Na današnji dan prije 29 godina srušen je Berlinski zid.
Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, zemlja i glavni grad Berlin bili su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku. Njemačke regije koje su tada pale pod kontrolu SAD-a, Velike Britanije i Francuske ujedinile su se u svibnju 1949., čime je formirana Savezna Republika Njemačka, odnosno Zapadna Njemačka.
Tajna odluka o zatvaranju granice
Zapadna Njemačka se, uz podršku zemalja saveznica, u narednom razdoblju razvijala u kontekstu slobodne tržišne ekonomije i demokratske strukture.
S druge strane, iz Istočne Njemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sustavu, deseci tisuća ljudi bježali su u smjeru znatno prosperitetnije Zapadne Njemačke.
Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njemačku bio je Berlin. Pretpostavlja se da je u razdoblju od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od tri milijuna ljudi, među kojima značajan broj obrazovanih mladih ljudi.
Kako bi zaustavila masovni bijeg u zapadni dio zemlje, Istočna Njemačka je 12. kolovoza 1961. godine tajno donijela odluku da se granica u Berlinu zatvori. Sutradan je istočnonjemačka vojska bodljikavom žicom zatvorila područje pod sovjetskom kontrolom, no to nije spriječilo prelaske.
Gradnja počela u kolovozu 1961.
Odlukom komunističkog režima, kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca, u noći 17. kolovoza 1961. počela je gradnja Berlinskog zida, visokog 3,6 metara.
Izgradnja, održavanje i nadziranje zida bili su vrlo skupi i predstavljali su značajan teret za istočnonjemačku ekonomiju. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
Između Istočnog i Zapadnog Berlina formirano je osam graničnih prijelaza. Checkpoint Charlie bio je jedan od najpoznatijih graničnih prijelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina između 1945. i 1990. Nalazio se ulici Friedrichstrasse, između američkog i sovjetskog sektora, kao i između gradskih četvrti Centar u Istočnom Berlinu i Kreuzberg u Zapadnom Berlinu.
Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan je prilikom posjeta Zapadnom Berlinu 1987. godine uputio poziv tadašnjem ruskom lideru Mihailu Gorbačovu, poručivši mu: "Sruši ovaj zid!"
Dugogodišnji vladar DDR-a Erich Honecker u siječnju 1989. javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50 do 100 godina, no slijed događaja, koji je poslije prepoznat kao mirna revolucija u DDR-u 1989. godine, demantirao ga je.
U rujnu 1989. izbile su demonstracije širom Istočne Njemačke. Ispočetka su demonstranti bili uglavnom ljudi koji su željeli emigrirati na Zapad, no demonstracije su potrajale i postajale sve masovnije. Njihov vrhunac bio je 4. studenoga, kad se oko pola milijuna demonstranata okupilo na trgu Alexanderplatz u Istočnom Berlinu.
Već 9. studenoga ljudi su samoinicijativno počeli razbijati dijelove zida, a 13. studenoga istočnonjemačka vojska počela je s organiziranim uklanjanjem nekih dijelova. Državljanima DDR-a bilo je odmah omogućeno da prelaze iz Istočnog u Zapadni Berlin, međutim pogranična služba je do 23. studenoga ograničavala ulazak zapadnonjemačkih državljana u Istočni Berlin. Službeno ujedinjenje Njemačke je nastupilo 3. listopada 1990. godine.
Ubijeno najmanje 138 ljudi koji su pokušali pobjeći preko zida
U razdoblju od 1961. do 1989. godine istočnonjemački granični službenici ubili su najmanje 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko zida. Uspješnih bjegunaca preko zida zabilježeno je 5075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio čuvati Berlinski zid. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i oličenje hladnog rata pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i njezinih struktura.
Odluka o padu zida objavljena - slučajno
Pad Berlinskog zida pogreškom je obznanio istočnonjemački čelnik Günter Schabowski.
Tog je dana Schabowski novinare iz svijeta upoznao s najnovijim odlukama režima, ali nije odmah otkrio informaciju o otvaranju granica. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Schabowski je naglas čitao dokument u kojem piše da će se vize za putovanje i iseljavanje iz zemlje izdavati bez ikakvih uvjeta.
"Od kada?" upitao ga je novinar.
Schabowski je trenutak oklijevao, a zatim krenuo improvizirati: "Koliko znam odmah, od ovog trenutka." Nekolicina novinara odmah je izašla iz dvorane, a u novinske agencije je stigla informacija: "Istočni Nijemci od ovog trenutka mogu putovati u inozemstvo."
Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, zemlja i glavni grad Berlin bili su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku. Njemačke regije koje su tada pale pod kontrolu SAD-a, Velike Britanije i Francuske ujedinile su se u svibnju 1949., čime je formirana Savezna Republika Njemačka, odnosno Zapadna Njemačka.
Tajna odluka o zatvaranju granice
Zapadna Njemačka se, uz podršku zemalja saveznica, u narednom razdoblju razvijala u kontekstu slobodne tržišne ekonomije i demokratske strukture.
S druge strane, iz Istočne Njemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sustavu, deseci tisuća ljudi bježali su u smjeru znatno prosperitetnije Zapadne Njemačke.
Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njemačku bio je Berlin. Pretpostavlja se da je u razdoblju od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od tri milijuna ljudi, među kojima značajan broj obrazovanih mladih ljudi.
Kako bi zaustavila masovni bijeg u zapadni dio zemlje, Istočna Njemačka je 12. kolovoza 1961. godine tajno donijela odluku da se granica u Berlinu zatvori. Sutradan je istočnonjemačka vojska bodljikavom žicom zatvorila područje pod sovjetskom kontrolom, no to nije spriječilo prelaske.
Gradnja počela u kolovozu 1961.
Odlukom komunističkog režima, kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca, u noći 17. kolovoza 1961. počela je gradnja Berlinskog zida, visokog 3,6 metara.
Izgradnja, održavanje i nadziranje zida bili su vrlo skupi i predstavljali su značajan teret za istočnonjemačku ekonomiju. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
Između Istočnog i Zapadnog Berlina formirano je osam graničnih prijelaza. Checkpoint Charlie bio je jedan od najpoznatijih graničnih prijelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina između 1945. i 1990. Nalazio se ulici Friedrichstrasse, između američkog i sovjetskog sektora, kao i između gradskih četvrti Centar u Istočnom Berlinu i Kreuzberg u Zapadnom Berlinu.
Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan je prilikom posjeta Zapadnom Berlinu 1987. godine uputio poziv tadašnjem ruskom lideru Mihailu Gorbačovu, poručivši mu: "Sruši ovaj zid!"
Dugogodišnji vladar DDR-a Erich Honecker u siječnju 1989. javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50 do 100 godina, no slijed događaja, koji je poslije prepoznat kao mirna revolucija u DDR-u 1989. godine, demantirao ga je.
U rujnu 1989. izbile su demonstracije širom Istočne Njemačke. Ispočetka su demonstranti bili uglavnom ljudi koji su željeli emigrirati na Zapad, no demonstracije su potrajale i postajale sve masovnije. Njihov vrhunac bio je 4. studenoga, kad se oko pola milijuna demonstranata okupilo na trgu Alexanderplatz u Istočnom Berlinu.
Već 9. studenoga ljudi su samoinicijativno počeli razbijati dijelove zida, a 13. studenoga istočnonjemačka vojska počela je s organiziranim uklanjanjem nekih dijelova. Državljanima DDR-a bilo je odmah omogućeno da prelaze iz Istočnog u Zapadni Berlin, međutim pogranična služba je do 23. studenoga ograničavala ulazak zapadnonjemačkih državljana u Istočni Berlin. Službeno ujedinjenje Njemačke je nastupilo 3. listopada 1990. godine.
Ubijeno najmanje 138 ljudi koji su pokušali pobjeći preko zida
U razdoblju od 1961. do 1989. godine istočnonjemački granični službenici ubili su najmanje 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko zida. Uspješnih bjegunaca preko zida zabilježeno je 5075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio čuvati Berlinski zid. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i oličenje hladnog rata pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i njezinih struktura.
Odluka o padu zida objavljena - slučajno
Pad Berlinskog zida pogreškom je obznanio istočnonjemački čelnik Günter Schabowski.
Tog je dana Schabowski novinare iz svijeta upoznao s najnovijim odlukama režima, ali nije odmah otkrio informaciju o otvaranju granica. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Schabowski je naglas čitao dokument u kojem piše da će se vize za putovanje i iseljavanje iz zemlje izdavati bez ikakvih uvjeta.
"Od kada?" upitao ga je novinar.
Schabowski je trenutak oklijevao, a zatim krenuo improvizirati: "Koliko znam odmah, od ovog trenutka." Nekolicina novinara odmah je izašla iz dvorane, a u novinske agencije je stigla informacija: "Istočni Nijemci od ovog trenutka mogu putovati u inozemstvo."
