Nakon meksičkog zida, uskoro se počinje graditi još jedan zid, i to na Krimu. Naime, granična služba Republike Krim objavila je poziv izvođačima za gradnju 50 kilometara dugog zida koji bi fizički odvojio Krim od Ukrajine.
Senzori za vibracije
Prema specifikacijama iz natječaja, “Krimski zid” bit će visok dva metra, rok dovršetka je srpanj 2018. godine, a trošak gradnje je oko tri i pol milijuna dolara
– Zahvat je potrebno izvesti na način da barijera bude sastavljena od fizičkih prepreka koje bi onemogućile prelazak i štitile objekte iza granice, ali i od elemenata i struktura koje sadrže senzore koji mogu otkriti vibracije i radiovalove – piše u dokumentaciji objavljenoj na internetskoj stranici granične službe.
Prema njihovu objašnjenju, zid podižu zbog “zaštite stanovnika Krima”, ali i “zaštite sve većeg broja turista koji dolaze na poluotok od mogućih terorističkih napada”. Upravo je Krim najveći kamen spoticanja između Rusije i Ukrajine u kojoj već tri godine traje pobuna proruskog stanovništva u istočnom dijelu zemlje. U vrijeme izbijanja sukoba, Rusija je u ožujku 2014. godine anektirala poluotok i proglasila ga svojim teritorijem, dok istovremeno tvrdi da s pobunom u istočnom dijelu Ukrajine nema prevelike veze, prenosi Večernji.ba
Zbog aneksije Krima Rusiji su 2014. uvedene i međunarodne sankcije koje su se, barem u okviru Europske unije, pokazale kontraproduktivnima. Naime, uvedene mjere nanijele su više štete zemljama EU nego samoj Rusiji koja je, između ostalog, uvela zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz europskih zemalja. Moskva je u posljednje dvije godine uložila golem novac u integraciju Krima i gradnju prometne infrastrukture.
U tijeku je i gradnja mosta kojim će se poluotok povezati s ruskim kopnom. Aneksiju je većina stanovnika Krima dočekala s odobravanjem (97 posto glasalo je za odcjepljenje od Ukrajine), pogotovo imajući na umu da je do 1954. godine poluotok i službeno pripadao Rusiji.
Te ga je godine, neposredno nakon Staljinove smrti, u vrijeme dok je SSSR-om vladao Nikita Hruščov, sovjetski vrhovni sovjet, dekretom predao Ukrajini.
Domoljublje i ponos
U posljednjih pedesetak godina na Krimu se razvijao turizam. Prvo u okviru SSSR-a, a potom u Ukrajini, kada je poluotok postao omiljeno turističko odredište za milijune posjetitelja. I nakon aneksije Rusija je snažno nastavila podupirati turizam na Krimu kao jedan od vodećih izvora prihoda ove pokrajine. Tako je i Vladimir Putin, neposredno nakon uvođenja sankcija 2014., pozvao sve Ruse da ne idu na ljetovanje na zapad, već da dođu na Krim koji im, kako je ustvrdio tom prilikom, ima puno toga za ponuditi, apelirajući pri tome na njihovo domoljublje i nacionalni ponos Rusa.
Senzori za vibracije
Prema specifikacijama iz natječaja, “Krimski zid” bit će visok dva metra, rok dovršetka je srpanj 2018. godine, a trošak gradnje je oko tri i pol milijuna dolara
– Zahvat je potrebno izvesti na način da barijera bude sastavljena od fizičkih prepreka koje bi onemogućile prelazak i štitile objekte iza granice, ali i od elemenata i struktura koje sadrže senzore koji mogu otkriti vibracije i radiovalove – piše u dokumentaciji objavljenoj na internetskoj stranici granične službe.
Prema njihovu objašnjenju, zid podižu zbog “zaštite stanovnika Krima”, ali i “zaštite sve većeg broja turista koji dolaze na poluotok od mogućih terorističkih napada”. Upravo je Krim najveći kamen spoticanja između Rusije i Ukrajine u kojoj već tri godine traje pobuna proruskog stanovništva u istočnom dijelu zemlje. U vrijeme izbijanja sukoba, Rusija je u ožujku 2014. godine anektirala poluotok i proglasila ga svojim teritorijem, dok istovremeno tvrdi da s pobunom u istočnom dijelu Ukrajine nema prevelike veze, prenosi Večernji.ba
Zbog aneksije Krima Rusiji su 2014. uvedene i međunarodne sankcije koje su se, barem u okviru Europske unije, pokazale kontraproduktivnima. Naime, uvedene mjere nanijele su više štete zemljama EU nego samoj Rusiji koja je, između ostalog, uvela zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz europskih zemalja. Moskva je u posljednje dvije godine uložila golem novac u integraciju Krima i gradnju prometne infrastrukture.
U tijeku je i gradnja mosta kojim će se poluotok povezati s ruskim kopnom. Aneksiju je većina stanovnika Krima dočekala s odobravanjem (97 posto glasalo je za odcjepljenje od Ukrajine), pogotovo imajući na umu da je do 1954. godine poluotok i službeno pripadao Rusiji.
Te ga je godine, neposredno nakon Staljinove smrti, u vrijeme dok je SSSR-om vladao Nikita Hruščov, sovjetski vrhovni sovjet, dekretom predao Ukrajini.
Domoljublje i ponos
U posljednjih pedesetak godina na Krimu se razvijao turizam. Prvo u okviru SSSR-a, a potom u Ukrajini, kada je poluotok postao omiljeno turističko odredište za milijune posjetitelja. I nakon aneksije Rusija je snažno nastavila podupirati turizam na Krimu kao jedan od vodećih izvora prihoda ove pokrajine. Tako je i Vladimir Putin, neposredno nakon uvođenja sankcija 2014., pozvao sve Ruse da ne idu na ljetovanje na zapad, već da dođu na Krim koji im, kako je ustvrdio tom prilikom, ima puno toga za ponuditi, apelirajući pri tome na njihovo domoljublje i nacionalni ponos Rusa.
