Za paulovniju, kraljevsko drvo iz Kine, do prije nekoliko godina u Bosni i Hercegovini nije se ni znalo, a sada niču plantaže po cijeloj zemlji.
Paulovnija, sibirski limun, indijski ginseng, mini kiwi, crni gođi, tamarilu, narandžilu samo su neka od sjemena i sadnica koje iz hobija uzgaja i prodaje profesor njemačkog i hrvatskog jezika iz Mostara Mišo Pušić. U njegovom egzotičnom vrtu ponajviše se izdvaja paulovnija, najbrže rastuće drvo na svijetu. Za sedam godina drvo naraste do 20-25 metara.
Drvo je prepoznato kao dobra investicija. Nakon što se posječe, moguće ga je iskoristiti tri puta jer će nakon svake sječe mladice ponovno nicati i brzo se ponovo pretvarati u stablo. Osim početnog ulaganja u kupnju zemljišta i sadnju, nema naknadnih ulaganja sljedećih tridesetak godina.
Osim za ogrjev, drvo služi za izradu glazbala, lijesova, namještaja, peleta, bioetanola. Zbog visokog udjela bjelančevina i mikroelemenata koristi se i kao stočna hrana. Paulovnija je medonosno drvo, a cvjetovi se koriste u farmaceutskoj industriji. Unatoč tome, BiH za sada ne potiče sadnju. (nasa tv)
Paulovnija, sibirski limun, indijski ginseng, mini kiwi, crni gođi, tamarilu, narandžilu samo su neka od sjemena i sadnica koje iz hobija uzgaja i prodaje profesor njemačkog i hrvatskog jezika iz Mostara Mišo Pušić. U njegovom egzotičnom vrtu ponajviše se izdvaja paulovnija, najbrže rastuće drvo na svijetu. Za sedam godina drvo naraste do 20-25 metara.
Drvo je prepoznato kao dobra investicija. Nakon što se posječe, moguće ga je iskoristiti tri puta jer će nakon svake sječe mladice ponovno nicati i brzo se ponovo pretvarati u stablo. Osim početnog ulaganja u kupnju zemljišta i sadnju, nema naknadnih ulaganja sljedećih tridesetak godina.
Osim za ogrjev, drvo služi za izradu glazbala, lijesova, namještaja, peleta, bioetanola. Zbog visokog udjela bjelančevina i mikroelemenata koristi se i kao stočna hrana. Paulovnija je medonosno drvo, a cvjetovi se koriste u farmaceutskoj industriji. Unatoč tome, BiH za sada ne potiče sadnju. (nasa tv)
