Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Ljubunci
Selo ima četrdeset i dvije katoličke i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Tadići (3 k.), smatraju se starincima. Ranije su se zvali Relićima. Nisu bili kmetovi i uvijek su živjeli na istom mjestu. Nekada ih je bilo petero braće. Dvojica su odselila u Sarajevo, a od trojice koja su ostala u selu sada su samo tri kuće. - Vidovići (5 k.) su u selu od prije kuge. Po djedu Cvitanu zovu ih i Cvitanovići. Od tog su roda i Jurići-Vidovići (3 k.) i Stojanovići ili Kamenice (1 k.). Stojanovića ima i na Uzdolu. - Kolakušići (1 k.), opširnije u opisu Blaca. - Kneževići (3 k.) su odavno u selu. - Brajke (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Došli su oko 1800. Uvijek su bili u zajednici, dok se Andrija nije odijelio. Poslije 1918. u te dvije kuće ima 28 ukućana. - Glibe (4 k.) su prešli iz Privora oko 1850. na Mejnik. Prije njih nije bio nitko na Mejniku, nego je bila samo šuma, koju su oni iskrčili, kada su istjerani iz Privora. Ima ih i u Donjoj Vasti. Starinom su iz Hercegovine. - Barešić (1 k.) je prešao sa Gmića prije 1878. Opširnije u opisu Gmića. - Ivanke (7 k.), u Globarićima su od prije 1878. Istog su roda kao i Ivanke u selu Ivankama-Pajićima. Jedan je iz Ivanaka prešao na Lug. - Barbarići (2 k.), zovu ih i Kanatima, po djedovu nadimku, koga je aga pitao kako se "kanati", premeće, tj. izlazi na kraj sa hranom i ukućanima. Doselio im je djed iz Broćna. - Madžar (1 k.), djed mu se doselio iz Livna. - Zadre (3 k.), opširnije u opisu Dobroše. - Miličević ili Zečević (1 k.) je rodom sa Pidriša u Skoplju, a došao je 1904. na ženinstvo među Tadiće. U kući Cvitanovića je kao "ugovornik" Ivan Sava ili Savić, rodom sa Orašca, doseljen 1922.
Naselje je vrlo prostrano. Njegova sela Globarići, Mejnjik, Ljubunci, Kozarina, Tadići, Betine (Bejtine), Rika i Kozarina su po kosama i stranama oko Rike i njenih pritoka. Gotovo sva ta sela su nizno raspoređena pored puteva koji idu pored Rike i njenim stranama da se sastanu iznad njena izvorišta, na Mejniku. Pojedina "sela" su sa svih strana opkoljena šumom. Iskrčena su samo sunčanija mjesta pored Rike i na njima su sela ili zirati. Naselje predstavlja zatvorenu cjelinu između sedla Mejnika iznad izvora Rike i klisurice kroz koju Rika ulazi u duški hatar.
Po stranama ima malih živih voda: Šarinica, Studenac, Kozarina, Trsje. U Ljubuncima ima više pećina. Glavne su Pećina i Mile ili Jamušćina. Zirati su po stranama i dolovima: Potok, Šiljevina (jer se tu sije šilj), Kumanci, Krčine, Mandićevina, Selišće, Zaraj, Polovdo, Stubo, Luke, Kućetina, Porižnjača, Luke, Ječmenišće, Velika Stina, Prosevina, Mile, Glavičica, Bašče, Zapoda, Stara Kuća, Stan, Lučića Njiva, Ravne, Poda, Zapoda, Kozarina, Blejića Gaj, Krč, Ćimilića Krč. Šume su po višim dijelovima kosa s obje strane Rike: Gaj, Stožine, Mejnik, Jesiče, Duboki Potok.
Sjeverozapadno od Ljubunaca je površ Crni Vrh, gdje su stanovi i čairi. Šuma (Dila, Slimena, Šikotovine, Dobre Vode, Bile Vode) je državna, a livade su privatna vlasništva. Čairi se zovu: Rât, Golušnica, Krče, Mištek, Brigova Poljana, Ravne, Strugonice, Doci, Bile Vode, Brdo, Zgonovi. Površ je bezvodna; na vodu se ide na Bile Vode, na granici prema selu Voljevcu. Samo dvije kuće iz Ljubunaca (Brajko i Glibo, po jedan) imaju stanove na Crnom Vrhu.
Naselje je razbijenog tipa: ne samo da su pojedina "sela" međusobno dosta udaljena nego su i kuće u njima većinom raštrkane. Jedno katoličko groblje je u dnu naselja, kraj same Rike, i ono je samo produženje nekog starinskog groblja (stećci i stariji katolički grobovi). Glibe imaju svoje posebno groblje, a tako isto i Cvitanovići i Tadići, jer je glavno seosko groblje daleko. Muslimansko groblje je na dnu dola Brdola, ispod muslimanskog sela.
Po šumama oko sela ima "striba" i gomila, za koje se misli da su tragovi od naselja. Srednjovjekovnih grobalja ima na više mjesta. Jedno je na Brdolu, na završetku kose Kozarine između Rike i Potoka. Zove se Mašata. To je velika nekropola. Samo su dva stećka na sljeme, a svi ostali ravni. Ima i jedan starinski križ; grob s tim križem ograđuju katolici i oko njega obilaze nevoljnici iz zavjeta. Na Rici kod mlina je druga nekropola. I tu su samo dva stećka na sljeme. U toj nekropoli je i staro katoličko groblje sa mnogim stelama koje se gore završavaju polukružno ili vodoravno. Na njima se vide samo ugrebani križevi. Ništa se na zna ni o tom kršćanskom groblju. Samo jedan dio tog starog groblja je ograđen. Poznaju se i mnogi grobovi izvan ograde, na putu. Od ona dva stećka u groblju jedan je oboren. On je na sljeme sa strehama, veoma grub rad, ali ipak ornamentiran: na jednoj je strani polumjesec i dva mala kruga, u kojima je urezan križ. Oba stećka su okrenuta istoku, a tako isto i stariji grobovi sa stelama. Danas se grobovi orijentiraju prema oltaru grobljanske kapele (na tu stranu križ). Ima još jedan stećak na sljeme izvan katoličkog groblja, ali oštećen. Za ploče (stele) se govori da su "grčko groblje", a za stećke "kavursko groblje. Velika srednjovjekovna nekropola ima i pod bugojanskim selom Prijevorom, s vrbaske strane Mejnika.
Blizu Mejnika je Tetin Greb: tu je mati ukopala kćerku koja je umrla od kuge. Prilikom kuge izumro je muslimanski rod Globarića, na koje je ostala uspomena u imenu sela Globarića. Njihovo je groblje iznad sadašnjih katoličkih kuća u selu. Ispod nekropole Mašata je ogromno napušteno muslimansko groblje. Govore za njega da su tu pokopani šehidi. Na Mejniku su bila dva hana, dok je tuda vršen saobraćaj između Mostara i Bugojna. Stoje samo ruševine. Oba ta hana su bila sagrađena i razorena u vrijeme koje su pamtili starci s kojima sam razgovarao 1932. U selu se priča o Stojanu Jankoviću.
Ljubunci
Selo ima četrdeset i dvije katoličke i šest muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Tadići (3 k.), smatraju se starincima. Ranije su se zvali Relićima. Nisu bili kmetovi i uvijek su živjeli na istom mjestu. Nekada ih je bilo petero braće. Dvojica su odselila u Sarajevo, a od trojice koja su ostala u selu sada su samo tri kuće. - Vidovići (5 k.) su u selu od prije kuge. Po djedu Cvitanu zovu ih i Cvitanovići. Od tog su roda i Jurići-Vidovići (3 k.) i Stojanovići ili Kamenice (1 k.). Stojanovića ima i na Uzdolu. - Kolakušići (1 k.), opširnije u opisu Blaca. - Kneževići (3 k.) su odavno u selu. - Brajke (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Došli su oko 1800. Uvijek su bili u zajednici, dok se Andrija nije odijelio. Poslije 1918. u te dvije kuće ima 28 ukućana. - Glibe (4 k.) su prešli iz Privora oko 1850. na Mejnik. Prije njih nije bio nitko na Mejniku, nego je bila samo šuma, koju su oni iskrčili, kada su istjerani iz Privora. Ima ih i u Donjoj Vasti. Starinom su iz Hercegovine. - Barešić (1 k.) je prešao sa Gmića prije 1878. Opširnije u opisu Gmića. - Ivanke (7 k.), u Globarićima su od prije 1878. Istog su roda kao i Ivanke u selu Ivankama-Pajićima. Jedan je iz Ivanaka prešao na Lug. - Barbarići (2 k.), zovu ih i Kanatima, po djedovu nadimku, koga je aga pitao kako se "kanati", premeće, tj. izlazi na kraj sa hranom i ukućanima. Doselio im je djed iz Broćna. - Madžar (1 k.), djed mu se doselio iz Livna. - Zadre (3 k.), opširnije u opisu Dobroše. - Miličević ili Zečević (1 k.) je rodom sa Pidriša u Skoplju, a došao je 1904. na ženinstvo među Tadiće. U kući Cvitanovića je kao "ugovornik" Ivan Sava ili Savić, rodom sa Orašca, doseljen 1922.
Naselje je vrlo prostrano. Njegova sela Globarići, Mejnjik, Ljubunci, Kozarina, Tadići, Betine (Bejtine), Rika i Kozarina su po kosama i stranama oko Rike i njenih pritoka. Gotovo sva ta sela su nizno raspoređena pored puteva koji idu pored Rike i njenim stranama da se sastanu iznad njena izvorišta, na Mejniku. Pojedina "sela" su sa svih strana opkoljena šumom. Iskrčena su samo sunčanija mjesta pored Rike i na njima su sela ili zirati. Naselje predstavlja zatvorenu cjelinu između sedla Mejnika iznad izvora Rike i klisurice kroz koju Rika ulazi u duški hatar.
Po stranama ima malih živih voda: Šarinica, Studenac, Kozarina, Trsje. U Ljubuncima ima više pećina. Glavne su Pećina i Mile ili Jamušćina. Zirati su po stranama i dolovima: Potok, Šiljevina (jer se tu sije šilj), Kumanci, Krčine, Mandićevina, Selišće, Zaraj, Polovdo, Stubo, Luke, Kućetina, Porižnjača, Luke, Ječmenišće, Velika Stina, Prosevina, Mile, Glavičica, Bašče, Zapoda, Stara Kuća, Stan, Lučića Njiva, Ravne, Poda, Zapoda, Kozarina, Blejića Gaj, Krč, Ćimilića Krč. Šume su po višim dijelovima kosa s obje strane Rike: Gaj, Stožine, Mejnik, Jesiče, Duboki Potok.
Sjeverozapadno od Ljubunaca je površ Crni Vrh, gdje su stanovi i čairi. Šuma (Dila, Slimena, Šikotovine, Dobre Vode, Bile Vode) je državna, a livade su privatna vlasništva. Čairi se zovu: Rât, Golušnica, Krče, Mištek, Brigova Poljana, Ravne, Strugonice, Doci, Bile Vode, Brdo, Zgonovi. Površ je bezvodna; na vodu se ide na Bile Vode, na granici prema selu Voljevcu. Samo dvije kuće iz Ljubunaca (Brajko i Glibo, po jedan) imaju stanove na Crnom Vrhu.
Naselje je razbijenog tipa: ne samo da su pojedina "sela" međusobno dosta udaljena nego su i kuće u njima većinom raštrkane. Jedno katoličko groblje je u dnu naselja, kraj same Rike, i ono je samo produženje nekog starinskog groblja (stećci i stariji katolički grobovi). Glibe imaju svoje posebno groblje, a tako isto i Cvitanovići i Tadići, jer je glavno seosko groblje daleko. Muslimansko groblje je na dnu dola Brdola, ispod muslimanskog sela.
Po šumama oko sela ima "striba" i gomila, za koje se misli da su tragovi od naselja. Srednjovjekovnih grobalja ima na više mjesta. Jedno je na Brdolu, na završetku kose Kozarine između Rike i Potoka. Zove se Mašata. To je velika nekropola. Samo su dva stećka na sljeme, a svi ostali ravni. Ima i jedan starinski križ; grob s tim križem ograđuju katolici i oko njega obilaze nevoljnici iz zavjeta. Na Rici kod mlina je druga nekropola. I tu su samo dva stećka na sljeme. U toj nekropoli je i staro katoličko groblje sa mnogim stelama koje se gore završavaju polukružno ili vodoravno. Na njima se vide samo ugrebani križevi. Ništa se na zna ni o tom kršćanskom groblju. Samo jedan dio tog starog groblja je ograđen. Poznaju se i mnogi grobovi izvan ograde, na putu. Od ona dva stećka u groblju jedan je oboren. On je na sljeme sa strehama, veoma grub rad, ali ipak ornamentiran: na jednoj je strani polumjesec i dva mala kruga, u kojima je urezan križ. Oba stećka su okrenuta istoku, a tako isto i stariji grobovi sa stelama. Danas se grobovi orijentiraju prema oltaru grobljanske kapele (na tu stranu križ). Ima još jedan stećak na sljeme izvan katoličkog groblja, ali oštećen. Za ploče (stele) se govori da su "grčko groblje", a za stećke "kavursko groblje. Velika srednjovjekovna nekropola ima i pod bugojanskim selom Prijevorom, s vrbaske strane Mejnika.
Blizu Mejnika je Tetin Greb: tu je mati ukopala kćerku koja je umrla od kuge. Prilikom kuge izumro je muslimanski rod Globarića, na koje je ostala uspomena u imenu sela Globarića. Njihovo je groblje iznad sadašnjih katoličkih kuća u selu. Ispod nekropole Mašata je ogromno napušteno muslimansko groblje. Govore za njega da su tu pokopani šehidi. Na Mejniku su bila dva hana, dok je tuda vršen saobraćaj između Mostara i Bugojna. Stoje samo ruševine. Oba ta hana su bila sagrađena i razorena u vrijeme koje su pamtili starci s kojima sam razgovarao 1932. U selu se priča o Stojanu Jankoviću.
