Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je kako vjeruje da trenutno postoji "stvarna prijetnja" američke vojne akcije protiv njegove zemlje. U intervjuu za BBC, Petro je optužio Sjedinjene Američke Države da se prema drugim nacijama odnose kao prema dijelu američkog "carstva", a ove izjave dolaze nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, piše BBC.
Napetosti su eskalirale nakon američkih napada na Venezuelu i uhićenja Nicolása Madura, nakon čega je Trump izjavio da vojna operacija usmjerena na Kolumbiju "zvuči dobro". Trump je također Petru u više navrata poručio da "pazi na svoju guzicu", što je kolumbijski predsjednik oštro osudio.
Oštre kritike na račun američke imigracijske službe
Petro je otišao i korak dalje, optuživši agente američke Imigracijske i carinske službe (ICE) da se ponašaju kao "nacističke brigade". Trumpova administracija značajno je proširila operacije ICE-a u sklopu onoga što naziva suzbijanjem kriminala i imigranata koji su ilegalno ušli u SAD.
Ovog tjedna, napetosti su dodatno porasle kada je američki imigracijski agent u Minneapolisu ustrijelio 37-godišnju američku državljanku, što je izazvalo prosvjede.
Petro je taj događaj komentirao riječima: "ICE je došao do točke gdje više ne samo da progoni Latinoamerikance na ulicama, što je za nas uvreda, već i ubija građane Sjedinjenih Država." Dodao je kako takvo ponašanje vodi SAD u izolaciju, umjesto u ostvarenje "imperijalnog sna".
Napeti odnosi unatoč telefonskom pozivu
Unatoč oštroj retorici, Trump i Petro razgovarali su telefonom u srijedu navečer. Trump je nakon toga najavio sastanak u Bijeloj kući u "bliskoj budućnosti" i razgovor opisao kao "veliku čast". Jedan kolumbijski dužnosnik čak je izjavio da je razgovor predstavljao zaokret od 180 stupnjeva u retorici "s obje strane".
Međutim, Petrov ton u intervjuu za BBC sugerira da se odnosi nisu značajno popravili. Potvrdio je da je poziv trajao gotovo sat vremena i da je "većinom govorio on", a teme su bile "kolumbijska trgovina drogom", stav Kolumbije o Venezueli te odnosi Latinske Amerike i SAD-a.
Obrana Kolumbije i borba protiv droge
Upitan kako bi se Kolumbija obranila u slučaju američkog napada, Petro je odgovorio da bi "radije da se radi o dijalogu" i da se "na tome radi". Ipak, dodao je: "Povijest Kolumbije pokazuje kako je odgovorila velikim vojskama. Ne radi se o suočavanju s velikom vojskom oružjem koje nemamo. Nemamo čak ni protuzračnu obranu. Umjesto toga, oslanjamo se na naše planine i džungle, kao što smo uvijek činili."
Kao najveći svjetski proizvođač kokaina, Kolumbija je u središtu globalne trgovine drogom. Trump je optužio Petra da je "bolestan čovjek koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama". Petro je te tvrdnje odbacio, naglasivši: "20 godina borim se protiv narko kartela, po cijenu toga da je moja obitelj morala otići u egzil".
Bivši gerilac, Petro od preuzimanja dužnosti provodi strategiju "potpunog mira", dajući prednost dijalogu s naoružanim skupinama. Kritičari tvrde da je pristup previše blag s obzirom na rekordnu proizvodnju kokaina. Petro se brani, tvrdeći da rast uzgoja koke usporava te da primjenjuje "dva istovremena pristupa": "Jedan, razgovor o miru sa skupinama koje su banditi. I drugi, razvoj vojne ofenzive protiv onih koji ne žele mir."
Napetosti su eskalirale nakon američkih napada na Venezuelu i uhićenja Nicolása Madura, nakon čega je Trump izjavio da vojna operacija usmjerena na Kolumbiju "zvuči dobro". Trump je također Petru u više navrata poručio da "pazi na svoju guzicu", što je kolumbijski predsjednik oštro osudio.
Oštre kritike na račun američke imigracijske službe
Petro je otišao i korak dalje, optuživši agente američke Imigracijske i carinske službe (ICE) da se ponašaju kao "nacističke brigade". Trumpova administracija značajno je proširila operacije ICE-a u sklopu onoga što naziva suzbijanjem kriminala i imigranata koji su ilegalno ušli u SAD.
Ovog tjedna, napetosti su dodatno porasle kada je američki imigracijski agent u Minneapolisu ustrijelio 37-godišnju američku državljanku, što je izazvalo prosvjede.
Petro je taj događaj komentirao riječima: "ICE je došao do točke gdje više ne samo da progoni Latinoamerikance na ulicama, što je za nas uvreda, već i ubija građane Sjedinjenih Država." Dodao je kako takvo ponašanje vodi SAD u izolaciju, umjesto u ostvarenje "imperijalnog sna".
Napeti odnosi unatoč telefonskom pozivu
Unatoč oštroj retorici, Trump i Petro razgovarali su telefonom u srijedu navečer. Trump je nakon toga najavio sastanak u Bijeloj kući u "bliskoj budućnosti" i razgovor opisao kao "veliku čast". Jedan kolumbijski dužnosnik čak je izjavio da je razgovor predstavljao zaokret od 180 stupnjeva u retorici "s obje strane".
Međutim, Petrov ton u intervjuu za BBC sugerira da se odnosi nisu značajno popravili. Potvrdio je da je poziv trajao gotovo sat vremena i da je "većinom govorio on", a teme su bile "kolumbijska trgovina drogom", stav Kolumbije o Venezueli te odnosi Latinske Amerike i SAD-a.
Obrana Kolumbije i borba protiv droge
Upitan kako bi se Kolumbija obranila u slučaju američkog napada, Petro je odgovorio da bi "radije da se radi o dijalogu" i da se "na tome radi". Ipak, dodao je: "Povijest Kolumbije pokazuje kako je odgovorila velikim vojskama. Ne radi se o suočavanju s velikom vojskom oružjem koje nemamo. Nemamo čak ni protuzračnu obranu. Umjesto toga, oslanjamo se na naše planine i džungle, kao što smo uvijek činili."
Kao najveći svjetski proizvođač kokaina, Kolumbija je u središtu globalne trgovine drogom. Trump je optužio Petra da je "bolestan čovjek koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama". Petro je te tvrdnje odbacio, naglasivši: "20 godina borim se protiv narko kartela, po cijenu toga da je moja obitelj morala otići u egzil".
Bivši gerilac, Petro od preuzimanja dužnosti provodi strategiju "potpunog mira", dajući prednost dijalogu s naoružanim skupinama. Kritičari tvrde da je pristup previše blag s obzirom na rekordnu proizvodnju kokaina. Petro se brani, tvrdeći da rast uzgoja koke usporava te da primjenjuje "dva istovremena pristupa": "Jedan, razgovor o miru sa skupinama koje su banditi. I drugi, razvoj vojne ofenzive protiv onih koji ne žele mir."
