Prvi put u povijesti mjerenja na vrhu Grenlanda padala je kiša, a ne snijeg.
Temperature na vrhu Grenlanda (3200 metara nadmorske visine) su tijekom vikenda porasle iznad nule, a topli zrak potaknuo je padanje ekstremne kiše, koja je izbacila 7 milijardi tona vode na ledenu ploču.
Radilo se o najvećoj količini oborina na ledenoj ploči od početka mjerenja, 1950. godine, a u nedjelju je količina izgubljene ledene mase bila sedam puta veća od normalne za ovo doba godine.
Izgubili smo oko 28 bilijuna tona leda od sredine 1990-ih
Kako klimatske promjene, uzrokovane ljudskim aktivnostima, zagrijavaju planet, dolazi do sve većeg gubitka ledene površine. Prema izvješću UN-a o klimi objavljenom ovog mjeseca, sagorijevanje fosilnih goriva dovelo je u posljednja dva desetljeća do topljenja Grenlanda.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Cryosphere pokazalo je da je od sredine 1990-ih naš planet izgubio nevjerojatnih 28 bilijuna tona leda, od čega velik dio s Arktika, uključujući pritom i ledenu ploču Grenlanda.
Jennifer Mercer, voditeljica programa Ureda za polarne programe pri Nacionalnoj zakladi za znanost, smatra da će kiša trajno utjecati na svojstva snijega, stvarajući koru koja će apsorbirati više energije od Sunca, sve dok ne bude zatrpana snijegom.
Temperature na vrhu Grenlanda (3200 metara nadmorske visine) su tijekom vikenda porasle iznad nule, a topli zrak potaknuo je padanje ekstremne kiše, koja je izbacila 7 milijardi tona vode na ledenu ploču.
Radilo se o najvećoj količini oborina na ledenoj ploči od početka mjerenja, 1950. godine, a u nedjelju je količina izgubljene ledene mase bila sedam puta veća od normalne za ovo doba godine.
Izgubili smo oko 28 bilijuna tona leda od sredine 1990-ih
Kako klimatske promjene, uzrokovane ljudskim aktivnostima, zagrijavaju planet, dolazi do sve većeg gubitka ledene površine. Prema izvješću UN-a o klimi objavljenom ovog mjeseca, sagorijevanje fosilnih goriva dovelo je u posljednja dva desetljeća do topljenja Grenlanda.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Cryosphere pokazalo je da je od sredine 1990-ih naš planet izgubio nevjerojatnih 28 bilijuna tona leda, od čega velik dio s Arktika, uključujući pritom i ledenu ploču Grenlanda.
Jennifer Mercer, voditeljica programa Ureda za polarne programe pri Nacionalnoj zakladi za znanost, smatra da će kiša trajno utjecati na svojstva snijega, stvarajući koru koja će apsorbirati više energije od Sunca, sve dok ne bude zatrpana snijegom.
