U različitim izvorima može se naći podatak da je prva škola na području Rame bila organizirana u samostanskim prostorijama na Šćitu. U Arhivu Bosne i Hercegovine nalazi se originalna dokumentacija s kraja 19. stoljeća koja nam dodatno rasvijetljuje okolnosti početaka organiziranja školstva na području naše općine. Kao jedan od presudnih momenata u organiziranju školstva na području naše općine možemo smatrati suglasnost tadašnjeg predstojnika samostana fra Josipa Ćurića, od 4. veljače 1882. godine, kojom obavještava nadležne vlasti da je samostan spreman besplatno ustupiti svoje prostorije za školu, i to za školsku 1883., 1884. i 1885. godinu. Držimo da se ovaj datum u neku ruku može smatrati i početkom organiziranog školstva na području naše općine.
Kojeg je točno datuma počelo izvođenje nastave iz dosada pregledanih dokumenta nismo doznali, ali je sigurno da ono nije počelo do kasne jesani 1882. godine. Na ovaj zaključak nas navodi podatak da su, po pitanju organiziranja škole i mogućnosti lokalne zajednice da podupre organiziranje škole, zasjedali knezovi općina Prozor, Lapsunj, Varvara, Kopčići, Proslap, Podbor, Orašac, Sovići, Doljani, Lizopreci, Donja Vasta, Šćipe i Duge, o čemu je sačinjen i zapisnik, datiran 30. listopada 1882. godine. Iz spomenutog dokumenta je vidljivo da knezovi nisu pristali dati znatniju podršku organiziranja nastave, prvenstveno iz ekonomskih razloga, ali su dali svoje sugestije gdje bi se nastava trebala organizirati. Navedeni dokument otkriva zašto je škola organizirana na Šćitu, a ne u Prozoru, koji je i tada bio kotarsko središte, odnosno zašto na Šćitu, a ne u nekom drugom ramskom selu.
Nakon samostanskog prostora za potrebe škole dugi niz godina iznajmljivana je na Šćitu kuća izvjesnog Bože Kreše iz Orašca. Iz trenutno pregledanih dokumenta je vidljivo da školska zgrada na Šćitu nije bila sagrađana do 1917. godine jer smo pronašli nacrte škola koja se tek trebala graditi. Je li spomenute 1917. god. godine školska zgrada sagrađena ili se čekao završetak rata, vjerojatno znaju stariji Ramljaci. Iz nacrta je vidljivo da je riječ o dosta skromnoj građevini.
Nakon Šćita nastava je organizirana i u Prozoru. Nacrti za prozorsku škole su izrađeni 1889. godine, te je vjerojatno spomenute godine započeta njezina izgradnja.
Dostupni dokumenti Arhiva BiH otkrivaju podatak da polazak djece u školu nije bio masovan, te je sigurno prošlo i više od deset godina dok se omasovio polazak djece u školu. Na navedeni zaključak nas navode i planovi škola, iz kojih je vidljivo da su školske zgrade imale tek 2-3 učionice, a konkretan podatak nalazimo u zbirnom izvješću o broju školske djece Okruga Travnik iz 1889. godine, iz kojeg je vidljivo da je u Kotaru Prozor školu upisalo 22, a kraj školske godine dočekalo tek 19 učenika, od toga 12 muslimanske, 6 katoličke i 1 pravoslavne vjeroispovijesti.
Sigurno da problematika organiziranja školstva na području naše općine zaslužije cjelovitiju povijesnu studiju, za što će, naravno, biti potrebno nešto više vremena i istraživanja. Arhivski fondovi Arhiva BiH sadrže obilje podataka za jedan takav uradak.
Kojeg je točno datuma počelo izvođenje nastave iz dosada pregledanih dokumenta nismo doznali, ali je sigurno da ono nije počelo do kasne jesani 1882. godine. Na ovaj zaključak nas navodi podatak da su, po pitanju organiziranja škole i mogućnosti lokalne zajednice da podupre organiziranje škole, zasjedali knezovi općina Prozor, Lapsunj, Varvara, Kopčići, Proslap, Podbor, Orašac, Sovići, Doljani, Lizopreci, Donja Vasta, Šćipe i Duge, o čemu je sačinjen i zapisnik, datiran 30. listopada 1882. godine. Iz spomenutog dokumenta je vidljivo da knezovi nisu pristali dati znatniju podršku organiziranja nastave, prvenstveno iz ekonomskih razloga, ali su dali svoje sugestije gdje bi se nastava trebala organizirati. Navedeni dokument otkriva zašto je škola organizirana na Šćitu, a ne u Prozoru, koji je i tada bio kotarsko središte, odnosno zašto na Šćitu, a ne u nekom drugom ramskom selu.
Nakon samostanskog prostora za potrebe škole dugi niz godina iznajmljivana je na Šćitu kuća izvjesnog Bože Kreše iz Orašca. Iz trenutno pregledanih dokumenta je vidljivo da školska zgrada na Šćitu nije bila sagrađana do 1917. godine jer smo pronašli nacrte škola koja se tek trebala graditi. Je li spomenute 1917. god. godine školska zgrada sagrađena ili se čekao završetak rata, vjerojatno znaju stariji Ramljaci. Iz nacrta je vidljivo da je riječ o dosta skromnoj građevini.
Nakon Šćita nastava je organizirana i u Prozoru. Nacrti za prozorsku škole su izrađeni 1889. godine, te je vjerojatno spomenute godine započeta njezina izgradnja.
Dostupni dokumenti Arhiva BiH otkrivaju podatak da polazak djece u školu nije bio masovan, te je sigurno prošlo i više od deset godina dok se omasovio polazak djece u školu. Na navedeni zaključak nas navode i planovi škola, iz kojih je vidljivo da su školske zgrade imale tek 2-3 učionice, a konkretan podatak nalazimo u zbirnom izvješću o broju školske djece Okruga Travnik iz 1889. godine, iz kojeg je vidljivo da je u Kotaru Prozor školu upisalo 22, a kraj školske godine dočekalo tek 19 učenika, od toga 12 muslimanske, 6 katoličke i 1 pravoslavne vjeroispovijesti.
Sigurno da problematika organiziranja školstva na području naše općine zaslužije cjelovitiju povijesnu studiju, za što će, naravno, biti potrebno nešto više vremena i istraživanja. Arhivski fondovi Arhiva BiH sadrže obilje podataka za jedan takav uradak.
doc. dr.sc. Šimun Novaković,
zamjenik ravnatelja Arhiva BiH
zamjenik ravnatelja Arhiva BiH
Uz prigodnu crticu iz povijesti ramskog školstva želimo učenicima i nastavnicima ramskih škola uspješan početak nove školske godine.
