Šljive su jedna od najpopularnijih vrsta voćki u mnogim dijelovima svijeta, a zaštita šljivika tijekom cvjetanja i nakon cvatnje od vitalnog je značaja za postizanje dobrog uroda. U ovom članku portal Agrosavjet istražuje neke od najboljih praksi za zaštitu šljivika tijekom cvjetanja i nakon precvjetavanja.
Cvjetanje šljiva događa se u proljeće, kada se biljka budi iz zimskog mirovanja i počinje stvarati cvjetove. Ovaj je period ključan za budući urod šljiva, ali također je vrijeme kada su biljke izložene brojnim štetnim faktorima. Najčešći problemi s kojima se susreću šljive tijekom cvjetanja su mraz, štetnici i bolesti.
Mraz je jedan od najvećih problema koji mogu oštetiti cvjetove šljiva. Ako su temperature preniske, cvjetovi mogu patiti, što može dovesti do lošeg uroda ili čak potpunog neuspjeha. Da bi se to spriječilo, preporučuje se redovito praćenje vremenske prognoze kako bi se moglo pravovremeno reagirati.
Direktne mjere zaštite podrazumijevaju sprječavanje štetnog djelovanja mrazeva kada se oni pojave. Ovdje spadaju: zagrijavanje, zamagljivanje, miješanje zraka, orošavanje i zadimljavanje.
Orošavanje je najefikasnija direktna mjera borbe protiv mrazeva. Međutim, i ova mjera je skupa, jer zahtijeva postavljanje stacioniranog sistema za pravljenje vještačke kiše. Sistem za orošavanje (tzv. antifros sistem) sastoji se od crijeva i rasprskivača koji su obično postavljeni iznad stabla. U novije vrijeme se sreću i konstrukcije kod kojih su rasprskivači postavljeni ispod stabla. Sistem se uključuje kada temperatura padne ispod 0°C. Orošavanje prestaje kada led počne da se topi. Za optimalan nivo zaštite obično je potrebno oko 30 – 45 m³/ha vode za 1 sat prskanja.
Štetnici poput lisnih uši i šljivine osice također predstavljaju ozbiljan problem za šljive tijekom cvjetanja. Ovi insekti hrane se cvjetovima i mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja koja će dovesti do manjeg uroda ili potpunog neuspjeha. Preventivne mjere poput prskanja fungicida ili primjene bioloških metoda poput puštanja predatora poput insekata koji se hrane štetnicima mogu pomoći u zaštiti šljiva.
Bolesti poput šljivine krastavosti, monilije i bakterijske truleži također su uobičajeni problemi s kojima se suočavaju šljive tijekom cvjetanja. Ove bolesti mogu uzrokovati truljenje plodova, deformaciju cvjetova i druge probleme koji će dovesti do manjeg uroda ili potpunog neuspjeha. Zaštita se obično provodi primjenom fungicida, ali redovno uklanjanje zaraženih dijelova biljke i redovno održavanje šljivika može pomoći u sprečavanju širenja bolesti.
Nakon što se šljive ocvjetaju, biljke su i dalje izložene brojnim štetnim čimbenicima koji mogu ugroziti urod i zdravlje stabla te je potrebno pratiti rast i razvoj bolesti i štetočina tijekom sezone i pravovremeno reagirati.
Cvjetanje šljiva događa se u proljeće, kada se biljka budi iz zimskog mirovanja i počinje stvarati cvjetove. Ovaj je period ključan za budući urod šljiva, ali također je vrijeme kada su biljke izložene brojnim štetnim faktorima. Najčešći problemi s kojima se susreću šljive tijekom cvjetanja su mraz, štetnici i bolesti.
Mraz je jedan od najvećih problema koji mogu oštetiti cvjetove šljiva. Ako su temperature preniske, cvjetovi mogu patiti, što može dovesti do lošeg uroda ili čak potpunog neuspjeha. Da bi se to spriječilo, preporučuje se redovito praćenje vremenske prognoze kako bi se moglo pravovremeno reagirati.
Direktne mjere zaštite podrazumijevaju sprječavanje štetnog djelovanja mrazeva kada se oni pojave. Ovdje spadaju: zagrijavanje, zamagljivanje, miješanje zraka, orošavanje i zadimljavanje.
Orošavanje je najefikasnija direktna mjera borbe protiv mrazeva. Međutim, i ova mjera je skupa, jer zahtijeva postavljanje stacioniranog sistema za pravljenje vještačke kiše. Sistem za orošavanje (tzv. antifros sistem) sastoji se od crijeva i rasprskivača koji su obično postavljeni iznad stabla. U novije vrijeme se sreću i konstrukcije kod kojih su rasprskivači postavljeni ispod stabla. Sistem se uključuje kada temperatura padne ispod 0°C. Orošavanje prestaje kada led počne da se topi. Za optimalan nivo zaštite obično je potrebno oko 30 – 45 m³/ha vode za 1 sat prskanja.
Štetnici poput lisnih uši i šljivine osice također predstavljaju ozbiljan problem za šljive tijekom cvjetanja. Ovi insekti hrane se cvjetovima i mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja koja će dovesti do manjeg uroda ili potpunog neuspjeha. Preventivne mjere poput prskanja fungicida ili primjene bioloških metoda poput puštanja predatora poput insekata koji se hrane štetnicima mogu pomoći u zaštiti šljiva.
Bolesti poput šljivine krastavosti, monilije i bakterijske truleži također su uobičajeni problemi s kojima se suočavaju šljive tijekom cvjetanja. Ove bolesti mogu uzrokovati truljenje plodova, deformaciju cvjetova i druge probleme koji će dovesti do manjeg uroda ili potpunog neuspjeha. Zaštita se obično provodi primjenom fungicida, ali redovno uklanjanje zaraženih dijelova biljke i redovno održavanje šljivika može pomoći u sprečavanju širenja bolesti.
Nakon što se šljive ocvjetaju, biljke su i dalje izložene brojnim štetnim čimbenicima koji mogu ugroziti urod i zdravlje stabla te je potrebno pratiti rast i razvoj bolesti i štetočina tijekom sezone i pravovremeno reagirati.
