''Otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Bosne i Hercegovine očekuje se krajem ove ili početkom iduće godine'', rekao je u utorak ministar europskih i vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.
Kraj ili početak godine
''Možemo očekivati početak pristupnih pregovora između BiH i EU, ako ne do kraja ove, što bi bilo najbolje, onda sigurno početkom iduće godine'', rekao je Grlić Radman u izjavi novinarima na Bledskom strateškom forumu.
Rekao je kako je to bio hrvatski prijedlog na zadnjem Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u srpnju te da Hrvatska očekuje pozitivna izvješća Europske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.
Grlić Radman je u utorak kazao kako je bilo važno poslati tako snažnu poruku i dodao da zemlje zapadnog Balkana do 2030. godine mogu značajno napredovati.
BiH je, naime, dobila status kandidata za članstvo u prosincu prošle godine, a predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, u obraćanju na Bledskom strateškom forumu poručila je da je sadašnje Vijeće ministara BiH napravilo ogroman iskorak i uskladilo dobar dio svoje legislative s pravnom stečevinom EU.
Opći i politički konsenzus
''Želim kazati da je prošle godine najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu u pogledu procesa pristupanja Europskoj uniji bilo dobivanje kandidatskog statusa i to je za nas jedan korak bliže ka onom zajedničkom cilju kojem težimo'', rekla je Krišto.
Istaknula je kako, kada su u pitanju europske integracije, u BiH postoji opći i politički konsenzus.
''Uz svu složenost naših političkih prilika, mogu reći da je Vijeće ministara u ovom sazivu napravilo ogroman iskorak i uskladilo legislativu, dobar dio svoje legislative, u pogledu jačanja demokracije, vladavine prava, borbe protiv korupcije, s acquis communautaire EU-a, a na poseban način uskladilo u potpunosti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a."
Na kraju je napomenula da je svjesna da put do članstva u EU nije lak i da zahtijeva mnogo posla.
Plenković protiv
''Ali želim ovdje jasno iskazati da mi kao Bosna i Hercegovina iščekujemo vrlo brzo otvaranje pregovora za pristupanje Europskoj uniji i stava smo da i EU mora se jasnije opredijeliti spram procesa proširenja i naravno članstva kako Bosne i Hercegovine tako svih zemalja regije u pristupanju evropskoj obitelji", kazala je Krišto.
S druge strane, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izjavio je da EU mora biti spremna na proširenje do 2030. godine, i da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana.
''Vrijeme je da se bavimo proširenjem, treba da zemlje Zapadnog Balkana nazovemo budućim članicama'', istaknuo je Michel na otvaranju foruma te dodao kako je sporost putovanja ka EU razočarala mnoge i u EU i regiji.
Hrvatski premijer, Andrej Plenković, rekao je kako se ne slaže s onima koji se zalažu da se sve zemlje u regiji, koje pregovaraju o članstvu, zajedno pridruže Europskoj uniji kako bi se izbjegli bilateralni problemi.
Smatra, naglasio je, da se treba zadržati koncept baziran na individualnim postignućima jer je to jedino pošteno, ali u isto vrijeme ističe kako bilateralni problemi, koji nisu povezani s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani s procesom proširenja.
''Nastavite s procesom reformi, osigurajte političku stabilnost, zadržite momentum i težite ka više entuzijazma, umjesto cinizma uslijed dugih godina čekanja za brojne zemlje u regiji'', poručio je Plenković.
Nove ideje - BRICS umjesto EU
I dok Krišto govori o slaganju oko europskog puta, sada na scenu dolaze nove ideje. Tako je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao kako BiH ne treba ući u EU nego u BRICS, savez zemalja sličan skupini G7 okupljenih oko potencijala Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.
''Europska unija ima alternativu. S obzirom na to da se iz Bruxellesa ispostavljaju uvijek novi i nejasni uvjeti za prijem u EU, smatram da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRICS. Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU. Narednih dana predstavnici institucija iz Republike Srpske poslat će organima BiH prijedlog da se razmotri takva inicijativa'', naveo je Dodik.
U BRICS su neformalno učlanjenje zatražile 22 zemlje i već sad, prije proširenja čini oko 40% svjetske populacije i 25% globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Iz EU je ranije poručeno kako je upravo Dodikov zakon o kriminalizaciji klevete korak unazad na europskom putu BiH.
Kraj ili početak godine
''Možemo očekivati početak pristupnih pregovora između BiH i EU, ako ne do kraja ove, što bi bilo najbolje, onda sigurno početkom iduće godine'', rekao je Grlić Radman u izjavi novinarima na Bledskom strateškom forumu.
Rekao je kako je to bio hrvatski prijedlog na zadnjem Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u srpnju te da Hrvatska očekuje pozitivna izvješća Europske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.
Grlić Radman je u utorak kazao kako je bilo važno poslati tako snažnu poruku i dodao da zemlje zapadnog Balkana do 2030. godine mogu značajno napredovati.
BiH je, naime, dobila status kandidata za članstvo u prosincu prošle godine, a predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, u obraćanju na Bledskom strateškom forumu poručila je da je sadašnje Vijeće ministara BiH napravilo ogroman iskorak i uskladilo dobar dio svoje legislative s pravnom stečevinom EU.
Opći i politički konsenzus
''Želim kazati da je prošle godine najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu u pogledu procesa pristupanja Europskoj uniji bilo dobivanje kandidatskog statusa i to je za nas jedan korak bliže ka onom zajedničkom cilju kojem težimo'', rekla je Krišto.
Istaknula je kako, kada su u pitanju europske integracije, u BiH postoji opći i politički konsenzus.
''Uz svu složenost naših političkih prilika, mogu reći da je Vijeće ministara u ovom sazivu napravilo ogroman iskorak i uskladilo legislativu, dobar dio svoje legislative, u pogledu jačanja demokracije, vladavine prava, borbe protiv korupcije, s acquis communautaire EU-a, a na poseban način uskladilo u potpunosti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a."
Na kraju je napomenula da je svjesna da put do članstva u EU nije lak i da zahtijeva mnogo posla.
Plenković protiv
''Ali želim ovdje jasno iskazati da mi kao Bosna i Hercegovina iščekujemo vrlo brzo otvaranje pregovora za pristupanje Europskoj uniji i stava smo da i EU mora se jasnije opredijeliti spram procesa proširenja i naravno članstva kako Bosne i Hercegovine tako svih zemalja regije u pristupanju evropskoj obitelji", kazala je Krišto.
S druge strane, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izjavio je da EU mora biti spremna na proširenje do 2030. godine, i da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana.
''Vrijeme je da se bavimo proširenjem, treba da zemlje Zapadnog Balkana nazovemo budućim članicama'', istaknuo je Michel na otvaranju foruma te dodao kako je sporost putovanja ka EU razočarala mnoge i u EU i regiji.
Hrvatski premijer, Andrej Plenković, rekao je kako se ne slaže s onima koji se zalažu da se sve zemlje u regiji, koje pregovaraju o članstvu, zajedno pridruže Europskoj uniji kako bi se izbjegli bilateralni problemi.
Smatra, naglasio je, da se treba zadržati koncept baziran na individualnim postignućima jer je to jedino pošteno, ali u isto vrijeme ističe kako bilateralni problemi, koji nisu povezani s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani s procesom proširenja.
''Nastavite s procesom reformi, osigurajte političku stabilnost, zadržite momentum i težite ka više entuzijazma, umjesto cinizma uslijed dugih godina čekanja za brojne zemlje u regiji'', poručio je Plenković.
Nove ideje - BRICS umjesto EU
I dok Krišto govori o slaganju oko europskog puta, sada na scenu dolaze nove ideje. Tako je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao kako BiH ne treba ući u EU nego u BRICS, savez zemalja sličan skupini G7 okupljenih oko potencijala Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.
''Europska unija ima alternativu. S obzirom na to da se iz Bruxellesa ispostavljaju uvijek novi i nejasni uvjeti za prijem u EU, smatram da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRICS. Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU. Narednih dana predstavnici institucija iz Republike Srpske poslat će organima BiH prijedlog da se razmotri takva inicijativa'', naveo je Dodik.
U BRICS su neformalno učlanjenje zatražile 22 zemlje i već sad, prije proširenja čini oko 40% svjetske populacije i 25% globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Iz EU je ranije poručeno kako je upravo Dodikov zakon o kriminalizaciji klevete korak unazad na europskom putu BiH.
