran već radi velike planove tako da im ni nove sankcije, koje im je SAD uveo zbog testiranja balističkih raketa, nisu pomutile slavlje. Doduše, dok se crni popis tvrtki i pojedinaca smanjuje sa 600 na 200, na novom crnom popisu Bijele kuće našlo se već 70 iranskih tvrtki kojima se onemogućava poslovanje sa Zapadom. No, to nije nova situacija za Iran.
Američki taoci
Naime, sankcije Iranu traju otkad je 1979. godine svrgnut šah Reza Pahlavi, a na vlast je došao ajatolah Homeini. Kada su studenti teheranskog sveučilišta upali u ambasadu SAD-a i uzeli 52 američka diplomata za taoce, sredstva koja je Iran imao na stranim računima su blokirana. Praktički je tada počela politika sankcija prema Iranu. Sankcije su pojačane nakon početka Iransko-iračkog rata, a 1987. godine je zabranjena bilo kakva trgovinska razmjena sa SAD-om.
Do jačanja sankcija ponovno je došlo 2005. godine jer je tadašnji iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad obnovio program obogaćivanja urana, koji je bio zamrznuo njegov prethodnik Mohamed Hatami, ali bez ikakva učinka na normalizaciju odnosa sa Zapadom.
Iran je počeo svoj nuklearni program uz objašnjenje da je riječ samo o korištenju “nuklearnih potencijala u mirnodopske svrhe”, iako se u to malo vjerovalo. Teheran je sumnjičen da zapravo izrađuje atomsku bombu.
Dobar dio svjetske javnosti sada pozdravlja ukidanje sankcija, a jedini glas protiv dolazi iz Izraela.
Zavladala je nova ‘Zlatna groznica’ u Iranu
Nakon što je svijet službeno ukinuo ekonomske sankcije Iranu, međunarodne korporacije vraćaju se u tu zemlju, a strani mediji navalu na Iran opisuju kao “zlatnu groznicu”. Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je u nedjelju da je 150 kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo Iran.
Teheran je, tvrdi Reuters, postigao dogovor s francuskom kompanijom Airbus o kupnji 114 novih zrakoplova čija je vrijednost procijenjena na deset milijardi dolara.
Njemačka automobilska kompanija Daimler jučer je najavila da se što brže vraća proizvodnji u Iranu, zemlji u kojoj je prije sankcija godišnje prodavala 10.000 vozila.
Alstom, francuska kompanija za električnu energiju i željeznički promet, želi posao proširenja metroa u Teheranu i Mašhadu te elektrifikacije 1000 kilometara duge željezničke pruge Teheran - Mašhad. Francuske kompanije Bouygues i Aéroports de Paris žele posao na gradnji drugog terminala međunarodnog aerodroma Imam Homeini u Teheranu.
Njemačka, Francuska i Italija na čelu su europskih gospodarstava koja žele povećati trgovinu s Iranom, koja trenutačno iznosi oko 7,6 milijardi eura, na 28 milijardi kolika je bila trgovinska razmjena prije sankcija.
Iran želi izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine
Iran bi želio izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine, izjavio je u utorak čelnik Iranske agencije za nuklearnu energiju.
"Detalji će biti razmotreni na sastanku dvojice predsjednika u Teheranu", rekao je Ali Akbaar Salehi za novinsku agenciju IRNA-u misleći na predstojeći sastanak iranskog čelnika Hasana Rohanija i njegovog kineskog kolege Xia Jinpinga idućeg vikenda.
Nakon finalizacije nuklearnog sporazuma sa šest svjetskih sila prošlog vikenda u Beču i ukidanja sankcija Iranu, Teheran sada planira nuklearne projekte s međunarodnim partnerima.
Salehi je rekao da su osim Kine i Rusije, neke europske zemlje te Japan i Južna Koreja također zainteresirani za suradnju s Iranom u području nuklearne energije.
Po riječima Rohanija, Kina uživa privilegiranu poziciju u Iranu. "Mi nikada ne zaboravljamo prijatelje koji su bili uz nas čak i u lošim vremenima", kazao je.
Najavio je da bi se bilateralne veze s Kinom trebale dodatno pojačati na predstojećem predsjedničkom summitu.
U Teheranu imaju velike planove za gospodarski prodor na svjetsko tržište pa je tako samo nekoliko sati prije objave ukidanja sankcija iz Irana došla vijest da će tamošnja avionska kompanija kupiti čak 114 Airbusa, a spominje se i stotinjak ruskih putničkih zrakoplova Superjet. “Nafta ne smije biti jedini izvor prihoda”, kažu nadobudno u Teheranu, a kao napete puške čekaju zrakoplovi puni voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ruskom tržištu. Ti iranski proizvodi trebali bi na policama ruskih dućana zamijeniti dosad na tom tržištu prevladavajuće turske.
Sustav S-300
Očekuje se da će biti realizirani i ugovori vrijedni više milijardi o isporuci ruskog naoružanja Iranu, poput proturaketnog sustava S-300. Osim toga, Teheran je već sebi zadao “plan” povećanja gospodarske proizvodnje na razinu od zavidnih osam posto.
Iran je već pozvao investitore te planiraju ulaganja i do 50 milijardi dolara. Uz to, očekuju da će u prvoj rundi doći i do 50 milijardi dolara, od procijenjenih više od 100 milijardi, koje su sve ove godine bila zamrznute u američkim bankama. Prema nekim informacijama, banke su sve ove godine uspješno vrtjele i oplođivale taj novac na svjetskim tržištima.
Uloga u regiji
Neki američki analitičari izražavaju bojazan da bi Iran, s obzirom na aktivnu ulogu u bliskoistočnoj krizi i probleme u regiji, dobar dio tih sredstava mogao utrošiti za nabavu naoružanja. Iran je politički, ali i vojno angažiran na Bliskom istoku, potpomaže razne šijitske vojske u Iraku, Jemenu i Siriji.
Istu večer kada je objavljena “sretna vijest”, prvi tankeri s naftom krenuli su iz iranskih luka u Perzijskom zaljevu prema krajnjim korisnicima, a Iran već najavljuje da će tijekom godine povećati proizvodnju nafte na 1,1 milijun barela dnevno. Taj je podatak već dodatno srušio cijenu nafte na svjetskom tržištu te izazvao pad vrijednosti dionica mnogih, uglavnom ruskih, naftnih kompanija. Iran je do potpunog embarga na izvoz nafte u EU izvozio 25 posto svoje godišnje proizvodnje.
Kad je riječ o poslovanju u Iranu, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.
I dalje crna lista
Teheran već radi velike planove tako da im ni nove sankcije, koje im je SAD uveo zbog testiranja balističkih raketa, nisu pomutile slavlje. Doduše, dok se crni popis tvrtki i pojedinaca smanjuje sa 600 na 200, na novom crnom popisu Bijele kuće našlo se već 70 iranskih tvrtki kojima se onemogućava poslovanje sa Zapadom. No, to nije nova situacija za Iran.
Američki taoci
Naime, sankcije Iranu traju otkad je 1979. godine svrgnut šah Reza Pahlavi, a na vlast je došao ajatolah Homeini. Kada su studenti teheranskog sveučilišta upali u ambasadu SAD-a i uzeli 52 američka diplomata za taoce, sredstva koja je Iran imao na stranim računima su blokirana. Praktički je tada počela politika sankcija prema Iranu. Sankcije su pojačane nakon početka Iransko-iračkog rata, a 1987. godine je zabranjena bilo kakva trgovinska razmjena sa SAD-om.
Do jačanja sankcija ponovno je došlo 2005. godine jer je tadašnji iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad obnovio program obogaćivanja urana, koji je bio zamrznuo njegov prethodnik Mohamed Hatami, ali bez ikakva učinka na normalizaciju odnosa sa Zapadom.
Iran je počeo svoj nuklearni program uz objašnjenje da je riječ samo o korištenju “nuklearnih potencijala u mirnodopske svrhe”, iako se u to malo vjerovalo. Teheran je sumnjičen da zapravo izrađuje atomsku bombu.
Dobar dio svjetske javnosti sada pozdravlja ukidanje sankcija, a jedini glas protiv dolazi iz Izraela.
Zavladala je nova ‘Zlatna groznica’ u Iranu
Nakon što je svijet službeno ukinuo ekonomske sankcije Iranu, međunarodne korporacije vraćaju se u tu zemlju, a strani mediji navalu na Iran opisuju kao “zlatnu groznicu”. Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je u nedjelju da je 150 kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo Iran.
Teheran je, tvrdi Reuters, postigao dogovor s francuskom kompanijom Airbus o kupnji 114 novih zrakoplova čija je vrijednost procijenjena na deset milijardi dolara.
Njemačka automobilska kompanija Daimler jučer je najavila da se što brže vraća proizvodnji u Iranu, zemlji u kojoj je prije sankcija godišnje prodavala 10.000 vozila.
Alstom, francuska kompanija za električnu energiju i željeznički promet, želi posao proširenja metroa u Teheranu i Mašhadu te elektrifikacije 1000 kilometara duge željezničke pruge Teheran - Mašhad. Francuske kompanije Bouygues i Aéroports de Paris žele posao na gradnji drugog terminala međunarodnog aerodroma Imam Homeini u Teheranu.
Njemačka, Francuska i Italija na čelu su europskih gospodarstava koja žele povećati trgovinu s Iranom, koja trenutačno iznosi oko 7,6 milijardi eura, na 28 milijardi kolika je bila trgovinska razmjena prije sankcija.
Iran želi izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine
Iran bi želio izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine, izjavio je u utorak čelnik Iranske agencije za nuklearnu energiju.
"Detalji će biti razmotreni na sastanku dvojice predsjednika u Teheranu", rekao je Ali Akbaar Salehi za novinsku agenciju IRNA-u misleći na predstojeći sastanak iranskog čelnika Hasana Rohanija i njegovog kineskog kolege Xia Jinpinga idućeg vikenda.
Nakon finalizacije nuklearnog sporazuma sa šest svjetskih sila prošlog vikenda u Beču i ukidanja sankcija Iranu, Teheran sada planira nuklearne projekte s međunarodnim partnerima.
Salehi je rekao da su osim Kine i Rusije, neke europske zemlje te Japan i Južna Koreja također zainteresirani za suradnju s Iranom u području nuklearne energije.
Po riječima Rohanija, Kina uživa privilegiranu poziciju u Iranu. "Mi nikada ne zaboravljamo prijatelje koji su bili uz nas čak i u lošim vremenima", kazao je.
Najavio je da bi se bilateralne veze s Kinom trebale dodatno pojačati na predstojećem predsjedničkom summitu.
