Kardinal Vinko Puljić kazao je kako vjerojatno neće više zvati člana Predsjedništva BiH Željka Komšić na božićni i uskrsni prijem.
''Mi znademo da on nikad nije pozitivno govorio o Hrvatima i katolicima. On nosi u sebi jednu averziju prema nama. I ja se ne mogu načuditi odakle mu ta odbojnost (...) Ovim on zapravo pokazuje što nosi u sebi'', kazao je kardinal u intervjuu za Nedjelja.ba.
Crkva ne moli za ustaše
Vratio se na temu održane mise u Sarajevu za žrtve bleiburške tragedije naglasivši kako su ljudi iz njegove propovijedi mogli saznati da je on molio za sve stradale, za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća i na neki način za pokojne. ''To je moja dužnost kao vjernika – moliti za sve pokojne'', istaknuo je.
Osvrćući se na Rezoluciju o poštivanju žrtava ustaškog režima, koja je usvojena u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a kojom se zabranjuju komemoracije žrtvama Bleiburga na prostoru BiH, nadbiskup Puljić je rekao kako, uz dužno poštovanje politici – ona ima svoja razmišljanja, a Crkva svoja.
''Crkva ne moli za ustaše, Crkva ne moli za zločince, moli za ljude koji su žrtva, moli na neki način za njihove duše. Mi, time što molimo za pokojne, ne stavljamo se u njihovu prosudu i osudu, nego jednostavno molimo, to je naša kršćanska dužnost. Nisam upoznat s tom Rezolucijom, ali ako su to napravili mislim da je nisu napravili iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini. I ja sam protiv ideologije ustaštva i također komunizma, koji je pravio zlo, i nacizma, to je razumljivo. Ali ne može nešto biti važnije od molitve kršćanske za duše'', kazao je kardinal Puljić.
Istaknuo je da nije mogao vjerovati da netko uzima za pravo određivati mu hoće li imati misu ili ne.
''To je, na neki način, zadiranje u područje na koje nema pravo. I zato nisam smatrao – mogli smo razgovarati – da ja trebam odustati od mise. Prvo, to je tako sastavni dio moje službe – ako mi zabrani misu onda ja nemam razloga postojanja ovdje'', kazao je.
Međureligijski odnosi
Komentirajući odnos njegovih kolega iz Međureligijskog vijeća kazao je, između ostalog, kako razumije Jakoba Fincija i sve židove u Sarajevu koji su zaista doživjeli tragediju, koju, naglasio je, nitko ne niječe, i ne smije nijekati, jer je to zločin – nijekati zločine.
"Ja razumijem da je to njihova bol, međutim, isto tako očekujem da i oni razumiju kako i mi imamo bol. Jer u BiH, skoro pa nije bilo obitelji da netko u njoj nije stradao. Ako ne iz toga povratka s Bleiburga – jest kad su preuzeli vlas – onda ih je po noći jednostavno 'noć progutala'. Mi to ne možemo zanijekati'', kazao je.
Priznajući kako mu je teško komentirati žestoku reakciju mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma, koji je cjelokupan događaj nazvao 'dovođenje Bleiburga u Sarajevo' i obznanio prekid svih odnosa, kardinal Puljić je najprije naglasio kako je jako iznenađen njegovom reakcijom.
''Nije bio fer što je išao prvo u javnost, nego sa mnom razgovarao. Mislim da mi – htjeli ne htjeli – nama je ovdje zajedno živjeti (...) Stalno govorim: treba imati hrabrosti pa svatko svoje dvorište očistiti, a smeće ne bacati u tuđe dvorište. I to bi bilo red kako bi se stvorilo međusobno povjerenje'', naglasio je.
Žalosno
Jedini koji je pokušao amortizirati situaciju i stvari usmjeriti u drugom tijeku, bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović.
Neovisno što je u razgovoru za Glas Amerike, napravio sebi političku odstupnicu spomenuvši kako je odgovornost ''adresirana na krivu adresu'', istaknuo je: ''Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima''. Puljić je istaknuo da toga nije bilo, da bi bilo puno gore.
''Ja ipak gosp. reisa doživljavam kao čovjeka vjere i on je to iz vjere govorio. Tako da to duboko cijenim, jer zapravo pitanje je: nastupamo li mi iz pozicije politike, interesa ili iz vjere?! On je baš sad, u ovome vremenu kada je mjesec ramazan, kao vjernik nastupio i tu mu odajem priznanje i zahvalnost'', kazao je.
Kazao je kako mu je bilo žalosno vidjeti policiju koja je blokirala sve oko katedrale za vrijeme mise 16. svibnja.
''Istinski sam zahvalan ljudima koji su vjerojatno imali dovoljno informacija – nisu oni napravili to napamet. Stvorili su zaista jedan prostor sigurnosti. Ja sam zato osjećao isti dan im zahvaliti, ali me duboko duša boljela jer time zapravo šalje se poruka: vama ovdje više nema mjesta. Zato bih htio ohrabriti, da se ljudi ne prepadnu – ima nam mjesta! Ovdje smo kod kuće'', kazao je kardinal Puljić.
''Mi znademo da on nikad nije pozitivno govorio o Hrvatima i katolicima. On nosi u sebi jednu averziju prema nama. I ja se ne mogu načuditi odakle mu ta odbojnost (...) Ovim on zapravo pokazuje što nosi u sebi'', kazao je kardinal u intervjuu za Nedjelja.ba.
Crkva ne moli za ustaše
Vratio se na temu održane mise u Sarajevu za žrtve bleiburške tragedije naglasivši kako su ljudi iz njegove propovijedi mogli saznati da je on molio za sve stradale, za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća i na neki način za pokojne. ''To je moja dužnost kao vjernika – moliti za sve pokojne'', istaknuo je.
Osvrćući se na Rezoluciju o poštivanju žrtava ustaškog režima, koja je usvojena u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a kojom se zabranjuju komemoracije žrtvama Bleiburga na prostoru BiH, nadbiskup Puljić je rekao kako, uz dužno poštovanje politici – ona ima svoja razmišljanja, a Crkva svoja.
''Crkva ne moli za ustaše, Crkva ne moli za zločince, moli za ljude koji su žrtva, moli na neki način za njihove duše. Mi, time što molimo za pokojne, ne stavljamo se u njihovu prosudu i osudu, nego jednostavno molimo, to je naša kršćanska dužnost. Nisam upoznat s tom Rezolucijom, ali ako su to napravili mislim da je nisu napravili iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini. I ja sam protiv ideologije ustaštva i također komunizma, koji je pravio zlo, i nacizma, to je razumljivo. Ali ne može nešto biti važnije od molitve kršćanske za duše'', kazao je kardinal Puljić.
Istaknuo je da nije mogao vjerovati da netko uzima za pravo određivati mu hoće li imati misu ili ne.
''To je, na neki način, zadiranje u područje na koje nema pravo. I zato nisam smatrao – mogli smo razgovarati – da ja trebam odustati od mise. Prvo, to je tako sastavni dio moje službe – ako mi zabrani misu onda ja nemam razloga postojanja ovdje'', kazao je.
Međureligijski odnosi
Komentirajući odnos njegovih kolega iz Međureligijskog vijeća kazao je, između ostalog, kako razumije Jakoba Fincija i sve židove u Sarajevu koji su zaista doživjeli tragediju, koju, naglasio je, nitko ne niječe, i ne smije nijekati, jer je to zločin – nijekati zločine.
"Ja razumijem da je to njihova bol, međutim, isto tako očekujem da i oni razumiju kako i mi imamo bol. Jer u BiH, skoro pa nije bilo obitelji da netko u njoj nije stradao. Ako ne iz toga povratka s Bleiburga – jest kad su preuzeli vlas – onda ih je po noći jednostavno 'noć progutala'. Mi to ne možemo zanijekati'', kazao je.
Priznajući kako mu je teško komentirati žestoku reakciju mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma, koji je cjelokupan događaj nazvao 'dovođenje Bleiburga u Sarajevo' i obznanio prekid svih odnosa, kardinal Puljić je najprije naglasio kako je jako iznenađen njegovom reakcijom.
''Nije bio fer što je išao prvo u javnost, nego sa mnom razgovarao. Mislim da mi – htjeli ne htjeli – nama je ovdje zajedno živjeti (...) Stalno govorim: treba imati hrabrosti pa svatko svoje dvorište očistiti, a smeće ne bacati u tuđe dvorište. I to bi bilo red kako bi se stvorilo međusobno povjerenje'', naglasio je.
Žalosno
Jedini koji je pokušao amortizirati situaciju i stvari usmjeriti u drugom tijeku, bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović.
Neovisno što je u razgovoru za Glas Amerike, napravio sebi političku odstupnicu spomenuvši kako je odgovornost ''adresirana na krivu adresu'', istaknuo je: ''Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima''. Puljić je istaknuo da toga nije bilo, da bi bilo puno gore.
''Ja ipak gosp. reisa doživljavam kao čovjeka vjere i on je to iz vjere govorio. Tako da to duboko cijenim, jer zapravo pitanje je: nastupamo li mi iz pozicije politike, interesa ili iz vjere?! On je baš sad, u ovome vremenu kada je mjesec ramazan, kao vjernik nastupio i tu mu odajem priznanje i zahvalnost'', kazao je.
Kazao je kako mu je bilo žalosno vidjeti policiju koja je blokirala sve oko katedrale za vrijeme mise 16. svibnja.
''Istinski sam zahvalan ljudima koji su vjerojatno imali dovoljno informacija – nisu oni napravili to napamet. Stvorili su zaista jedan prostor sigurnosti. Ja sam zato osjećao isti dan im zahvaliti, ali me duboko duša boljela jer time zapravo šalje se poruka: vama ovdje više nema mjesta. Zato bih htio ohrabriti, da se ljudi ne prepadnu – ima nam mjesta! Ovdje smo kod kuće'', kazao je kardinal Puljić.
