Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Proslap
U selu Proslapu kuće su u grupama: posebno muslimani, a posebno katolici. Inače je cijelo naselje veoma razbijeno, ali su kuće od istog roda obično na okupu. U cijelom naselju ima 71 kuća s 89 katoličkih domaćinstava i 30 muslimanskih kuća sa 30 domaćinstava.
K a t o l i c i: Šišići (9 k.), zovu se i Filipovićima. Peti ili šesti predak im je došao iz Dalmacije. Od ovog roda je bio čuveni franjevac Jeronim Filipović, dalmatinski provincijal 1735. i 1751. Oko 1920. jedan je Filipović odselio u Dalmaciju. - Drljići (1 k.) su po starini Lučići, (ali nisu rod sa Ivančićima) i starinci su. - Burići (2 k.), ima ih iseljenih u Družnoviće i u Zenici. Djed 76-godišnjeg Gavrana Burića došao je sa Ploče, od roda Augustinovića. - Đođe (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Mrižići. Neki su iselili u Gmiće odmah poslije 1878. - Ivančići ili Lučići (1 k. sa 2 dom.) su starinci i nemaju drugdje roda. - Radići (5 k.) su starinom od Drniša. - Milasi ili Milesi (1 k.) u Lučićima. Pričaju da im je starina bila ovdje i da je neki odavde prebjegao u Hercegovinu. U Proslap su ponovo došli iz Ljubuškog i smatraju se starosjediocima. Ima ih iseljenih u Proslapskoj planini. Od istog roda su i Šunjići (3 k.) u Proslapu. Po predanju bili su u selu i prije 1868., a od njih je bio bosanski franjevac fra Jeronim Milasović, rođen oko 1748. - Kuraje su starinom iz Dalmacije. Zovu se i Pavličevići (5 k.). Njihovi su ogranci Markešići (3 k.), Malekinušići (2 k.) i Žilići (5 k. sa 8 dom.). - Gazilji (3 k.). Pradjed im se doselio odnekle iz Bosne. Ima ih i na Paljikama. - Đejići (1 k.), pradjed im je došao iz Hercegovine. - Novići (2 k.) u Nikolićima su starinom iz Dalmacije. - Faletari (10 k. sa 14 dom.). Djed im je došao iz Lipna u Mostarskom srezu. Ranije su se zvali i Nikolićima sa starinom iz Dalmacije. Faletarima su prozvani po ovome: beg rekao njihovu "starjeniku" da pogodi kakvo mu je dijete u žene, a on rekao: "muško ko jabuka". Žena rodila begu muško dijete, a beg njega pozvao i darivao. Otuda im ime faletari, tj. gatari. Ima i drugo objašnjenje toga imena: u tursko vrijeme naišli neki hajduci prema Ljubuši i pitali babu mogu li doći do Ljubuše prije kiše (a bilo je vedro). Baba im je rekla da neće doći ni do klanca, a udariti će kiša. I zaista udarila kiša, pa se hajduci morali vratiti. Jedan od Faletara se preselio u Prozor. - Bošnjaci (3 k. sa 4 dom.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Nisu im rod Bošnjaci na Orašcu. - Bilić ili Ramljak (1 k.) je došao iz D. Rame prije okupacije. - Sliške (1 k.) su došli od Imotskog prije 1878. - Perić (1 k.) je došao iz Dalmacije, iz Vinica prije 1878. - Barišići (1 k.), otac mu je došao sa Kupresa, bježeći od Turaka da ga ne kazne. Inače je bio iz Dalmacije. Po drugom, došli su iz Rakitna i premještali su se više puta po Rami. - Bagare (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Duvna, odakle su izbjegli zbog krvi. Bili su poslije na Šćitu odakle su prešli u Jakliće i tu se poslije izdjelili, pa neki prešli u Proslap, u Lučiće. - Zane (3 k.) su starinom Kvasine iz Dalmacije, a prešli su u Kopčiće. Zanama su prozvani kada su postali imućni. Oko 1880. jedna porodica Zana prešla je sa Šeperke na Šćit. - Jagić (1 k.) je doseljen iz Dalmacije, vjerojatno iz Drinovaca kod Imotskog. - Brković (1 k.) je došao 1900. s Orašca, "udao" se. - Meter (1 k.) je prešao pred Prvi svjetski rat iz Podbora u Dronjiće. - Banušić, zvan i Šušić (1 k.), došao je iz Ploče pred Prvi svjetski rat, na ženinstvo. - Abazi (2 k.) starinom su iz Prološca u Dalmaciji, odakle su prešli prije 1878. jedan je otišao među Kuraje na ženinstvo. - Grgić (1 k.) je došao 1923. iz Podbora na ženinstvo. - Karače (2 k.) su došli 1924. iz Dobrog Sela u Hercegovini, pa se jedan naselio u Mrkodolu, a drugi na Rijeci. - Selak (1 k.) se naselio 1926. na Potoku u Mlinima. Došao je iz Dobrog Sela. - Miletić (1 k.) na Špilji naselio se 1918. iz Dobrog Sela u Hercegovini.
M u s l i m a n i: Bristine (3 k.) u Dragunima, Delići (2 k.) u Dragunima i Ibrice ili Alilići (3 k.) u Dragunima su rodovi, koji ne znaju ništa o svom porijeklu, pa se smatraju starincima. - Hodžići (7 k.) na Drinu sa starinom na Zvirnjači. Kad su došli u Ramu stajali su najprije na Ženovnici i pošto su doselili Kopčići, od Hodžića je bilo 9 imama (u vremenu pošto je Kopčo uhvatio kralja). Prije toga su bili u Duvnu, u Lipi. Jedan je Hodžić sasvim preselio na Proslapsku planinu. - Mujanovići (1 k.) na Drinu su odavna i ne znaju ništa o porijeklu. Od starina se zovu i Fukare, ali to prezime odbijaju od sebe. - Mujkići (2 k.) i Osmići (2 k.) u pravom Proslapu su jedan rod. Došli su s Mluše i ne znaju dalje podrijeklo. Od Mujkića su možda Jejići (1 k.). Kažu da su 1790. Mujkići bili jedini muslimani u selu. - Polići (2 k.), došao im je otac iz Gornjeg Vakufa prije 1878. na ženovinu.
U jednoj kući sa Selakom žive Miloši (1 dom.). Oni su predvojena zadruga koja ljeti živi na 3 mjesta: u Dobrom Selu u Hercegovini i u Proslapu redovno, a ljeti jedan dio bude na planini, na Baboču.
Prce-Nikolići, katolički rod na Orašcu bili su ranije na Proslapu. Tako isto su na Proslapu (na Dragunima) bili muslimani Ajkići ili Hasanovići, sada u D. Višnjanima.
Naselje obuhvaća nekoliko sela na obje strane rijeke Rame. Maticu ovog naselja čini selo Proslap na desnoj strani Rame, a oko potočića Prosjeka (na kojem su proslapski mlinovi, 17). Na lijevoj strani je selo Mriže, gornjom ivicom malog polja pored Rame, a ostala su sela po stranama i kosama, na obje strane Rame. Zovu se: Klanac, Krsti, Kuraje, Draguni, Drin, Lučići, Rašće, Brežina, Dronjići, Šeperak, Nikolići, Špilja, Rosulje.
Na desnoj strani Rame su najprije brda Gorica i Gornja i Donja Nešnica. Među njima je poljce Bitovlja, koje gornjim krajem prelazi u Klanac. U sredini toga poljca su Krsti, a na donjem kraju selo Kuraje. Na granici prema Orašcu su brda: Kozica - Kašac - Klanac. Desno od potoka Prosjeka je kosa Greben, a nad njom brdo Stražbenica. Iznad Krupića su "grude" Belike Matine Stine i Strašna Vlaka. Na lijevoj strani su kose Križa, Rašće, Drin, Rosulje i brdo Grab.
S lijeve strane teku u Ramu Suhi Potok, Brodac i Slatina, a s desne strane Prosjek i Krupić. Krupić je veoma snažan vokliski izvor od kog nastaje rijeka, ali veoma kratkog toka. Prosjek postaje od dva manja također vokliska vrela u "prosjeku" Nešnice. Većinom se služe vodom s Rame i s Prosjeka; inače su izvori rijetki i nisu trajni.
Njive i kosanice se zovu: Dolac, Slan, Vaganovka, Đođin Bok, Batovina, Vrtli, Dereznik, Merdanovina, Kulina, Šćoklac, Ograda, Brig, Međugaje, Pilavuša, Zanuša, Velika Njiva, Morenovac, Torlakovina, Tović, Nešpilje, Gruda, Mriže, Ključić, Luke, Ladišća, Rakita, Slatina, Rulja (desno od Rame).
Ispaše: Uvala, Mala Uvala, Velika Uvala, Krčmarevac, Bandira, Križa, Oštra Kosa, Velike Stine, Male Stine, - sve na Radiljevcu, zatim: Jarišće, Kozica, Medvidnjak, Jejinske, Ričina, Krča, Suvi Dolac, - desno od Rame. Na lijevoj strani Rame su: Crna Strana i Urije.
Katolici imaju više groblje. Jedno je u Kurjama, drugo u Lučićima, a treće u Markešićima. Ovo se zove FRA-Ljudino groblje pošto je u njemu sahranjen FRA Ljudevit Filipović, koji je umro od kuge 1815. četvrto je groblje u Nikolićima, na mjestu Ladišću, tzv. Hadžica Groblje i ono je najstarije katoličko groblje. Muslimani s Drina se sahranjuju kod džamije u Kapčićima, Draguni na Grabu iznad kuća, a Mujčići na Lučilu.
Sela Nikolići, Kuraje i Draguni zovu se po svojim stanovnicima. Rod Dunjići prozvao se po selu, a selo po ovom: tu su bile koze i kobile, pa se jedne godine jedna kobila i jedna koza "otronjile" (dala kobila troje ždrjebadi a koza tri jareta), i po tome prozvano mjesto. Na desnoj strani Rame je mjesto Kulina: priča se da je tu bila kula.
Iznad kuće Pavlića i Klancu je jedna velika gromila. Kod Žilića kuća ima jedan velik i visok, ali oboren, stećak. Na njemu su velike polulopte kao ukras i konjanik u reljefu, vrlo grub rod. Tu je u okolini neko staro groblje bez stećaka. Mjesto na kome su to groblje i spomenuti stećak zove se Šabići. Priča se da je bila crkva "grčka" na Grničinu Guvnu u ravni desno od rijeke a lijevo od potoka Prosjeka (interesantno je da tu predaju imaju samo muslimani). Po predaji, na Radeljevcu iznad Proslapa, a s obje strane puta, su mnogi grobovi "grčke" djece: bio neki rat, i tu vojska sustigla i isjekla djecu koja su bježala. Na Drinu, kod kuća Hodžića i Polića, ima šehitskih grobova, ali već bez bašluka.
Pod Nešnicom, između Prosika i Stepana, je nekakav stari "kršćanski" grob. Ograđen je i pojedinci popravljaju ogradu iz zavjeta. Vele da je i taj grob još iz doba kada su bili "Grcovi".
Mnogo se priča o stradanju sela od kuge. Bio je veliki pomor, te su mrtve vukli kukom i pomoću volova: ujarme se volovi da vuku kuku vezanu za sindžir. Priča se kako se neki fratar bio skrio i u pećini Prosjeku čitao misu. Na kosi iznad Lučića ima katoličko kužno groblje. Iz Kopčića vodi u Proslap i kroz selo Kaldrma (Kazdrma).
Selo je imalo od starine svoju "planinu", koja je već u nekoliko samostalno naselje, te je posebno i opisana.
Proslapska Planina
Kuće i stanovi su eoma raštrkani. Ima svega 33 stalno naseljene kuće. Na Proslapskoj planini su ogranci predvojenih zadruga Čuljaka i Vidovića iz Ploče, muslimana Delića iz Proslapa i Lovrića s Orašca, koji na planini zimuju. Na Proslapsku planinu izlaze samo ljeti sa stokom i imaju kuće: jedna porodica Bulaja iz Dubog, a iz Proslapa: 1 Bristina, 5 Faletara, 3 Gazilja, 1 Milas, 3 Bošnjaka, 4 Filipovića, 1 Hodžić, 1 Polić i 1 Miloš.
Katolici: Milasi (4 k.) (vidi opis Proslapa). - Pavlići (2 k.), Markešići (5 k.) i Malekinušići (2 k.), (vidi opis Proslapa). - Šunje (4 k.) bit će da su iz Hercegovine. - Novići (3 k.), (vidi opis Proslapa). - Čorići (2 k.) su došli iz Dobrog Sela u Hercegovini oko 1910. Ima ih i u Doljanima. - Tanjići (2 k.) su prešli odavno iz Ploče. - Sliške (1 k.), (vidi opis Proslapa). - Filopovići ili Šišići (4 k.), (vidi opis Proslapa). - Pedić (1 k.) je od Brkića u Kovačevu Polju, odakle je došao na Podosoje 1919. - Sičaje (1 k.) su prešli iz Podbora. - Bošnjak (1 k.) se naselio na Osojnici 1931., došao je sa Orašca na ženovinu.
Muslimani: Hodžići (1 k.), (vidi opis Proslapa).
To je visoka, gotovo sasvim gola površ, pravi boginjavi krš, s koga se dižu dva visa: Paćevo (1418) i Dašnik (1514). Ima i nekoliko manjih uvala. Prema istoku površ se završava veoma strmimi odsjekom koji pada u Ramu. Gornja ivica tog odsjeka zove se Rat. Prema jugu i zapadu nastaje prava Ljubuša.
Donedavno su po toj planini bile samo staje, a sada ima i staja i kuća sa stalno naseljenim porodicama (obiteljima). Kuće su veoma raštrkane. U nižem dijelu planine, blizu spomenutog odsjeka, su naseljena mjesta: Poljana Nedio, Solila, Rat, Debeli Brig, Vlake, Pale (Žilići), Podosojnica (Markešići i Povlići), Lučića Planina (Šimići) i Ploča. Južno od tih, pod Paćevom su Meter i Sičaje, a zapadno od njih, već u Ljubuši, pod Liscem, Faletari i dr. na Vagaču i i Dragunovini. Kuće su obično na stranama većih vrtača.
Na Proslapskoj Planini uopće nema živih voda. Imaju čatrnje i lokve. Dna mnogobrojnih vrtača i uvala se obrađuju. Strm odsjek ispod Paćeva (pod Pađevom su mjesta: Nasloni i Poci), izdužen u pravcu istok-zapad, je pod šumom: Vadoč, Osojnica, Bučar, Potrvena Šuma, Tir. Tako isto, pod šumom je djelimično i Dašnik (Zukića Bukve). Stoku napasuju po Uriji.
Priča se da je Proslapska Planila bila naseljena još u doba kada su ovdje bili "grci", ali da su im kuće bile na Mrkodolu. Na Proslapskoj Planini bilo je, kako kažu, selo (a možda samo katun-znači povremeno pastirsko stanište) i uz kuru: na Mličnoj Ravni pod Osojnicom je grob nekog Đuraca, koji je umro uz kuru. Priča se da je kura najprije zametnula u Nedilu pod Paćevom, gdje također nema jedan kužni grob. Na Stožiću iznad Žilića kuća je starinsko groblje sa kamenim križevima. Tu se sada sahranjuju nejaka djeca a odrasle pokojnike nose u Proslap.
Većina onih koji sada živena Proslapskoj Planini prešli su u toku posljednjih desetljeća iz Proslapa na mjesta gdje su ranije izlazili samo sa stokom.
Zemljište je u planini od starina biloprivatno osim šume Vadoča, koja je državna. Uz Podosoje se proteže Urija, koja je zajednička seoska ispaša Šćita, Proslapa i Kopćića, i ta sela plaćaju na nju zajednički porez. Hercegovci su dolazili na kupljene zemlje u Proslapskoj Planini, a izvan nje na Kopčevinu.
Franjevački samsotan Rama-Šćit
Proslap
U selu Proslapu kuće su u grupama: posebno muslimani, a posebno katolici. Inače je cijelo naselje veoma razbijeno, ali su kuće od istog roda obično na okupu. U cijelom naselju ima 71 kuća s 89 katoličkih domaćinstava i 30 muslimanskih kuća sa 30 domaćinstava.
K a t o l i c i: Šišići (9 k.), zovu se i Filipovićima. Peti ili šesti predak im je došao iz Dalmacije. Od ovog roda je bio čuveni franjevac Jeronim Filipović, dalmatinski provincijal 1735. i 1751. Oko 1920. jedan je Filipović odselio u Dalmaciju. - Drljići (1 k.) su po starini Lučići, (ali nisu rod sa Ivančićima) i starinci su. - Burići (2 k.), ima ih iseljenih u Družnoviće i u Zenici. Djed 76-godišnjeg Gavrana Burića došao je sa Ploče, od roda Augustinovića. - Đođe (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Mrižići. Neki su iselili u Gmiće odmah poslije 1878. - Ivančići ili Lučići (1 k. sa 2 dom.) su starinci i nemaju drugdje roda. - Radići (5 k.) su starinom od Drniša. - Milasi ili Milesi (1 k.) u Lučićima. Pričaju da im je starina bila ovdje i da je neki odavde prebjegao u Hercegovinu. U Proslap su ponovo došli iz Ljubuškog i smatraju se starosjediocima. Ima ih iseljenih u Proslapskoj planini. Od istog roda su i Šunjići (3 k.) u Proslapu. Po predanju bili su u selu i prije 1868., a od njih je bio bosanski franjevac fra Jeronim Milasović, rođen oko 1748. - Kuraje su starinom iz Dalmacije. Zovu se i Pavličevići (5 k.). Njihovi su ogranci Markešići (3 k.), Malekinušići (2 k.) i Žilići (5 k. sa 8 dom.). - Gazilji (3 k.). Pradjed im se doselio odnekle iz Bosne. Ima ih i na Paljikama. - Đejići (1 k.), pradjed im je došao iz Hercegovine. - Novići (2 k.) u Nikolićima su starinom iz Dalmacije. - Faletari (10 k. sa 14 dom.). Djed im je došao iz Lipna u Mostarskom srezu. Ranije su se zvali i Nikolićima sa starinom iz Dalmacije. Faletarima su prozvani po ovome: beg rekao njihovu "starjeniku" da pogodi kakvo mu je dijete u žene, a on rekao: "muško ko jabuka". Žena rodila begu muško dijete, a beg njega pozvao i darivao. Otuda im ime faletari, tj. gatari. Ima i drugo objašnjenje toga imena: u tursko vrijeme naišli neki hajduci prema Ljubuši i pitali babu mogu li doći do Ljubuše prije kiše (a bilo je vedro). Baba im je rekla da neće doći ni do klanca, a udariti će kiša. I zaista udarila kiša, pa se hajduci morali vratiti. Jedan od Faletara se preselio u Prozor. - Bošnjaci (3 k. sa 4 dom.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Nisu im rod Bošnjaci na Orašcu. - Bilić ili Ramljak (1 k.) je došao iz D. Rame prije okupacije. - Sliške (1 k.) su došli od Imotskog prije 1878. - Perić (1 k.) je došao iz Dalmacije, iz Vinica prije 1878. - Barišići (1 k.), otac mu je došao sa Kupresa, bježeći od Turaka da ga ne kazne. Inače je bio iz Dalmacije. Po drugom, došli su iz Rakitna i premještali su se više puta po Rami. - Bagare (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Duvna, odakle su izbjegli zbog krvi. Bili su poslije na Šćitu odakle su prešli u Jakliće i tu se poslije izdjelili, pa neki prešli u Proslap, u Lučiće. - Zane (3 k.) su starinom Kvasine iz Dalmacije, a prešli su u Kopčiće. Zanama su prozvani kada su postali imućni. Oko 1880. jedna porodica Zana prešla je sa Šeperke na Šćit. - Jagić (1 k.) je doseljen iz Dalmacije, vjerojatno iz Drinovaca kod Imotskog. - Brković (1 k.) je došao 1900. s Orašca, "udao" se. - Meter (1 k.) je prešao pred Prvi svjetski rat iz Podbora u Dronjiće. - Banušić, zvan i Šušić (1 k.), došao je iz Ploče pred Prvi svjetski rat, na ženinstvo. - Abazi (2 k.) starinom su iz Prološca u Dalmaciji, odakle su prešli prije 1878. jedan je otišao među Kuraje na ženinstvo. - Grgić (1 k.) je došao 1923. iz Podbora na ženinstvo. - Karače (2 k.) su došli 1924. iz Dobrog Sela u Hercegovini, pa se jedan naselio u Mrkodolu, a drugi na Rijeci. - Selak (1 k.) se naselio 1926. na Potoku u Mlinima. Došao je iz Dobrog Sela. - Miletić (1 k.) na Špilji naselio se 1918. iz Dobrog Sela u Hercegovini.
M u s l i m a n i: Bristine (3 k.) u Dragunima, Delići (2 k.) u Dragunima i Ibrice ili Alilići (3 k.) u Dragunima su rodovi, koji ne znaju ništa o svom porijeklu, pa se smatraju starincima. - Hodžići (7 k.) na Drinu sa starinom na Zvirnjači. Kad su došli u Ramu stajali su najprije na Ženovnici i pošto su doselili Kopčići, od Hodžića je bilo 9 imama (u vremenu pošto je Kopčo uhvatio kralja). Prije toga su bili u Duvnu, u Lipi. Jedan je Hodžić sasvim preselio na Proslapsku planinu. - Mujanovići (1 k.) na Drinu su odavna i ne znaju ništa o porijeklu. Od starina se zovu i Fukare, ali to prezime odbijaju od sebe. - Mujkići (2 k.) i Osmići (2 k.) u pravom Proslapu su jedan rod. Došli su s Mluše i ne znaju dalje podrijeklo. Od Mujkića su možda Jejići (1 k.). Kažu da su 1790. Mujkići bili jedini muslimani u selu. - Polići (2 k.), došao im je otac iz Gornjeg Vakufa prije 1878. na ženovinu.
U jednoj kući sa Selakom žive Miloši (1 dom.). Oni su predvojena zadruga koja ljeti živi na 3 mjesta: u Dobrom Selu u Hercegovini i u Proslapu redovno, a ljeti jedan dio bude na planini, na Baboču.
Prce-Nikolići, katolički rod na Orašcu bili su ranije na Proslapu. Tako isto su na Proslapu (na Dragunima) bili muslimani Ajkići ili Hasanovići, sada u D. Višnjanima.
Naselje obuhvaća nekoliko sela na obje strane rijeke Rame. Maticu ovog naselja čini selo Proslap na desnoj strani Rame, a oko potočića Prosjeka (na kojem su proslapski mlinovi, 17). Na lijevoj strani je selo Mriže, gornjom ivicom malog polja pored Rame, a ostala su sela po stranama i kosama, na obje strane Rame. Zovu se: Klanac, Krsti, Kuraje, Draguni, Drin, Lučići, Rašće, Brežina, Dronjići, Šeperak, Nikolići, Špilja, Rosulje.
Na desnoj strani Rame su najprije brda Gorica i Gornja i Donja Nešnica. Među njima je poljce Bitovlja, koje gornjim krajem prelazi u Klanac. U sredini toga poljca su Krsti, a na donjem kraju selo Kuraje. Na granici prema Orašcu su brda: Kozica - Kašac - Klanac. Desno od potoka Prosjeka je kosa Greben, a nad njom brdo Stražbenica. Iznad Krupića su "grude" Belike Matine Stine i Strašna Vlaka. Na lijevoj strani su kose Križa, Rašće, Drin, Rosulje i brdo Grab.
S lijeve strane teku u Ramu Suhi Potok, Brodac i Slatina, a s desne strane Prosjek i Krupić. Krupić je veoma snažan vokliski izvor od kog nastaje rijeka, ali veoma kratkog toka. Prosjek postaje od dva manja također vokliska vrela u "prosjeku" Nešnice. Većinom se služe vodom s Rame i s Prosjeka; inače su izvori rijetki i nisu trajni.
Njive i kosanice se zovu: Dolac, Slan, Vaganovka, Đođin Bok, Batovina, Vrtli, Dereznik, Merdanovina, Kulina, Šćoklac, Ograda, Brig, Međugaje, Pilavuša, Zanuša, Velika Njiva, Morenovac, Torlakovina, Tović, Nešpilje, Gruda, Mriže, Ključić, Luke, Ladišća, Rakita, Slatina, Rulja (desno od Rame).
Ispaše: Uvala, Mala Uvala, Velika Uvala, Krčmarevac, Bandira, Križa, Oštra Kosa, Velike Stine, Male Stine, - sve na Radiljevcu, zatim: Jarišće, Kozica, Medvidnjak, Jejinske, Ričina, Krča, Suvi Dolac, - desno od Rame. Na lijevoj strani Rame su: Crna Strana i Urije.
Katolici imaju više groblje. Jedno je u Kurjama, drugo u Lučićima, a treće u Markešićima. Ovo se zove FRA-Ljudino groblje pošto je u njemu sahranjen FRA Ljudevit Filipović, koji je umro od kuge 1815. četvrto je groblje u Nikolićima, na mjestu Ladišću, tzv. Hadžica Groblje i ono je najstarije katoličko groblje. Muslimani s Drina se sahranjuju kod džamije u Kapčićima, Draguni na Grabu iznad kuća, a Mujčići na Lučilu.
Sela Nikolići, Kuraje i Draguni zovu se po svojim stanovnicima. Rod Dunjići prozvao se po selu, a selo po ovom: tu su bile koze i kobile, pa se jedne godine jedna kobila i jedna koza "otronjile" (dala kobila troje ždrjebadi a koza tri jareta), i po tome prozvano mjesto. Na desnoj strani Rame je mjesto Kulina: priča se da je tu bila kula.
Iznad kuće Pavlića i Klancu je jedna velika gromila. Kod Žilića kuća ima jedan velik i visok, ali oboren, stećak. Na njemu su velike polulopte kao ukras i konjanik u reljefu, vrlo grub rod. Tu je u okolini neko staro groblje bez stećaka. Mjesto na kome su to groblje i spomenuti stećak zove se Šabići. Priča se da je bila crkva "grčka" na Grničinu Guvnu u ravni desno od rijeke a lijevo od potoka Prosjeka (interesantno je da tu predaju imaju samo muslimani). Po predaji, na Radeljevcu iznad Proslapa, a s obje strane puta, su mnogi grobovi "grčke" djece: bio neki rat, i tu vojska sustigla i isjekla djecu koja su bježala. Na Drinu, kod kuća Hodžića i Polića, ima šehitskih grobova, ali već bez bašluka.
Pod Nešnicom, između Prosika i Stepana, je nekakav stari "kršćanski" grob. Ograđen je i pojedinci popravljaju ogradu iz zavjeta. Vele da je i taj grob još iz doba kada su bili "Grcovi".
Mnogo se priča o stradanju sela od kuge. Bio je veliki pomor, te su mrtve vukli kukom i pomoću volova: ujarme se volovi da vuku kuku vezanu za sindžir. Priča se kako se neki fratar bio skrio i u pećini Prosjeku čitao misu. Na kosi iznad Lučića ima katoličko kužno groblje. Iz Kopčića vodi u Proslap i kroz selo Kaldrma (Kazdrma).
Selo je imalo od starine svoju "planinu", koja je već u nekoliko samostalno naselje, te je posebno i opisana.
Proslapska Planina
Kuće i stanovi su eoma raštrkani. Ima svega 33 stalno naseljene kuće. Na Proslapskoj planini su ogranci predvojenih zadruga Čuljaka i Vidovića iz Ploče, muslimana Delića iz Proslapa i Lovrića s Orašca, koji na planini zimuju. Na Proslapsku planinu izlaze samo ljeti sa stokom i imaju kuće: jedna porodica Bulaja iz Dubog, a iz Proslapa: 1 Bristina, 5 Faletara, 3 Gazilja, 1 Milas, 3 Bošnjaka, 4 Filipovića, 1 Hodžić, 1 Polić i 1 Miloš.
Katolici: Milasi (4 k.) (vidi opis Proslapa). - Pavlići (2 k.), Markešići (5 k.) i Malekinušići (2 k.), (vidi opis Proslapa). - Šunje (4 k.) bit će da su iz Hercegovine. - Novići (3 k.), (vidi opis Proslapa). - Čorići (2 k.) su došli iz Dobrog Sela u Hercegovini oko 1910. Ima ih i u Doljanima. - Tanjići (2 k.) su prešli odavno iz Ploče. - Sliške (1 k.), (vidi opis Proslapa). - Filopovići ili Šišići (4 k.), (vidi opis Proslapa). - Pedić (1 k.) je od Brkića u Kovačevu Polju, odakle je došao na Podosoje 1919. - Sičaje (1 k.) su prešli iz Podbora. - Bošnjak (1 k.) se naselio na Osojnici 1931., došao je sa Orašca na ženovinu.
Muslimani: Hodžići (1 k.), (vidi opis Proslapa).
To je visoka, gotovo sasvim gola površ, pravi boginjavi krš, s koga se dižu dva visa: Paćevo (1418) i Dašnik (1514). Ima i nekoliko manjih uvala. Prema istoku površ se završava veoma strmimi odsjekom koji pada u Ramu. Gornja ivica tog odsjeka zove se Rat. Prema jugu i zapadu nastaje prava Ljubuša.
Donedavno su po toj planini bile samo staje, a sada ima i staja i kuća sa stalno naseljenim porodicama (obiteljima). Kuće su veoma raštrkane. U nižem dijelu planine, blizu spomenutog odsjeka, su naseljena mjesta: Poljana Nedio, Solila, Rat, Debeli Brig, Vlake, Pale (Žilići), Podosojnica (Markešići i Povlići), Lučića Planina (Šimići) i Ploča. Južno od tih, pod Paćevom su Meter i Sičaje, a zapadno od njih, već u Ljubuši, pod Liscem, Faletari i dr. na Vagaču i i Dragunovini. Kuće su obično na stranama većih vrtača.
Na Proslapskoj Planini uopće nema živih voda. Imaju čatrnje i lokve. Dna mnogobrojnih vrtača i uvala se obrađuju. Strm odsjek ispod Paćeva (pod Pađevom su mjesta: Nasloni i Poci), izdužen u pravcu istok-zapad, je pod šumom: Vadoč, Osojnica, Bučar, Potrvena Šuma, Tir. Tako isto, pod šumom je djelimično i Dašnik (Zukića Bukve). Stoku napasuju po Uriji.
Priča se da je Proslapska Planila bila naseljena još u doba kada su ovdje bili "grci", ali da su im kuće bile na Mrkodolu. Na Proslapskoj Planini bilo je, kako kažu, selo (a možda samo katun-znači povremeno pastirsko stanište) i uz kuru: na Mličnoj Ravni pod Osojnicom je grob nekog Đuraca, koji je umro uz kuru. Priča se da je kura najprije zametnula u Nedilu pod Paćevom, gdje također nema jedan kužni grob. Na Stožiću iznad Žilića kuća je starinsko groblje sa kamenim križevima. Tu se sada sahranjuju nejaka djeca a odrasle pokojnike nose u Proslap.
Većina onih koji sada živena Proslapskoj Planini prešli su u toku posljednjih desetljeća iz Proslapa na mjesta gdje su ranije izlazili samo sa stokom.
Zemljište je u planini od starina biloprivatno osim šume Vadoča, koja je državna. Uz Podosoje se proteže Urija, koja je zajednička seoska ispaša Šćita, Proslapa i Kopćića, i ta sela plaćaju na nju zajednički porez. Hercegovci su dolazili na kupljene zemlje u Proslapskoj Planini, a izvan nje na Kopčevinu.
Franjevački samsotan Rama-Šćit
