Građani Bosne i Hercegovine krajem prošle godine kod banaka u su bili zaduženi 8,61 milijardu KM.
Radi se o kreditima stanovništva kod komercijalnih banaka, piše Večernji list BiH.
Kada se uzme u obzir da u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi malo više od 3,5 milijuna ljudi, a zaduženost je viša od osam milijardi, dobije se podatak da je svaki građanin BiH zadužen oko 2300 KM.
Zadužuju se na sve strane
U udrugama potrošača potvrđuju da se građani sve više zadužuju, i to na sve strane – kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Prvi krug zaduživanja je onaj za tekuću potrošnju, s obzirom na neumoljivu statistiku da su za mjesečne troškove života potrebne više od dvije prosječne plaće.
Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi, kao što su iznenadne posjete liječniku, hitne popravke u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje.
U posljednjem slučaju bh. građani pomoć traže od rođaka, prijatelja, susjeda…
Kada im novac hitno zatreba, gotovo polovina građana BiH za pomoć će se obratiti nekom iz obitelji, dok će desetak posto novac tražiti od poslodavca, što je daleko više od postotka onih koji će posegnuti za kreditom u nekoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji.
Ovo su potvrdila istraživanja stranih agencija, koje su došle do rezultata da će, kad im hitno zatreba gotovina, čak 49 posto građana BiH na vrata zakucati nekom od rodbine, da bi izbjegli “obijati” druge pragove, prije svega one “bankarske”.
Zanimljivo je, međutim, da će se kudikamo prije za novčanu pomoć obratiti i svom poslodavcu, nego što će se “prelomiti” kreditno zadužiti u bankama pa čak i po prilično povoljnim kamatnim stopama. Istraživanja su pokazala i da čak 73,1 posto stanovništva u BiH redovito posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 maraka.
Trošak hrane 700 KM
Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da prosječna plaća iznosi 840 maraka, a da za manje od 700 KM, koliko iznosi trošak za prehranu, radi više od polovine zaposlenih.
Najmanje polovina stanovništva nije u mogućnosti redovno održavati tekuću potrošnju. Zbog toga su se prisiljeni zaduživati pa da kad prime plaće ili mirovine, vraćaju dug i tako rade svaki mjesec. Oni kojima treba više novca uglavnom moraju dizati kredite jer su rijetki prijatelji koji im mogu pomoći. Ljudi kojima treba manje novca, uglavnom za neki neplanirani trošak, mogu se snaći kod rodbine i ostalih bliskih osoba, kazali su glasu Srpske u udrugama potrošača.
Kredite u BiH građani podižu kako bi osigurali životne namirnice i zadovoljili svakodnevne potrebe, dok se rijetki odlučuju na neke velike investicije. To se vidi i u strukturi kredita u kojoj je sve više onih potrošačkih i nenamjenskih kredita, kao i kartičnih.
Radi se o kreditima stanovništva kod komercijalnih banaka, piše Večernji list BiH.
Kada se uzme u obzir da u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi malo više od 3,5 milijuna ljudi, a zaduženost je viša od osam milijardi, dobije se podatak da je svaki građanin BiH zadužen oko 2300 KM.
Zadužuju se na sve strane
U udrugama potrošača potvrđuju da se građani sve više zadužuju, i to na sve strane – kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Prvi krug zaduživanja je onaj za tekuću potrošnju, s obzirom na neumoljivu statistiku da su za mjesečne troškove života potrebne više od dvije prosječne plaće.
Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi, kao što su iznenadne posjete liječniku, hitne popravke u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje.
U posljednjem slučaju bh. građani pomoć traže od rođaka, prijatelja, susjeda…
Kada im novac hitno zatreba, gotovo polovina građana BiH za pomoć će se obratiti nekom iz obitelji, dok će desetak posto novac tražiti od poslodavca, što je daleko više od postotka onih koji će posegnuti za kreditom u nekoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji.
Ovo su potvrdila istraživanja stranih agencija, koje su došle do rezultata da će, kad im hitno zatreba gotovina, čak 49 posto građana BiH na vrata zakucati nekom od rodbine, da bi izbjegli “obijati” druge pragove, prije svega one “bankarske”.
Zanimljivo je, međutim, da će se kudikamo prije za novčanu pomoć obratiti i svom poslodavcu, nego što će se “prelomiti” kreditno zadužiti u bankama pa čak i po prilično povoljnim kamatnim stopama. Istraživanja su pokazala i da čak 73,1 posto stanovništva u BiH redovito posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 maraka.
Trošak hrane 700 KM
Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da prosječna plaća iznosi 840 maraka, a da za manje od 700 KM, koliko iznosi trošak za prehranu, radi više od polovine zaposlenih.
Najmanje polovina stanovništva nije u mogućnosti redovno održavati tekuću potrošnju. Zbog toga su se prisiljeni zaduživati pa da kad prime plaće ili mirovine, vraćaju dug i tako rade svaki mjesec. Oni kojima treba više novca uglavnom moraju dizati kredite jer su rijetki prijatelji koji im mogu pomoći. Ljudi kojima treba manje novca, uglavnom za neki neplanirani trošak, mogu se snaći kod rodbine i ostalih bliskih osoba, kazali su glasu Srpske u udrugama potrošača.
Kredite u BiH građani podižu kako bi osigurali životne namirnice i zadovoljili svakodnevne potrebe, dok se rijetki odlučuju na neke velike investicije. To se vidi i u strukturi kredita u kojoj je sve više onih potrošačkih i nenamjenskih kredita, kao i kartičnih.
