Snažni potres, koji je prošlog tjedna pogodio središnji dio Hrvatske, uzrokovao je poimjeranje Siska prema istoku za 10, a Petrinje između 15 do 20 centimetara, objavio je Jutarnji list.
Prema izračunu izrađenom na osnovi satelitskih snimki Europske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzročio je pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara. Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora.
Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta, koji sa seizmolozima istražuju teren, pokušavaju procijeniti koliko su se gradovi Petrinja i Sisak pomakli prema istoku.
"Sisak se pomjerio u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomjerio 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara", rekao je dr Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Interdisciplinarni tim znanstvenika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja, kaže Govorčin i dodaje da zasad nisu otkrili efekt prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini.
Prema ranije objavljenom izvještaju Hrvatskog geodetskog instituta potres u Hrvatskoj se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Taj rasjed je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.
Dr. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja.
"Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskoga geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podacima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podacima, potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28. prosinca 2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline", naveo je Korbar.
Prema izračunu izrađenom na osnovi satelitskih snimki Europske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzročio je pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara. Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora.
Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta, koji sa seizmolozima istražuju teren, pokušavaju procijeniti koliko su se gradovi Petrinja i Sisak pomakli prema istoku.
"Sisak se pomjerio u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomjerio 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara", rekao je dr Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Interdisciplinarni tim znanstvenika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja, kaže Govorčin i dodaje da zasad nisu otkrili efekt prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini.
Prema ranije objavljenom izvještaju Hrvatskog geodetskog instituta potres u Hrvatskoj se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Taj rasjed je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.
Dr. Tvrtko Korbar, znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI), objavio je precizniji uvid u geologiju petrinjskog područja.
"Prema preliminarnim geološkim analizama znanstvenika i stručnjaka Hrvatskoga geološkog instituta, koje se temelje na geološkim kartama, brojnim podacima s terena koji su objavljeni u medijima, terenskoj prospekciji, raspoloživim seizmološkim te preliminarnim satelitskim podacima, potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28. prosinca 2020. aktivirao je sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline", naveo je Korbar.
