Koliko god je najava referenduma u Republici Srpskoj kršenje Daytona, Hrvatska ima pripremljen scenarij i odgovore za sve što može uslijediti, prije svega kako bi zaštitila Hrvate u BiH", kazao je za hrvatski dnevnik, Jutarnji list iskusni hrvatski diplomat koji dobro poznaje odnose u regiji.
Ako Dodik i RS budu ustrajali na referendumu, moglo bi to pokrenuti snažnu diplomatsku inicijativu čime bi se ubrzalo sređivanje prilika unutar BiH. Bila bi to prigoda jasno artikulirati stajališta i ukazati na loš položaj hrvatskog naroda.
Zbog izvanrednih izbora u Hrvatskoj, o svemu što se događa u BiH nije se oglasila ni predsjednica Kitarović, jer ne želi da se to dovodi u predizborni kontekst. Reagirao je ministar vanjskih poslova, Miro Kovač, poručivši kako Hrvatskoj nije prihvatljiv najavljeni referendum i kako Zagreb očekuje kako će službeni Beograd Dodika odgovoriti od referenduma, što se ipak nije dogodilo.
Hrvatska je članica Vijeća za provedbu mira u BiH, koje je i samo reagiralo tražeći od vlasti RS-a da odustanu od referenduma.
Koliko god se činilo kako su hrvatske reakcije sramežljive i uopćene, diplomatski izvori uvjeravaju kako Zagreb budno prati zbivanja i postoji odgovor na svaku eventualnu situaciju do koje bi narednih dana moglo doći.
Kako dodaje Jutarnji, jednako je i kod političkog čelništva Hrvata u BiH.
Položaj hrvatskog naroda u BiH posljednjih se godina dramatično pogoršao, a sve ukazuje i na činjenicu kako su Hrvati ispali gubitnici i u drugom pokušaju stabilizacije Bosne i Hercegovine od Daytona do danas.
Zahtjev za referendumom izravni je udarac na Dayton, što međunarodna zajednica, nadajmo se, neće dopustiti. EU, Amerika i Rusija povremeno iskazuju zanimanje za BiH, no dramatični događaji u svijetu sve više pozornost odvraćaju drugamo. Jutarnji piše kako bi u slučaju referenduma Europa i Amerika mogle reagirati i to vrlo energično.
"Za Hrvate u BiH to bi moglo biti od koristi. Jasno bi mogli reći što ih sve muči i u kojem smislu trebaju korekcije Daytona da BiH ‘preživi’ kao država. Dosad su sve intervencije međunarodne zajednice bile posve blage i neefikasne, a ovaj put bi se neki pozitivni procesi napokon mogli dogoditi. A to bi onda mogli iskoristiti Hrvati u BiH, uz podršku Hrvatske kao supotpisnika Daytonskog sporazuma", tvrdi sugovornik Jutarnjeg.
Opći je stav da bi produžavanje ovakvog stanja u BiH za Hrvate bilo kobno, a BiH kao država ne bi mogla nastaviti put prema Europi, što je za hrvatski korpus od presudne važnosti. Zato Hrvatima, bez obzira na to što se sada događa, grubi udar na BiH kao jedinstvenu državu odgovara da se vrati fokus međunarodne zajednice makar i u tako dramatičnim okolnostima kao što su sada.
Hrvati naravno ne odobravaju najavljeni referendum, ali procjenjuju da je trenutačna radikalizacija stanja u državi i prilika da se stvari napokon postave na svoje mjesto.
U hrvatskom korpusu sve se češće spominje i mogućnost ponovnog zahtjeva za formiranje Herceg-Bosne, ako ovaj put reakcije međunarodne zajednice ne urode plodom i Dodik nastavi sa svojom politikom.
Hrvati su dosad u potpunosti prihvatili Dayton, nisu radili nikakve probleme, ali su i razočarani postupcima međunarodne zajednice koja je omogućila i Srbima i Bošnjacima da soliraju, što je u konačnici pogoršalo status hrvatskog naroda u toj državi. Bude li međunarodna zajednica omogućila Srbima da nastavak sadašnje politike koja u konačnici vodi i odcjepljenju RS-a, za hrvatski korpus neće biti drugog rješenja nego obnoviti ideju formiranja Herceg-Bosne.
Naravno, postoji i strah od novih sukoba u BiH. Republika Srpska postaje sve više zona ruskog utjecaja, a islamski fundamentalisti šire svoj utjecaj.
Kako piše Jutarnji, preko BiH se prelamaju mnogi interesi, regionalni, ali i širih razmjera, pa bi svako novo zaoštravanje koje međunarodna zajednica ne bi suzbila moglo voditi do novih sukoba. U tom slučaju Hrvati bi dali snažnu podršku NATO-u i međunarodnoj zajednici da se očuva jedinstvena BiH.
Opća je ocjena hrvatskih diplomata da je sadašnje stanje u BiH izuzetno teško, a hrvatski su diplomati i u stalnom kontaktu s Bruxellesom te europskim i euroatlanskim partnerima. Procjena je da će međunarodna zajednica, prije svega SAD i EU, naći adekvatne odgovore na sve što sada dolazi iz RS-a, a Hrvatska će, kao članica EU, aktivno sudjelovati u procesima stabilizacije BiH, koji omogućuju da ova zemlja zaista ostvari europsku budućnost, navodi se na kraju komentara Jutarnjeg lista. (prvi.tv)
Ako Dodik i RS budu ustrajali na referendumu, moglo bi to pokrenuti snažnu diplomatsku inicijativu čime bi se ubrzalo sređivanje prilika unutar BiH. Bila bi to prigoda jasno artikulirati stajališta i ukazati na loš položaj hrvatskog naroda.
Zbog izvanrednih izbora u Hrvatskoj, o svemu što se događa u BiH nije se oglasila ni predsjednica Kitarović, jer ne želi da se to dovodi u predizborni kontekst. Reagirao je ministar vanjskih poslova, Miro Kovač, poručivši kako Hrvatskoj nije prihvatljiv najavljeni referendum i kako Zagreb očekuje kako će službeni Beograd Dodika odgovoriti od referenduma, što se ipak nije dogodilo.
Hrvatska je članica Vijeća za provedbu mira u BiH, koje je i samo reagiralo tražeći od vlasti RS-a da odustanu od referenduma.
Koliko god se činilo kako su hrvatske reakcije sramežljive i uopćene, diplomatski izvori uvjeravaju kako Zagreb budno prati zbivanja i postoji odgovor na svaku eventualnu situaciju do koje bi narednih dana moglo doći.
Kako dodaje Jutarnji, jednako je i kod političkog čelništva Hrvata u BiH.
Položaj hrvatskog naroda u BiH posljednjih se godina dramatično pogoršao, a sve ukazuje i na činjenicu kako su Hrvati ispali gubitnici i u drugom pokušaju stabilizacije Bosne i Hercegovine od Daytona do danas.
Zahtjev za referendumom izravni je udarac na Dayton, što međunarodna zajednica, nadajmo se, neće dopustiti. EU, Amerika i Rusija povremeno iskazuju zanimanje za BiH, no dramatični događaji u svijetu sve više pozornost odvraćaju drugamo. Jutarnji piše kako bi u slučaju referenduma Europa i Amerika mogle reagirati i to vrlo energično.
"Za Hrvate u BiH to bi moglo biti od koristi. Jasno bi mogli reći što ih sve muči i u kojem smislu trebaju korekcije Daytona da BiH ‘preživi’ kao država. Dosad su sve intervencije međunarodne zajednice bile posve blage i neefikasne, a ovaj put bi se neki pozitivni procesi napokon mogli dogoditi. A to bi onda mogli iskoristiti Hrvati u BiH, uz podršku Hrvatske kao supotpisnika Daytonskog sporazuma", tvrdi sugovornik Jutarnjeg.
Opći je stav da bi produžavanje ovakvog stanja u BiH za Hrvate bilo kobno, a BiH kao država ne bi mogla nastaviti put prema Europi, što je za hrvatski korpus od presudne važnosti. Zato Hrvatima, bez obzira na to što se sada događa, grubi udar na BiH kao jedinstvenu državu odgovara da se vrati fokus međunarodne zajednice makar i u tako dramatičnim okolnostima kao što su sada.
Hrvati naravno ne odobravaju najavljeni referendum, ali procjenjuju da je trenutačna radikalizacija stanja u državi i prilika da se stvari napokon postave na svoje mjesto.
U hrvatskom korpusu sve se češće spominje i mogućnost ponovnog zahtjeva za formiranje Herceg-Bosne, ako ovaj put reakcije međunarodne zajednice ne urode plodom i Dodik nastavi sa svojom politikom.
Hrvati su dosad u potpunosti prihvatili Dayton, nisu radili nikakve probleme, ali su i razočarani postupcima međunarodne zajednice koja je omogućila i Srbima i Bošnjacima da soliraju, što je u konačnici pogoršalo status hrvatskog naroda u toj državi. Bude li međunarodna zajednica omogućila Srbima da nastavak sadašnje politike koja u konačnici vodi i odcjepljenju RS-a, za hrvatski korpus neće biti drugog rješenja nego obnoviti ideju formiranja Herceg-Bosne.
Naravno, postoji i strah od novih sukoba u BiH. Republika Srpska postaje sve više zona ruskog utjecaja, a islamski fundamentalisti šire svoj utjecaj.
Kako piše Jutarnji, preko BiH se prelamaju mnogi interesi, regionalni, ali i širih razmjera, pa bi svako novo zaoštravanje koje međunarodna zajednica ne bi suzbila moglo voditi do novih sukoba. U tom slučaju Hrvati bi dali snažnu podršku NATO-u i međunarodnoj zajednici da se očuva jedinstvena BiH.
Opća je ocjena hrvatskih diplomata da je sadašnje stanje u BiH izuzetno teško, a hrvatski su diplomati i u stalnom kontaktu s Bruxellesom te europskim i euroatlanskim partnerima. Procjena je da će međunarodna zajednica, prije svega SAD i EU, naći adekvatne odgovore na sve što sada dolazi iz RS-a, a Hrvatska će, kao članica EU, aktivno sudjelovati u procesima stabilizacije BiH, koji omogućuju da ova zemlja zaista ostvari europsku budućnost, navodi se na kraju komentara Jutarnjeg lista. (prvi.tv)
