''Pojedini veleposlanici vrše pritisak da se popusti Draganu Čoviću, a SBB već pokleknuo'', piše Faktor najavljujući sastanak lidera pet stranaka iz FBiH koji će danas s predstavnicima međunarodne zajednice ponovo pokušati doći do rješenja izmjena Izbornog zakona BiH, kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda u slučaju "Božo Ljubić".
Kako je najavljeno, s veleposlanicom SAD-a Maureen Cormak i šefom Delegacije EU Larsom Gunnarom Wigemarkom razgovarat će predsjednici SBB-a Fahrudin Radončić, SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić i DF-a Željko Komšić.
U čemu je ključ?
''SBB će svakako prisustvovati sastanku i nastaviti igrati kreativnu i konstruktivnu ulogu po kojoj smo prepoznati u međunarnodnoj zajednici. Ključ je, međutim, da i druge stranke, posebno SDA i HDZ, zauzmu takav pristup umjesto da uporno ostaju pri zakopanim i udaljenim stavovima'', kazao je za Vijesti.ba zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut.
Faktor navodi kako su prije mjesec dana lideri SDA, SDP-a BiH, DF-a i SBB-a usuglasili ''temeljne principe izmjena Izbornog zakona BiH''.
''Ali prema ovoj Arnautovoj izjavi može se zaključiti da je njegova stranka promijenila mišljenje i još jednom odlučila ići naruku HDZ-u i Čovićevim zahtjevima, koji su znatno prošireni u odnosu na presudu Ustavnog suda BiH'', navodi Faktor.
Portal tvrdi kako je na to je ukazao i potpredsjednik SDP-a Zukan Helez nakon posljednjeg sastanka o izmjenama Izbornog zakona kada je izjavio da je ''pesimista naročito zbog stava HDZ-a i Čovića koji proširuje zahtjeve, te potpuno ignorira građanski princip i uporno ide na dalju podjelu BiH, na zaokruživanje nacionalnih teritorija''.
Pritisak
''U jednom trenutku Čoviću sam sugerirao da predloži takav izborni zakon Hrvatskoj, jer ima tamo državljanstvo i da vidim kako bi prošao tamo. Mislim da bi ga odmah uhitili'', izjavio je Helez.
Faktor navodi kako je ''očito da će na pregovorima na jednoj strani biti HDZ i SBB, a na drugoj SDP BiH i DF zajedno sa SDA, koja, kako je prije nekoliko mjeseci rekao njezin predsjednik Bakir Izetbegović, neće pristati na bilo kakva rješenja s kojima se građanske stranke neće slagati''.
''Međutim, Arnaut u svojoj izjavi ne spominje slučajno međunarodnu zajednicu u kojoj je SBB 'prepoznat'. Prema neslužbenim informacijama pojedini predstavnici međunarodne zajednice, odnosno veleposlanici, vrše pritisak da se ipak popusti pred Čovićevim zahtjevima. Dok se SDA, SDP i DF drže ranijih principa i međusobnih dogovora, SBB je očito bez previše nagovaranja spreman na zatražene ustupke'', navodi Faktor, inače, sklon SDA-u.
Istodobno, Večernji list navodi kako je ovo ''posljednja prilika da se stvari riješe prije raspisivanja općih izbora koje je Središnje izborno povjerenstvo BiH najavilo za idući tjedan''.
''Nažalost, od prošlog sastanka u istom sastavu nije se dogodilo skoro ništa pozitivno što bi ulijevalo nadu u pozitivan ishod. Pozicije su ostale zacementirane, a dogodilo se i nekoliko incidentnih situacija koje su samo umanjile šanse za dogovor. Jedna od njih je i ponašanje pojedinih političkih čelnika tijekom posjeta predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. Osim toga, razdoblje između dva kruga pregovora neki su iskoristili kako bi dolili ulje na vatru, pa je tako Željko Komšić otvoreno pozvao Europsku uniju i NATO-ov savez da podrže građanski koncept u BiH'', puiše Večernjak.
Novine navode kako ''u tom smjeru idu i prijedlozi probošnjačkih stranaka za reformu izbornog zakonodavstva''.
Korak unatrag
''Te ideje su, po mnogočemu, korak unatrag u odnosu na dosadašnje izborno zakonodavstvo pa i na izmjenu osporenih odredbi Izbornog zakona. Štoviše, dopredsjednik SDA Šefik Džaferović nakon prošlotjednih razgovora izjavio je da četiri političke stranke (SDA, SDP, SBB i DF) nisu svoje stavove krojile da bi njima trgovale. S druge strane, HDZ i sve stranke okupljene oko HNS-a inzistiraju na legitimnom predstavljanju naroda i poštivanju izborne volje svakog od triju konstitutivnih naroda, a stavovi bošnjačkih stranaka svjetlosnim godinama su udaljeni od toga'', navodi Večernji list.
Novine posdjećaju da je veleposlanik Wigemark rekaoe da, unatoč još jednom neuspjelom sastanku, ima prostora za pronalaženje zajedničkog jezika.
''Bitno je da se proces nastavi i možemo se samo nadati najboljem. Stvari ne treba prikazivati gorim nego što jesu i nije vrijeme za ubiranje političkih bodova. Vrijeme je da se uozbiljite'', rekao je Wigemark nakon prošlog sastanka.
Američka veleposlanica Maureen Cormack poručila je da ozbiljnost znači postizanje kompromisa.
''To znači da svaka stranka mora odustati od nečega da bi se došlo do rješenja'', rekla je.
Kako je najavljeno, s veleposlanicom SAD-a Maureen Cormak i šefom Delegacije EU Larsom Gunnarom Wigemarkom razgovarat će predsjednici SBB-a Fahrudin Radončić, SDA Bakir Izetbegović, HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić i DF-a Željko Komšić.
U čemu je ključ?
''SBB će svakako prisustvovati sastanku i nastaviti igrati kreativnu i konstruktivnu ulogu po kojoj smo prepoznati u međunarnodnoj zajednici. Ključ je, međutim, da i druge stranke, posebno SDA i HDZ, zauzmu takav pristup umjesto da uporno ostaju pri zakopanim i udaljenim stavovima'', kazao je za Vijesti.ba zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut.
Faktor navodi kako su prije mjesec dana lideri SDA, SDP-a BiH, DF-a i SBB-a usuglasili ''temeljne principe izmjena Izbornog zakona BiH''.
''Ali prema ovoj Arnautovoj izjavi može se zaključiti da je njegova stranka promijenila mišljenje i još jednom odlučila ići naruku HDZ-u i Čovićevim zahtjevima, koji su znatno prošireni u odnosu na presudu Ustavnog suda BiH'', navodi Faktor.
Portal tvrdi kako je na to je ukazao i potpredsjednik SDP-a Zukan Helez nakon posljednjeg sastanka o izmjenama Izbornog zakona kada je izjavio da je ''pesimista naročito zbog stava HDZ-a i Čovića koji proširuje zahtjeve, te potpuno ignorira građanski princip i uporno ide na dalju podjelu BiH, na zaokruživanje nacionalnih teritorija''.
Pritisak
''U jednom trenutku Čoviću sam sugerirao da predloži takav izborni zakon Hrvatskoj, jer ima tamo državljanstvo i da vidim kako bi prošao tamo. Mislim da bi ga odmah uhitili'', izjavio je Helez.
Faktor navodi kako je ''očito da će na pregovorima na jednoj strani biti HDZ i SBB, a na drugoj SDP BiH i DF zajedno sa SDA, koja, kako je prije nekoliko mjeseci rekao njezin predsjednik Bakir Izetbegović, neće pristati na bilo kakva rješenja s kojima se građanske stranke neće slagati''.
''Međutim, Arnaut u svojoj izjavi ne spominje slučajno međunarodnu zajednicu u kojoj je SBB 'prepoznat'. Prema neslužbenim informacijama pojedini predstavnici međunarodne zajednice, odnosno veleposlanici, vrše pritisak da se ipak popusti pred Čovićevim zahtjevima. Dok se SDA, SDP i DF drže ranijih principa i međusobnih dogovora, SBB je očito bez previše nagovaranja spreman na zatražene ustupke'', navodi Faktor, inače, sklon SDA-u.
Istodobno, Večernji list navodi kako je ovo ''posljednja prilika da se stvari riješe prije raspisivanja općih izbora koje je Središnje izborno povjerenstvo BiH najavilo za idući tjedan''.
''Nažalost, od prošlog sastanka u istom sastavu nije se dogodilo skoro ništa pozitivno što bi ulijevalo nadu u pozitivan ishod. Pozicije su ostale zacementirane, a dogodilo se i nekoliko incidentnih situacija koje su samo umanjile šanse za dogovor. Jedna od njih je i ponašanje pojedinih političkih čelnika tijekom posjeta predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. Osim toga, razdoblje između dva kruga pregovora neki su iskoristili kako bi dolili ulje na vatru, pa je tako Željko Komšić otvoreno pozvao Europsku uniju i NATO-ov savez da podrže građanski koncept u BiH'', puiše Večernjak.
Novine navode kako ''u tom smjeru idu i prijedlozi probošnjačkih stranaka za reformu izbornog zakonodavstva''.
Korak unatrag
''Te ideje su, po mnogočemu, korak unatrag u odnosu na dosadašnje izborno zakonodavstvo pa i na izmjenu osporenih odredbi Izbornog zakona. Štoviše, dopredsjednik SDA Šefik Džaferović nakon prošlotjednih razgovora izjavio je da četiri političke stranke (SDA, SDP, SBB i DF) nisu svoje stavove krojile da bi njima trgovale. S druge strane, HDZ i sve stranke okupljene oko HNS-a inzistiraju na legitimnom predstavljanju naroda i poštivanju izborne volje svakog od triju konstitutivnih naroda, a stavovi bošnjačkih stranaka svjetlosnim godinama su udaljeni od toga'', navodi Večernji list.
Novine posdjećaju da je veleposlanik Wigemark rekaoe da, unatoč još jednom neuspjelom sastanku, ima prostora za pronalaženje zajedničkog jezika.
''Bitno je da se proces nastavi i možemo se samo nadati najboljem. Stvari ne treba prikazivati gorim nego što jesu i nije vrijeme za ubiranje političkih bodova. Vrijeme je da se uozbiljite'', rekao je Wigemark nakon prošlog sastanka.
Američka veleposlanica Maureen Cormack poručila je da ozbiljnost znači postizanje kompromisa.
''To znači da svaka stranka mora odustati od nečega da bi se došlo do rješenja'', rekla je.
