Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson poručila je kako je potrebno obnoviti Schengen ukidanjem internih graničnih kontrola uvedenih tijekom pandemije te ga "dovršiti" primanjem Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.
"Virus je stvarna opasnost, ali provjere na granicama nisu i neće zaustaviti virus. Samo će nam koordinirana akcija pomoći da izađemo iz krize", poručila je Johansson na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak.
Povjerenica je, u raspravi o godišnjem izvješću o Schengenu slovenske europarlamentarke iz kluba socijaldemokrata Tanje Fajon, istaknula da je potrebno "krenuti naprijed".
"Neka nas ljeto 2021., ljeto slobode, inspirira da potpuno obnovimo slobodu kretanja i pripremimo Schengen za budućnost kako bi naša djeca mogla raditi, studirati i putovati širom Europe kada god žele i gdje god žele, kako bi dovršili schengensko područje", kazala je.
"Vrijeme je za Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku da dobiju svoja mjesta", zaključila je Johansson.
Hrvatska očekuje da bi se ove godine mogao saznati njen status
Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.
Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u prostor Schengena, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU da prime Hrvatsku u schengenski prostor.
Izvjestiteljica Fajon govorila je učestalom uvođenju internih graničnih kontrola u schengenskom prostoru od 2015., a pogotovo u vrijeme pandemije.
„Schengen bi trebao sada biti potpuno djelotvoran, a zapravo je potpuno paraliziran. On je na aparatima“, kazala je.
Slovenska zastupnica smatra da bi trebalo pokrenuti postupak protiv država koje krše pravila i uvode neopravdano granične kontrola.
Također je apelirala na primanje Hrvatske, koja je na "pravom putu", Bugarske i Rumunjske u Schengen.
„Mi ne prihvaćamo Europu koja funkcionira u dvije različite razine“, poručila je.
Hrvatski zastupnici apeliraju na prijem
U raspravi su sudjelovala tri hrvatska zastupnika, Karlo Ressler i Sunčana Glavak iz HDZ-a te SDP-ov Tonino Picula.
"Sloboda kretanja bez unutarnjih granica simbol je europske integracije koji trebaju uživati svi europski građani. S moderniziranom policijom Hrvatska danas ispunjava svoju dužnost prema svim europskim građanima štiteći najdužu kopnenu vanjsku granicu", kazao je Ressler
Picula je istaknuo da je potrebno "očuvati i ojačati" Schengen "kao jedno od najvećih europskih zajedničkih postignuća, a novo širenje jedan je od najboljih načina“.
Glavak je naglasila da "Hrvatska ulaže iznimne napore kako bi onemogućila nezakonite prijelaze granica i krijumčarenje migranata".
„Uvjerena sam da će 2022. biti godina početka našeg članstva u schengenskoj zoni. Vjerujem da će preporuke Europske komisije i Europskog parlamenta prihvatiti na Vijeću", dodala je.
Europski parlament će o godišnjem izvješću o Schengenu glasati u srijedu.
"Virus je stvarna opasnost, ali provjere na granicama nisu i neće zaustaviti virus. Samo će nam koordinirana akcija pomoći da izađemo iz krize", poručila je Johansson na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak.
Povjerenica je, u raspravi o godišnjem izvješću o Schengenu slovenske europarlamentarke iz kluba socijaldemokrata Tanje Fajon, istaknula da je potrebno "krenuti naprijed".
"Neka nas ljeto 2021., ljeto slobode, inspirira da potpuno obnovimo slobodu kretanja i pripremimo Schengen za budućnost kako bi naša djeca mogla raditi, studirati i putovati širom Europe kada god žele i gdje god žele, kako bi dovršili schengensko područje", kazala je.
"Vrijeme je za Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku da dobiju svoja mjesta", zaključila je Johansson.
Hrvatska očekuje da bi se ove godine mogao saznati njen status
Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni red za vrijeme slovenskog predsjedanja EU u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.
Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u prostor Schengena, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU da prime Hrvatsku u schengenski prostor.
Izvjestiteljica Fajon govorila je učestalom uvođenju internih graničnih kontrola u schengenskom prostoru od 2015., a pogotovo u vrijeme pandemije.
„Schengen bi trebao sada biti potpuno djelotvoran, a zapravo je potpuno paraliziran. On je na aparatima“, kazala je.
Slovenska zastupnica smatra da bi trebalo pokrenuti postupak protiv država koje krše pravila i uvode neopravdano granične kontrola.
Također je apelirala na primanje Hrvatske, koja je na "pravom putu", Bugarske i Rumunjske u Schengen.
„Mi ne prihvaćamo Europu koja funkcionira u dvije različite razine“, poručila je.
Hrvatski zastupnici apeliraju na prijem
U raspravi su sudjelovala tri hrvatska zastupnika, Karlo Ressler i Sunčana Glavak iz HDZ-a te SDP-ov Tonino Picula.
"Sloboda kretanja bez unutarnjih granica simbol je europske integracije koji trebaju uživati svi europski građani. S moderniziranom policijom Hrvatska danas ispunjava svoju dužnost prema svim europskim građanima štiteći najdužu kopnenu vanjsku granicu", kazao je Ressler
Picula je istaknuo da je potrebno "očuvati i ojačati" Schengen "kao jedno od najvećih europskih zajedničkih postignuća, a novo širenje jedan je od najboljih načina“.
Glavak je naglasila da "Hrvatska ulaže iznimne napore kako bi onemogućila nezakonite prijelaze granica i krijumčarenje migranata".
„Uvjerena sam da će 2022. biti godina početka našeg članstva u schengenskoj zoni. Vjerujem da će preporuke Europske komisije i Europskog parlamenta prihvatiti na Vijeću", dodala je.
Europski parlament će o godišnjem izvješću o Schengenu glasati u srijedu.
