Nakon višegodišnjih nesuglasica o radu Suda BiH i na čudan način donesenom zakonu, konačno se prešlo u novu fazu sporazumijevanja pa se osnivanje višeg suda BiH vidi kao izlazak iz ove pat i krajnje pravno upitne pozicije da jedan sud donosi odluke u oba stupnja, piše Večernji list BiH.
Jedan sud
Ta činjenica Sudu BiH daje de facto poziciju ad hock suda koji, pak, zajedno s njegovom proširenom nadležnošću te krajnje upitnom profesionalnosti Tužiteljstva BiH služi kao savršeno mjesto za vođenje i provođenje montiranih političkih i drugih procesa, kao što su bili slučajevi Čović, Jelavić, Šarović… Nakon posljednjeg susreta u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, koji je na inicijativu EU pokrenut nakon prve najave referenduma o pravosuđu u Republici Srpskoj, iskristaliziralo se stajalište kako je osnivanje suda neovisnog o sadašnjem Sudu BiH pitanje o kojemu makar ne postoje prijepori. Dva su aktualna zakonska prijedloga koji najavljuje uspostavu višeg suda u BiH. Jedan je iz Republike Srpske gdje eksplicitno stoji kako bi sjedište budućeg višeg suda trebalo biti u Banjoj Luci, dok je drugi prijedlog Ministarstva pravosuđa u kojem sjedište nije napisano, ali se ne isključuje mogućnost da to bude Mostar, za što se svojedobno zauzimalo Ministarstvo pravosuđa. No, odluka o tome će zasigurno biti političke naravi i predmet novih sporenja, s obzirom na to da bošnjačke stranke smatraju kako bi sjedište i toga suda trebalo biti u Sarajevu, a “profesionalci” iz Suda BiH imaju jednak stav kao i bošnjačke stranke ističući kako bi bilo puno praktičnije imati sudove jedan nadomak drugog, a kao ključni motiv navode kako bi bilo komplicirano i skupo cijele sudske spise i dokazne predmete prevoziti više desetaka kilometara dalje.
Proširena nadležnost
U ovome slučaju najvažnija stvar pri uspostavi višeg suda BiH bit će ispunjenje pravde jer je u demokratskom svijetu nezamislivo i proturječno, osim tek u slučaju Haaškoga suda koji je bio ad hock sud za prostor bivše Jugoslavije, da jedan sud presuđuje u dva različita stupnja presude pa se u BiH počelo citirati staru poslovicu “Kadija te tuži, kadija te sudi”. No, osnivanje i ovoga višeg suda u značajnoj mjeri ovisit će o dogovoru u još jednome prijeporu – proširenoj nadležnosti suda čiju odredbu hrvatski i srpski političari žele maknuti i praktično onemogućiti nejasne odredbe prema kojima se ovaj sud može proglašavati nadležnim te odobriti i političke zloupotrebe da se procesuira nekoga tko doslovno počini prometni prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo. Zbog toga je i ministar pravosuđa RS-a Anton Kasipović prvi put uime RS-a istaknuo kako je za ovaj entitet prihvatljivo formiranje višeg suda koji bi bio žalbeni sud, ali koji bi imao točno određene nadležnosti. Smatra kako je riječ o povezanom procesu. Prema analizama pravosuđa, vrlo rijetke su bile dijametralno suprotne presude dvije razine na Sudu BiH jer je jednostavno riječ o sukobu interesa, s obzirom na to sudac neće “oboriti” svoga kolegu na drugostupanjskom postupku.
Jedan sud
Ta činjenica Sudu BiH daje de facto poziciju ad hock suda koji, pak, zajedno s njegovom proširenom nadležnošću te krajnje upitnom profesionalnosti Tužiteljstva BiH služi kao savršeno mjesto za vođenje i provođenje montiranih političkih i drugih procesa, kao što su bili slučajevi Čović, Jelavić, Šarović… Nakon posljednjeg susreta u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, koji je na inicijativu EU pokrenut nakon prve najave referenduma o pravosuđu u Republici Srpskoj, iskristaliziralo se stajalište kako je osnivanje suda neovisnog o sadašnjem Sudu BiH pitanje o kojemu makar ne postoje prijepori. Dva su aktualna zakonska prijedloga koji najavljuje uspostavu višeg suda u BiH. Jedan je iz Republike Srpske gdje eksplicitno stoji kako bi sjedište budućeg višeg suda trebalo biti u Banjoj Luci, dok je drugi prijedlog Ministarstva pravosuđa u kojem sjedište nije napisano, ali se ne isključuje mogućnost da to bude Mostar, za što se svojedobno zauzimalo Ministarstvo pravosuđa. No, odluka o tome će zasigurno biti političke naravi i predmet novih sporenja, s obzirom na to da bošnjačke stranke smatraju kako bi sjedište i toga suda trebalo biti u Sarajevu, a “profesionalci” iz Suda BiH imaju jednak stav kao i bošnjačke stranke ističući kako bi bilo puno praktičnije imati sudove jedan nadomak drugog, a kao ključni motiv navode kako bi bilo komplicirano i skupo cijele sudske spise i dokazne predmete prevoziti više desetaka kilometara dalje.
Proširena nadležnost
U ovome slučaju najvažnija stvar pri uspostavi višeg suda BiH bit će ispunjenje pravde jer je u demokratskom svijetu nezamislivo i proturječno, osim tek u slučaju Haaškoga suda koji je bio ad hock sud za prostor bivše Jugoslavije, da jedan sud presuđuje u dva različita stupnja presude pa se u BiH počelo citirati staru poslovicu “Kadija te tuži, kadija te sudi”. No, osnivanje i ovoga višeg suda u značajnoj mjeri ovisit će o dogovoru u još jednome prijeporu – proširenoj nadležnosti suda čiju odredbu hrvatski i srpski političari žele maknuti i praktično onemogućiti nejasne odredbe prema kojima se ovaj sud može proglašavati nadležnim te odobriti i političke zloupotrebe da se procesuira nekoga tko doslovno počini prometni prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo. Zbog toga je i ministar pravosuđa RS-a Anton Kasipović prvi put uime RS-a istaknuo kako je za ovaj entitet prihvatljivo formiranje višeg suda koji bi bio žalbeni sud, ali koji bi imao točno određene nadležnosti. Smatra kako je riječ o povezanom procesu. Prema analizama pravosuđa, vrlo rijetke su bile dijametralno suprotne presude dvije razine na Sudu BiH jer je jednostavno riječ o sukobu interesa, s obzirom na to sudac neće “oboriti” svoga kolegu na drugostupanjskom postupku.
