Očekivano, nakon što je Neovisni odbor Parlamenta Federacije BiH obavio intervjue s kandidatima za novog ravnatelja Federalne uprave policije (FUP), krenule su igre čiji je cilj spriječiti da Hrvat bude imenovan prvim policajcem ovoga entiteta, piše Večernji list BiH. U pitanju su aktualni vršitelj dužnosti ravnatelja FUP-a Ensad Korman i savjetnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffman. Bodovna je lista spremljena u Vladu Federacije BiH, a nedugo nakon toga procurilo je kako je Korman bio prvorangiran na natječaju.
Višegodišnja trakavica
Od trenutka kada je Neovisni odbor završio svoj posao, počeo je teći 30-dnevni rok u kojemu Vlada mora po sili zakona izabrati ravnatelja policije. No, nije sigurno da će se to i ovoga puta dogoditi jer već više od tri i pol godine traje trakavica oko imenovanja ravnatelja Federalne uprave policije. Stvari su, međutim, poprilično jasne da se na poziciji ravnatelja FUP-a od dvojice kandidata, Ensada Kormana i Svevlada Hoffmana, može samo naći Hoffman jer je on Hrvat, a Bošnjak i aktualni ministar unutarnjih poslova Federacije BiH je Aljoša Čampara. Naime, Zakonom o unutarnjim poslovima Federacije BiH, člankom 41., jasno je propisano da se na vodećim pozicijama ne mogu naći osobe iz istoga naroda. - Upravom policije rukovodi direktor policije. Direktor policije za svoj rad odgovara ministru i Vladi Federacije.
Ravnatelj i ministar ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, s tim što jedan od njih može biti imenovan iz reda ostalih - stoji u zakonu. No, upravo to i jest problematično jer postoji "opasnost" da FUP-om upravlja hrvatski dužnosnik, a što onda znači da zapovijeda operacijama koje rezultiraju istražnim radnjama o korupciji i kriminalu, napose kada je u pitanju više županija, ali i zapovijeda Specijalnom postrojbom. Ravnatelj prema zakonu ima velike ovlasti jer nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi u skladu s prioritetima koje odredi Vlada Federacije, tek uz konzultacije s ministrom. Uz to, predviđeno je da ravnatelj neposredno rukovodi policijom, organiziranjem, objedinjavanjem i usavršavanjem rada Uprave policije te nalaže uporabu Specijalne policijske jedinice pri pružanju pomoći.
Posebno je, međutim, za političko Sarajevo "problematično" što ravnatelj surađuje s tužiteljstvima, sudovima i drugim nadležnim pravosudnim organima u pitanjima iz nadležnosti Uprave policije. On također upravlja korištenjem sredstava posebne blagajne koja se koristi za posebne namjene, napose za policijske doušnike. Ovaj natječaj je treći koji se raspisuje u nekoliko godina. Naime, 2019. godine okončan je natječaj na kojemu je najbolje ocjene imao još uvijek aktualni ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić. Gotovo godinu dana trajalo je maltretiranje bošnjačke većine u Vladi Federacije BiH s izbjegavanjem imenovanja ravnatelja policije.
Na kraju je natječaj poništen, a za vršitelja dužnosti imenovan je Korman. Galić je tužio Federaciju BiH, a tek ove godine slučaj je dospio pred Sud u Sarajevu. Dvije rasprave odgođene su upravo zbog učestalih anonimnih prijetnji o podmetanju eksploziva u zgradu Suda. Dok se čeka rasplet ovoga sudskog postupka, sve glasnije se nagovješćuje kako bi bošnjačka većina u Vladi FBiH mogla ili imenovati Kormana za ravnatelja ili prepustiti da još jedan natječaj propadne kako bi osigurali da na tu poziciju dođe bošnjački policajac. Iako ustavi i zakoni propisuju da se u javnim institucijama poštuje ravnopravnost naroda u skladu s popisom pučanstva iz 1991. godine, od izravno angažiranih 700 osoba u FUP-u najveći je broj, daleko više od Ustavom propisanog, Bošnjaka kojih je gotovo 500.
Prekršen Ustav
U ovoj policijskoj agenciji tek je 117 Hrvata. Umjesto da isprave tu diskriminaciju, početkom godine na raspisanom natječaju nastavljen je prijam novih policajaca na štetu Hrvata. Naime, za čin policajca od ukupnog broja (80) odabranih 85% je Bošnjaka (68), 12,5% Hrvata (10), 1,25% Srba (1) i 1,25% ostalih (1). Istodobno, za čin mlađeg inspektora od ukupnog broja (8) odabranih 62,5% je Bošnjaka (5), 12,5% Hrvata (1) i 25% Srba (2). Što se tiče nacionalne strukture zaposlenih policijskih službenika u Federalnoj upravi policije, struktura pokazuje da je 69,34% Bošnjaka, 17,03% su Hrvati, 9,42% Srbi i 4,01% ostali.
Višegodišnja trakavica
Od trenutka kada je Neovisni odbor završio svoj posao, počeo je teći 30-dnevni rok u kojemu Vlada mora po sili zakona izabrati ravnatelja policije. No, nije sigurno da će se to i ovoga puta dogoditi jer već više od tri i pol godine traje trakavica oko imenovanja ravnatelja Federalne uprave policije. Stvari su, međutim, poprilično jasne da se na poziciji ravnatelja FUP-a od dvojice kandidata, Ensada Kormana i Svevlada Hoffmana, može samo naći Hoffman jer je on Hrvat, a Bošnjak i aktualni ministar unutarnjih poslova Federacije BiH je Aljoša Čampara. Naime, Zakonom o unutarnjim poslovima Federacije BiH, člankom 41., jasno je propisano da se na vodećim pozicijama ne mogu naći osobe iz istoga naroda. - Upravom policije rukovodi direktor policije. Direktor policije za svoj rad odgovara ministru i Vladi Federacije.
Ravnatelj i ministar ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, s tim što jedan od njih može biti imenovan iz reda ostalih - stoji u zakonu. No, upravo to i jest problematično jer postoji "opasnost" da FUP-om upravlja hrvatski dužnosnik, a što onda znači da zapovijeda operacijama koje rezultiraju istražnim radnjama o korupciji i kriminalu, napose kada je u pitanju više županija, ali i zapovijeda Specijalnom postrojbom. Ravnatelj prema zakonu ima velike ovlasti jer nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi u skladu s prioritetima koje odredi Vlada Federacije, tek uz konzultacije s ministrom. Uz to, predviđeno je da ravnatelj neposredno rukovodi policijom, organiziranjem, objedinjavanjem i usavršavanjem rada Uprave policije te nalaže uporabu Specijalne policijske jedinice pri pružanju pomoći.
Posebno je, međutim, za političko Sarajevo "problematično" što ravnatelj surađuje s tužiteljstvima, sudovima i drugim nadležnim pravosudnim organima u pitanjima iz nadležnosti Uprave policije. On također upravlja korištenjem sredstava posebne blagajne koja se koristi za posebne namjene, napose za policijske doušnike. Ovaj natječaj je treći koji se raspisuje u nekoliko godina. Naime, 2019. godine okončan je natječaj na kojemu je najbolje ocjene imao još uvijek aktualni ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić. Gotovo godinu dana trajalo je maltretiranje bošnjačke većine u Vladi Federacije BiH s izbjegavanjem imenovanja ravnatelja policije.
Na kraju je natječaj poništen, a za vršitelja dužnosti imenovan je Korman. Galić je tužio Federaciju BiH, a tek ove godine slučaj je dospio pred Sud u Sarajevu. Dvije rasprave odgođene su upravo zbog učestalih anonimnih prijetnji o podmetanju eksploziva u zgradu Suda. Dok se čeka rasplet ovoga sudskog postupka, sve glasnije se nagovješćuje kako bi bošnjačka većina u Vladi FBiH mogla ili imenovati Kormana za ravnatelja ili prepustiti da još jedan natječaj propadne kako bi osigurali da na tu poziciju dođe bošnjački policajac. Iako ustavi i zakoni propisuju da se u javnim institucijama poštuje ravnopravnost naroda u skladu s popisom pučanstva iz 1991. godine, od izravno angažiranih 700 osoba u FUP-u najveći je broj, daleko više od Ustavom propisanog, Bošnjaka kojih je gotovo 500.
Prekršen Ustav
U ovoj policijskoj agenciji tek je 117 Hrvata. Umjesto da isprave tu diskriminaciju, početkom godine na raspisanom natječaju nastavljen je prijam novih policajaca na štetu Hrvata. Naime, za čin policajca od ukupnog broja (80) odabranih 85% je Bošnjaka (68), 12,5% Hrvata (10), 1,25% Srba (1) i 1,25% ostalih (1). Istodobno, za čin mlađeg inspektora od ukupnog broja (8) odabranih 62,5% je Bošnjaka (5), 12,5% Hrvata (1) i 25% Srba (2). Što se tiče nacionalne strukture zaposlenih policijskih službenika u Federalnoj upravi policije, struktura pokazuje da je 69,34% Bošnjaka, 17,03% su Hrvati, 9,42% Srbi i 4,01% ostali.
