Potrebe za sjemenskim krumpirom u Bosni i Hecegovini znatno premašuju godišnju proizvodnju. Procjene pokazuju da bi kilogram mogao koštati od 1,20 do 1,80 KM, ali još je rano za preciznije informacije. Sigurno je da će biti skuplji u odnosu na 2021. godinu.
Nestašica se očekuje i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Ne samo zbog nedovoljne domaće proizvodnje, već najviše zbog krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Prema svemu sudeći, farmeri će koristiti vlastite zalihe, ali ni njih, iako je prošla godina bila povoljna po pitanju cijena, neće biti ni približno dovoljno.
FBiH uvozi više
Izvjesno je da će najveći proizvođači smanjiti izvoz. Uvoznici su već na mukama jer nemaju odgovor o terminima isporuke tražene robe. U državu se uvozi čak 32.000 tona više, nego što se izvozi, od čega u FBiH 30.000 tona, a u RS 2.000 tona.
Inače, u Republici Srpskoj sjemenska proizvodnja je zasnovana na površini od oko 100 ha. Prinosi se kreću se od 20-22 t/ha, a ukupna proizvodnja je oko 1.800 tona. Potrebe su duplo veće, čak 4.000 tona. Ukupna godišnja vrijednost uvoza kreće se oko 1.750.000 KM.
U Federaciji BiH se bilježi konstantan pad posljednjih godina, kada je riječ o sjemenskoj proizvodnji krumpira. Najveće površine su zasijane 2014. godine 96 ha, a naredne dvije godine oko 30 ha, te u 2017. samo četiri hektara. I u posljednje četiri godine nema značajnih pomaka u vezi sa povećanjem površina.
Prosječna proizvodnja
Ukupna godišnja proizvodnja merkantilnog krumpira u BiH je više od 400.000 tona. Prema podacima nadležnih institucija u Republici Srpskoj, višegodišnji prosjek u tom entitetu iznosi oko 250.000 tona.
Krumpir se uzgaja na približno 10.000 hektara, a cijena, po toni, iznosi oko 430 KM. I prinosi variraju, u zavisnosti od godine, ali može se reći da se kreću od 25 tona, pa naviše. Prosječna potrošnja po stanovniku je 65 kilograma, što bi značilo da se godišnje potroši na domaćem tržištu oko 90.000 tona.
Prema podacima resornog ministarstva u Federaciji BiH, prosječna višegodišnja proizvodnja na 21.000 hektara, nešto je viša od 200.000 tona.
Uvoz duplo veći
U BiH godišnje se uveze oko 15.000 tona merkantilnog krumpira više, u odnosu na izvoz. Ukupan uvoz je oko 26.000 tona (RS-FBiH 50%-50%), u vrijednosti oko 10 milijuna maraka (izvoz od pet do osam milijuna KM). Uvoz sjemenskog krumpira je znatno veći, oko 25 miliona KM (izvoz oko 170.000 KM). Dakle potrebe za sjemenskim krumpirom znatno premašuju godišnju proizvodnju.
U RS se prerađuje znatno veće količine u odnosu na FBiH, iz razloga što se na tom području nalaze veći prerađivački kapaciteti. Prerada krumpira na nivou države kreće se oko 2.000 tona (RS oko 1.800 tona).
Usprkos svim problemima, postoje kompanije koje su zainteresirane za zasnivanje proizvodnje merkantilnog krumpira u BiH. Međutim, većina domaćih proizvođača ne želi pristati na otkupnu cijenu koja bi mogla da bude, maksimalno, 0,50 KM/kg.
Nestašica se očekuje i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Ne samo zbog nedovoljne domaće proizvodnje, već najviše zbog krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Prema svemu sudeći, farmeri će koristiti vlastite zalihe, ali ni njih, iako je prošla godina bila povoljna po pitanju cijena, neće biti ni približno dovoljno.
FBiH uvozi više
Izvjesno je da će najveći proizvođači smanjiti izvoz. Uvoznici su već na mukama jer nemaju odgovor o terminima isporuke tražene robe. U državu se uvozi čak 32.000 tona više, nego što se izvozi, od čega u FBiH 30.000 tona, a u RS 2.000 tona.
Inače, u Republici Srpskoj sjemenska proizvodnja je zasnovana na površini od oko 100 ha. Prinosi se kreću se od 20-22 t/ha, a ukupna proizvodnja je oko 1.800 tona. Potrebe su duplo veće, čak 4.000 tona. Ukupna godišnja vrijednost uvoza kreće se oko 1.750.000 KM.
U Federaciji BiH se bilježi konstantan pad posljednjih godina, kada je riječ o sjemenskoj proizvodnji krumpira. Najveće površine su zasijane 2014. godine 96 ha, a naredne dvije godine oko 30 ha, te u 2017. samo četiri hektara. I u posljednje četiri godine nema značajnih pomaka u vezi sa povećanjem površina.
Prosječna proizvodnja
Ukupna godišnja proizvodnja merkantilnog krumpira u BiH je više od 400.000 tona. Prema podacima nadležnih institucija u Republici Srpskoj, višegodišnji prosjek u tom entitetu iznosi oko 250.000 tona.
Krumpir se uzgaja na približno 10.000 hektara, a cijena, po toni, iznosi oko 430 KM. I prinosi variraju, u zavisnosti od godine, ali može se reći da se kreću od 25 tona, pa naviše. Prosječna potrošnja po stanovniku je 65 kilograma, što bi značilo da se godišnje potroši na domaćem tržištu oko 90.000 tona.
Prema podacima resornog ministarstva u Federaciji BiH, prosječna višegodišnja proizvodnja na 21.000 hektara, nešto je viša od 200.000 tona.
Uvoz duplo veći
U BiH godišnje se uveze oko 15.000 tona merkantilnog krumpira više, u odnosu na izvoz. Ukupan uvoz je oko 26.000 tona (RS-FBiH 50%-50%), u vrijednosti oko 10 milijuna maraka (izvoz od pet do osam milijuna KM). Uvoz sjemenskog krumpira je znatno veći, oko 25 miliona KM (izvoz oko 170.000 KM). Dakle potrebe za sjemenskim krumpirom znatno premašuju godišnju proizvodnju.
U RS se prerađuje znatno veće količine u odnosu na FBiH, iz razloga što se na tom području nalaze veći prerađivački kapaciteti. Prerada krumpira na nivou države kreće se oko 2.000 tona (RS oko 1.800 tona).
Usprkos svim problemima, postoje kompanije koje su zainteresirane za zasnivanje proizvodnje merkantilnog krumpira u BiH. Međutim, većina domaćih proizvođača ne želi pristati na otkupnu cijenu koja bi mogla da bude, maksimalno, 0,50 KM/kg.
