Donald Trump riskira počiniti ozbiljnu povijesnu pogrešku ako njegovi pregovori o okončanju rata u Ukrajini završe priznanjem ruskog suvereniteta nad Krimom i drugim okupiranim područjima, poručio je savjetnik poljske vlade za Ukrajinu.
Paweł Kowal, koji savjetuje premijera Donalda Tuska i predsjedava vanjskopolitičkim odborom poljskog parlamenta, istaknuo je u razgovoru za medije kako bi eventualno međunarodno priznanje ruskih osvajanja bilo neprihvatljivo, ne samo za Poljsku nego i za cijelu srednju Europu.
"Bila bi to crvena linija", rekao je Kowal uoči odlaska u Washington, gdje će se sastati s visokim dužnosnicima američkog Kongresa te Keithom Kelloggom, posebnim izaslanikom predsjednika Trumpa za Ukrajinu.
Kowal priznaje da postoje razlike između "privremenih rješenja" za prekid vatre i onoga što naziva "ispunjavanjem ruskih očekivanja", odnosno priznanja Krima, Donbasa i ostalih dijelova Ukrajine koje je Rusija okupirala. "To bi bila povijesna pogreška," upozorava. "Takav presedan otvorio bi vrata obnavljanju imperijalne Rusije, a to bi bilo zastrašujuće."
Poljska je od početka rata 2022. bila među predvodnicama vojne pomoći Ukrajini, a istodobno je postala i glavna ulazna točka za milijune izbjeglica koji su bježali pred ratom. Međutim, u posljednjim mjesecima Varšava s dozom zabrinutosti promatra Trumpovu retoriku, posebno njegove oštre kritike na račun NATO saveznika, napade na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i isticanje simpatija prema Vladimiru Putinu.
"Imamo pomalo iskrivljenu sliku"
Kowal podsjeća da je Rusija, nakon raspada Sovjetskog Saveza, službeno priznala ukrajinske granice, uključujući i Krim i Donbas. "To je temelj međunarodnog prava. Granice u srednjoj Europi moraju ostati nepovredive, to je povijesna pouka iz koje ne smijemo odustati."
Ipak, vjeruje da Trump neće ići tako daleko da formalno prizna rusku vlast nad ukrajinskim teritorijem. Uvjeren je da će predsjednik prepoznati stalnu prijetnju koju Putin predstavlja te da neće ugroziti mogućnost američkih tvrtki da sudjeluju u obnovi Ukrajine nakon rata, odbijajući pružiti sigurnosna jamstva koja traže Kijev i europski partneri.
"Političari možda mogu razdvajati politička, poslovna i vojna jamstva, ali ako se želi da ozbiljan novac dođe u Ukrajinu, ulagači će tražiti čvrste američke garancije," poručio je.
U Europi se posljednjih tjedana sve češće razgovara o formiranju "koalicije voljnih" koja bi jamčila sigurnost Ukrajini u slučaju da Trump iznudi primirje. No Kowal upozorava da se time zanemaruje gorući problem, trenutna vojna situacija na bojišnici.
"Smatram da imamo pomalo iskrivljenu sliku. Umjesto da razmišljamo o poslijeratnim rješenjima, trebamo hitno zaustaviti Rusiju. Fokus treba biti na konkretnim vojnim i logističkim oblicima potpore Ukrajini, jer Putin itekako zna kako iskoristiti vrijeme koje dobiva pregovorima s Amerikom."
Premijer Tusk ranije je naglasio da će Poljska i dalje logistički pomagati Ukrajini, ali da neće slati svoje vojnike u sklopu mirovne misije. Kowal objašnjava kako takva odluka proizlazi iz potrebe da se ne oslabi borbena spremnost poljske vojske, čiji je primarni zadatak obrana vlastitih granica, posebno prema Rusiji i Bjelorusiji. Poljska je, podsjetio je, već 2022. dala iznimno velik doprinos u naoružavanju ukrajinske vojske, iznad vlastitih kapaciteta.
Paweł Kowal, koji savjetuje premijera Donalda Tuska i predsjedava vanjskopolitičkim odborom poljskog parlamenta, istaknuo je u razgovoru za medije kako bi eventualno međunarodno priznanje ruskih osvajanja bilo neprihvatljivo, ne samo za Poljsku nego i za cijelu srednju Europu.
"Bila bi to crvena linija", rekao je Kowal uoči odlaska u Washington, gdje će se sastati s visokim dužnosnicima američkog Kongresa te Keithom Kelloggom, posebnim izaslanikom predsjednika Trumpa za Ukrajinu.
Kowal priznaje da postoje razlike između "privremenih rješenja" za prekid vatre i onoga što naziva "ispunjavanjem ruskih očekivanja", odnosno priznanja Krima, Donbasa i ostalih dijelova Ukrajine koje je Rusija okupirala. "To bi bila povijesna pogreška," upozorava. "Takav presedan otvorio bi vrata obnavljanju imperijalne Rusije, a to bi bilo zastrašujuće."
Poljska je od početka rata 2022. bila među predvodnicama vojne pomoći Ukrajini, a istodobno je postala i glavna ulazna točka za milijune izbjeglica koji su bježali pred ratom. Međutim, u posljednjim mjesecima Varšava s dozom zabrinutosti promatra Trumpovu retoriku, posebno njegove oštre kritike na račun NATO saveznika, napade na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i isticanje simpatija prema Vladimiru Putinu.
"Imamo pomalo iskrivljenu sliku"
Kowal podsjeća da je Rusija, nakon raspada Sovjetskog Saveza, službeno priznala ukrajinske granice, uključujući i Krim i Donbas. "To je temelj međunarodnog prava. Granice u srednjoj Europi moraju ostati nepovredive, to je povijesna pouka iz koje ne smijemo odustati."
Ipak, vjeruje da Trump neće ići tako daleko da formalno prizna rusku vlast nad ukrajinskim teritorijem. Uvjeren je da će predsjednik prepoznati stalnu prijetnju koju Putin predstavlja te da neće ugroziti mogućnost američkih tvrtki da sudjeluju u obnovi Ukrajine nakon rata, odbijajući pružiti sigurnosna jamstva koja traže Kijev i europski partneri.
"Političari možda mogu razdvajati politička, poslovna i vojna jamstva, ali ako se želi da ozbiljan novac dođe u Ukrajinu, ulagači će tražiti čvrste američke garancije," poručio je.
U Europi se posljednjih tjedana sve češće razgovara o formiranju "koalicije voljnih" koja bi jamčila sigurnost Ukrajini u slučaju da Trump iznudi primirje. No Kowal upozorava da se time zanemaruje gorući problem, trenutna vojna situacija na bojišnici.
"Smatram da imamo pomalo iskrivljenu sliku. Umjesto da razmišljamo o poslijeratnim rješenjima, trebamo hitno zaustaviti Rusiju. Fokus treba biti na konkretnim vojnim i logističkim oblicima potpore Ukrajini, jer Putin itekako zna kako iskoristiti vrijeme koje dobiva pregovorima s Amerikom."
Premijer Tusk ranije je naglasio da će Poljska i dalje logistički pomagati Ukrajini, ali da neće slati svoje vojnike u sklopu mirovne misije. Kowal objašnjava kako takva odluka proizlazi iz potrebe da se ne oslabi borbena spremnost poljske vojske, čiji je primarni zadatak obrana vlastitih granica, posebno prema Rusiji i Bjelorusiji. Poljska je, podsjetio je, već 2022. dala iznimno velik doprinos u naoružavanju ukrajinske vojske, iznad vlastitih kapaciteta.
